piše tihana tomičić

Demografija jednako zapošljavanje

Ilustracija / Tihana Tomičić (Snimio: Milivoj Mijošek/Glas Istre / Davor Kovačević)

Ilustracija / Tihana Tomičić (Snimio: Milivoj Mijošek/Glas Istre / Davor Kovačević)


Hrvatski makroekonomski podaci nisu loši. BDP raste, javni dug pada, inflacija je pod kontrolom, a nezaposlenost nikad nije bila manja. U Vladi vole reći kako je prije sedam godina od početnih 6 zaposlenih na jednog nezaposlenog, sada zaposlenih 16 na jednog nezaposlenog.

No naravno, statistika je zbroj netočnih podataka, kako kaže uzrečica. Zato i te brojke o padu nezaposlenosti nisu apsolutne - one su tek dokaz da u Hrvatskoj živi manje stanovnika nego prije sedam ili deset godina. I taj pad se mjeri u stotinama tisuća, a onda je normalno da je i nezaposlenost pala jer je otišlo uglavnom radno aktivno stanovništvo. Mogu na Islandu biti aktivni vulkani i teći lava, ali Hrvata čak i tamo ima dosta. Posljedično, to znači da Hrvatska i sama uvozi radnu snagu, i znamo da je dosad već izdano preko stotinu tisuća radnih dozvola za ljude iz dalekih zemalja Azije.

No, ako postoji tema za koju je država zadužena, onda je to njen narod, dakle stanovnici koji je čine. I zato je demografska revitalizacija, kako se to voli sada nazivati, jedan od strateških zadataka vlade za naredno razdoblje. Namjerno ovo "vlade" pišemo malim slovom - jer nije to posao sadašnje Plenkovićeve Vlade, ili neke druge buduće vlasti s imenom i prezimenom - to je jednostavno posao svake vlade koja će doći nakon izbora 2024. godine. Potpuno je nevažno o kojoj ideologiji je riječ i demografija ostaje jedno od glavnih pitanja ovih izbora.

Stranke na to različito reagiraju - ne može se reći da oporba nije izašla sa svojim programom, dapače za SDP je stambena politika jedna od glavnih tema na kojima inzistira. HDZ pak to oduvijek ima u svojim programima i politikama, jer je to i normalno za stranke desno od centra. Kako drugi na to gledaju, vidjet ćemo u narednim mjesecima, ali činjenica je da je depopulacija jedno od glavnih pitanja za 2024. godinu.

Zanimljivo je kako je za sadašnju vladajuću europsku politiku - koja je sukladna Hrvatskoj, jer je na obje razine na vlasti desni centar - jedna od glavnih poruka dugovječnost stanovništva, a onda u nastavku toga i politika zapošljavanja koja aktivira cijelo radno sposobno stanovništvo EU-a, od roditelja preko mladih do starih. A tek kad ni to nije dovoljno, plan je dodatnom integracijom lokalnih, legalnih migranata za potrebe tržišta rada aktivirati sve kadrovske resurse na nekom području.

Ovo prvo, govori o tome da i politike u zdravstvu moraju biti funkcionalne i efikasne, jer dugovječnost stanovništva zasniva se na zdravlju kao takvom, i prilikama da ljudi imaju dostupno zdravstvo. To je u Hrvatskoj moguće, jer i dalje imamo štamparovski koncept javnog zdravstva.

Drugi je trend, koji uvelike odudara od politika koje su se sve donedavno zastupale, da se aktivira svaka radno sposobna osoba. Dok su donedavno u Francuskoj građani prosvjedovali tražeći što raniji odlazak u mirovinu, taj se koncept sada mijenja - dapače, države potiču što duži ostanak u svijetu rada, ne samo zbog rasta životnog vijeka prosječnog Europljanina nego i zbog ukupne produktivnosti. Naprosto, nacije koje imaju više radno angažiranog stanovništva, uspješnije su. To se odnosi i na politiku rađanja, uz poruku da nije potrebno birati između djece i tržišta rada. A to pak znači da su države spremne utrošiti dosta javnog novca da se djeci i obiteljima osigura dovoljan broj mjesta u vrtićima, kao i mogućnost da roditelji dijelom rade od kuće, što pak opterećuje poslodavce, a od vlada traži olakšice za poticanje takve vrste rada.

A treće je pak pitanje politike useljavanja u zemlje članice EU-a, njihove integracije i inkluzije, što je ultimativno političko pitanje za Europu uoči europskih izbora 2024. godine. Vladajuća europska politika ima narativ o "dovođenju talenata iz trećih zemalja", no svi dobro znamo da je riječ o nedostajućoj radnoj snazi za najčešće obrtnička i zanatska zanimanja.

Ukratko, i državama članicama u EU-u, a posebno Hrvatskoj koja je zemlja s izrazitom depopulacijom, ova tema mora ostati glavni politički fokus u godinama koje dolaze. Ti će programi zahtijevati sve više novca, i uz zelenu tranziciju i digitalizaciju, to je imperativ za sve vlasti u razdoblju od 2024. do 2029. godine. Neovisno o njihovu predznaku.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of