Piše Zlatko Crnčec

Umirovljenima svaki euro dobrodošao

Ilustracija / Zlatko Crnčec (Snimili: Patrik Macek/Pixsell / Davor Kovačević)

Ilustracija / Zlatko Crnčec (Snimili: Patrik Macek/Pixsell / Davor Kovačević)


Težak položaj umirovljenika i stanje u mirovinskom sustavu posljedice su ekonomske politike koja se u Hrvatskoj vodila tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća. Problem visoke nezaposlenosti rješavao se prijevremenim tjeranjem ljudi u mirovinu. Pa su tako u mirovini završavali ljudi u ranim pedesetima koji su svakako još imali i snage i zdravlja ostati na tržištu rada. Naravno, za to teško stanje u mirovinskom sustavu i povećanu nezaposlenost bilo je i puno objektivnih razloga. Prvi i najvažniji svakako je bio rat koji je obilježio prvu polovinu devedesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj. To se, naravno, najviše osjetilo u područjima koja su bila najviše pogođena ratom kao što je to istočna Slavonija, ali i brojna druga. Drugi razlog znatnog povećanja nezaposlenosti bila je i činjenica da veliki broj tvrtki nije mogao izdržati i opstati u novim uvjetima kada su se na tržištu morali boriti sa stranom konkurencijom. To su objektivni uvjeti.

Nažalost, postoje i oni subjektivni. Zbog loše odrađene pretvorbe i privatizacije propale su i one tvrtke koje su imale sve uvjete za opstanak u novim okolnostima. Ali i one su bile puštene niz vodu kako bi se novi vlasnici dočepali vrijednih zemljišta ili nekretnina.

Drugi objektivni čimbenik bila je činjenica da je sredinom devedesetih u Hrvatskoj bio ustrojen gospodarski model koji se temeljio na tome da je puno probitačnije bilo uvoziti i trgovati nego proizvoditi i izvoziti. Precijenjena domaća valuta znatno je pridonijela toj situaciji. Tadašnja vlast, ali i one koje su došle nakon nje, odlučila je ovaj problem viška radne snage gurati po tepih tako da je ljude možda ne gurala, ali svakako poticala da se umirove. Pa je došlo do toga da je mirovinski fond praktički bankrotirao pa je u pomoć morao priskočiti državni proračun. To je stanje koje postoji i dan danas. Bez proračuna praktički ne bi bilo mirovina.

Mirovinska reforma koja je pokrenuta početkom 2000-tih kada su zaposleni doslovno natjerani da dio mirovinskih doprinosa moraju uplaćivati u privatne mirovinske fondove postigla je nezadovoljavajući rezultat. Tu je jedan od uzroka i svjetska financijska kriza koja 2009. dolazi u Hrvatsku i koja je pojela veliki dio ušteđevine. Uspjehu mirovinske reforme sigurno nije pridonijela ni praksa da su pojedini fondovi mirovinske ušteđevine svojih članica znali koristiti kako bi pokušali pokrpati financijske rupe koje su napravile njihove matične banke investicijama u dubiozne poslovne poduhvate nekih hrvatskih poduzetnika.

I sada imamo situaciju kakvu imamo. Može se ovdje govoriti o približavanju izbora, ali ova odluka Vlade da dodatno jednokratnom isplatom sredstava pomogne hrvatskim umirovljenicima dobra je i dobrodošla. Radi se o najugroženijoj kategoriji stanovništva. Mogu se oni s dobrim plaćama sprdati, ali nekom umirovljeniku ovih stotinjak eura koje će sada dobiti možda "život znači". Stara je priča da oni koji imaju ne razumiju one koji nemaju i kojima je svaki euro dobrodošao. Osim toga, ovaj će novac umirovljenici tijekom božićnih i novogodišnjih praznika potrošiti u Hrvatskoj. Što znači da se dobar dio ovih sredstava praktički odmah vraća u proračun. Umirovljenici ovaj novac sigurno neće potrošiti na skijanju u Wengenu ili Cortini, već u svojoj obližnjoj kvartovskoj trgovini.

Svaka ovakva isplata umirovljenicima iz državnog proračuna je istovremeno i socijalna mjera i ekonomski potez kojim se potiče domaća agregatna potrošnja. I to je dobro. I ne treba napadati Vladu što to radi. Bili izbori uskoro ili ne. Najranjivija skupina stanovništva dobit će novac koji im neće spasiti život, ali će im svakakako barem malo pomoći da im ovi blagdani prođu nešto bolje nego da ovaj novac nisu dobili.

Naravno, najbolji potez za boljitak umirovljenika bio bi gospodarski rast i znatno povećanje zaposlenosti. Da u Hrvatskoj u ovom trenutku radi recimo tri milijuna ljudi koji uplaćuju mirovinski doprinos, mirovine bi sigurno bile veće. Ne bi bio potreban nikakav ovakav poguranac kakav je jučer usvojila Vlada. Ali do te situacije treba proći puno vremena, ako se ona ikada i dogodi. A dotad i ovakva pomoć je dobrodošla.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater