Piše Tihana Tomičić

Potvrda važnog položaja riječke luke

Luka Rijeka (Snimili Vedran Karuza / Davor Kovačević / Novi list)

Luka Rijeka (Snimili Vedran Karuza / Davor Kovačević / Novi list)


Rat u Ukrajini traje već točno godinu i pol, a mnogi se klade hoće li sve završiti tako da će Ukrajina potisnuti Ruse natrag do Moskve, ili će napadi dronovima na Moskvu, potpuno obrnuto, rezultirati time da se ruski predsjednik Vladimir Putin razjari do kraja i agresiju pojača i prema Europi ili baltičkim državama. Ili stisne crveni nuklearni gumb.

Naravno, radi se o tome da ukrajinske snage žele osloboditi područje koje je prvo bilo anektirano, još 2014. godine, a to je Krim. Kad Krim bude oslobođen, Rusija će izgubiti rat, i vjerojatno se morati vratiti s trupama u vlastite nacionalne granice. Bit će to njezin poraz.

No, Krim je na Crnom moru i dok se ondje vode odsudne borbe prije nove zime, jasno je da Crno more nije sigurno mjesto za trgovačke brodove koji prevoze ukrajinsko žito. Bilo je jasno da Ukrajina sada traži alternativnu rutu za prijevoz žitarica, ali kao veliko iznenađenje jučer je objavljena vijest o tome da će ta zemlja izvoziti žitarice preko hrvatskih luka na Jadranskom moru te da će se žito u Hrvatsku dopremiti Dunavom, a potom željeznicom do jadranske obale.

Nije bilo najava o tome da u Kijev odlazi hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, ali eto - Hrvatska je Ukrajini na raspolaganje stavila svoje luke za izvoz žita. On je vrlo šturo progovorio o toj mogućnosti negdje na proljeće, doduše, a i objasnio je da se time pomaže Ukrajini u transportu žitarica prije svega u one zemlje u kojima je to nužno, a to su zemlje Afrike (jer dio europskih država zabranio je taj uvoz). Još nije objavljeno kolika je ta količina, ali jasno je da time Ukrajina želi zaobići blokadu Rusije u Crnom moru, nakon što je Moskva sredinom srpnja otkazala ugovor o izvozu žitarica koji su dogovorili Ujedinjeni narodi i Turska. Naime, Kijev pokušava povećati izvoz kopnenim putem preko EU-a, ali nekoliko susjednih zemalja poput Poljske ili Mađarske opstruira tu rutu, jer općenito mnogi poljoprivrednici u EU-u strahuju od pada cijena ako ukrajinsko žito stigne na »njihovo« tržište.

Ipak ova je vijest za Hrvatsku itekako bitna iz bar dva razloga: prvo, ovime je potvrđena, kako bi se hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio, »privrženost« Ukrajini i njezinim ciljevima da se održi i da pobijedi u ovom ratu. I drugo, izborom riječke luke kao glavne točke ove transportne rute, saveznici koji podržavaju Ukrajinu dali su snažnu podršku i njezinom razvoju. Nije slučajno da je hrvatska Vlada ukrajinskim kolegama, uz Split i Zadar, predložila baš riječku luku - ovdje se masovno ulaže, gradi se novi spoj ceste s lukom sa zapadne strane putem trase D-403, a ta se velika investicija sada treba i opravdati rastom prometa u luci.

Ona se često naziva »najskupljom cestom u Hrvatskoj«, a što i ne čudi s obzirom na to koliko tunela, nadvožnjaka i petlji ima, i njezina gradnja stoji oko 60 milijuna eura. Uz to, Rijeka ima i silos velikog kapaciteta, samo je naravno pitanje u kojoj je mjeri on već kapacitiran. Podatak o količinama iz Ukrajine ostaje, naravno, u sferi tajnog podatka, ne samo zbog poslovnih nego i sigurnosnih razloga.

Istovremeno, riječka luka, odnosno Grupa Luka Rijeka koja upravlja kapacitetima, u periodu u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila je dobar financijski rezultat s ostvarenim ukupnim prihodima u iznosu od 20 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 16 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a ovime će ti rezultati i rasti. Tako osim što predstavlja energetsko čvorište s LNG terminalom, sada PGŽ jača svoj položaj i putem ovog novog lučkog prometa za ukrajinsko žito.

Naravno, bit će zanimljivo pratiti kako će sve komentirati predsjednik Zoran Milanović, koji je protiv jačeg hrvatskog vojnog angažmana u vezi Ukrajine. Ovo nije izravno povezano s time, ali svakako povezano jest, ne samo u smislu politike daljnje podrške Ukrajini koji otvoreno daje Plenkovićeva Vlada, nego i u kontekstu sigurnosnih rizika koji možda time rastu. No, na taj komentar ćemo vjerojatno pričekati do završetka godišnjih odmora, a posao dotad već kreće.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter