Piše helena mostarkić gobbo

Drugarice, posadimo cvijeće…

Bilo je na estradnom nebu puno zvjezdica koje su svojevremeno posvećivale pjesme Josipu Brozu. Popis je dug, a moram priznati da za veliku većinu njih nisam nikada ni čula, bez obzira što ih, valjda, krasi (ili ih je krasio) zvjezdani status. Među poznatijim imenima su Lepa Brena koja je o Jugoslaviji pjevala kao zemlji u kojoj je "rođen maršal Tito, naše ime ponosito" te počasni građanin Pule Đorđe Balašević koji se Tita dotaknuo u stihovima "U ime svih nas iz pedeset i neke, za zakletvu Titu ja spev'o sam stih, ne spominjem prošlost i bitke daleke, jer rođen sam tek posle njih" u pjesmi pod nazivom "Računajte na nas"

Josip Broz Tito/Helena MOSTARKIĆ GOBBO

Josip Broz Tito/Helena MOSTARKIĆ GOBBO


Fascinacija likom i djelom doživotnog predsjednika Jugoslavije maršala Tita, čini se, nikada neće prestati. A to je ujedno i duboko fascinantna priča ovih područja bivše nam zajedničke države. Ili, kako bi se danas reklo, regije iliti regiona. Vjerujem da se svi oni koji su sudjelovali u Domovinskom ratu već tri desetljeća uglavnom suzdržavaju od ikakvih komentara vezanih uz ovu temu. A imali bi puno toga za reći, jer je većina tih ljudi, koji su stvorili državu u kojoj danas živimo, ujedno služila i vojni rok u nekad do krvi voljenoj, a kasnije neprijateljskoj Jugoslavenskoj narodnoj armiji.

Otkud fascinacija likom i djelom čovjeka kojega dio povjesničara i političara naziva zločincem, a dio herojem, ostat će tajna na ovim prostorima dokle god postoji ijedan čovjek koji živi uz vlastita sjećanja ili priče o sjećanjima na Tita. Da se može zaviriti u zagrobni život, on sam bi se nesumnjivo šeretski smješkao, kao i uvijek, uz čašu žestokog pića, obavijen dimom cigare. U takvom izdanju jugonostalgičarima ostao je najdraži.

Šarmeri s Balkana

Budući da znamo da neki koncerti u Areni odmah po prijavi za održavanje bivaju proglašeni nepoželjnima, noseći taj predznak godinama, pa i desetljećima, za neke izvođače tamo uvijek ima mjesta. Štoviše, neki kao da su se u pulski Amfiteatar pretplatili. Jedan od njih je rado viđen gost, posebno među ženskom populacijom svih uzrasta, a ne sumnjam i među nekim muškarcima, unatoč godinama vrckavi pjevač s neslužbenom titulom jednim od najvećih šarmera na estradi – Zdravko Čolić.

Kakve sad veze Čola ima s Titom, osim što obojicu krase neslužbene titule najvećih šarmera s Balkana? Ima neka tajna veza, i to glazbena, ne samo između Tita i Zdravka, već između maršala i brojnih imena s estrade koji su mu svojevremeno posvećivali stihove koji, eto, i 2023. odjekuju iz usta Brozovih najvećih poklonika koji su ga voljeli i vole još uvijek, zdušno k'o što samo mater može voljeti dijete.

Iako ne znam koji je repertoar predvidio Zdravko Čolić za ovoljetni koncert u pulskom Amfiteatru, taman bi mogao na početku koncerta "ubiti dvije muhe jednim udarcem", pa u čast Tita, ali i službenog proglašenja kraja koronavirusa otpjevati "Godine su prošle pune muka, ginulo se za slobodu nijemo". Uvjerena sam da bi smio i bez problema zadržati stihove "Druže Tito, mi ti se kunemo", jer, Bože moj, gdje bi čovjek mogao pjevati s punom slobodom, ako ne u pulskoj Areni, zar ne?

U ova moderna vremena, svaki se dan obilježava kao 'dan nečega', a krenulo se i s 'tjednom nečega', a imamo već i gotovo pa rezervirani 'mjesec nečega'. Pa bi se tom logikom, da ne kažem politikom, svibanj (iliti za neke vječni maj) bez ikakve sumnje i problema mogao proglasiti Titovim mjesecom. Ako ne drugdje, onda barem u kumrovečkom kraju i nekim (ili svim) dijelovima Istre. Mislim, ipak je početkom mjeseca bila obljetnica smrti maršala, iako je čudno što se nisu čule sirene u 15:05. U to vrijeme je na pulskim ulicama ionako prevelika gužva i stvaraju se kolone nakon završetka radnog vremena, pa bi vozačima baš dobro došlo da izađu na minutu iz auta i protegnu noge.

No, da se ne bi Zdravko Čolić osjetio prozvanim, bilo je na estradnom nebu puno zvjezdica koje su svojevremeno posvećivale pjesme Josipu Brozu. Popis je dug, a moram priznati da za veliku većinu njih nisam nikada ni čula, bez obzira što ih, valjda, krasi (ili ih je krasio) zvjezdani status. Među poznatijim imenima su Lepa Brena koja je o Jugoslaviji pjevala kao zemlji u kojoj je "rođen maršal Tito, naše ime ponosito" te počasni građanin Pule Đorđe Balašević koji se Tita dotaknuo u stihovima "U ime svih nas iz pedeset i neke, za zakletvu Titu ja spev'o sam stih, ne spominjem prošlost i bitke daleke, jer rođen sam tek posle njih" u pjesmi pod nazivom "Računajte na nas".

Tematski party u Areni

Neke pjesme iz bivše Juge čak i pamtim, kao predzadnja generacija pionira, ali pojma nemam tko je autor ni izvođač, a to je "Od Vardara pa do Triglava". Nadam se da su je učitelji svojevremeno (zlo)upotrebljavali u svrhe predmeta Geografije (nekad se zvao Zemljopis, ali tko će to više pohvatati…).

Naiđoh i na spomen imena Neda Ukraden. Ona je navodno svojevremeno otpjevala "Drugarice posadimo cvijeće, kuda vojska druga Tita kreće". Što reći nego - šmrc.

Aktualizirala se ovih dana tema najma pulske Arene i za neke privatne potrebe poput vjenčanja ili za održavanje događanja poput partyja za poslovne subjekte. Možda se pokrenu i oni kojima je namjera napraviti, recimo, party na temu od vardarskih do triglavačkih pjesama.

Valjda neće u takvom političko-estradnom deliriju pulsko gradsko društvo zaduženo za hortikulturu zaboraviti posaditi neko novo cvijeće i na površinama oko i ispod Amfiteatra. Tako da i Čoli, i publici, i turistima (kojima duboko u srcu znam da se svi veselite), ali i svim građanima Pule na temperaturama iznad 30 stupnjeva barem čekanje u redu na kulturno uzdizanje bude ljepše.


Podijeli: Facebook Twiter