PIŠE DUBRAVKO GRAKALIĆ

Nema Hrvatske bez Šeksa!

Vladimir Šeks / Dubravko Grakalić (Cropix / Adriana Tošić)

Vladimir Šeks / Dubravko Grakalić (Cropix / Adriana Tošić)


Tema novog izbornog zakona nesumnjivo je jedna od onih koje će zabavljati političku javnost narednih mjeseci. Sve do jesenjeg saborskog zasjedanja kada će Vlada predložiti i parlament prihvatiti novi Zakon o izbornim jedinicima u javnosti će se iznositi razni prijedlozi što i kako podijeliti Hrvatsku da bi HDZ opet pobijedio, iako se prema rejtingu čini da će pobijediti po svakom predloženom modelu. No, treba misliti na budućnost i napraviti zakon po kojem svi birači imaju jednaka prava, pa će se biračke jedinice malo krojiti, povećavati i smanjivati, dok će broj zastupnika biti u okviru ustavnog luka od njih 100 do 160.

Posljednjih dana u opticaju je vrlo izgledna ideja utjecajnog HDZ-ova veterana, ustavopisca i osnivača stranke Vladimira Šeksa, da se malo prekroje izborne jedinice i izabere čak 160 zastupnika. U nekim bi se jedinicama izabiralo 12, u drugima 19 zastupnika, ali svaki bi mandat imao jednaku težinu. Prekrajanje granica izbornih jedinica bilo bi najvidljivije u Slavoniji; tako bi se "primirio" slavonski HDZ koji u vlast šalje iznimne političare poput Gabrijele Žalac ili Marija Banožića, no i potpredsjednika stranke Ivana Anušića da ne smeta Andreju Plenkoviću u suverenom vođenju stranke dok ima visoki rejting. Padne li rejting, vidjet ćemo gdje će Plenković, a za ovu temu važno je naglasiti da on poručuje da mu se Šeksova ideja sviđa.

Istarska županija, odnosno osma izborna jedinica koju sačinjava zajedno s djelom Primorsko-goranske županije, po tom prijedlogu davala bi 15 zastupnika. To možda ide na ruku HDZ-u, a možda i IDS-u, ali i nezavisnim listama kojih će sigurno biti.

Prijedlog Vladimira Šeksa najjednostavniji je način da se izađe iz "izborne krize" i da se stranke pripreme za izbore. Barem one koje imaju šanse prijeći izborni prag, takvih je pet ili šest. Ostale mogu reći da je za sve kriv loš izborni zakon te naravno Šeks, Plenković i vladajuća većina, a ne njihova politika koju nemaju.

Novi Izborni zakon u svakom slučaju trebao bi biti izglasan do kraja 2023. godine, a ne u izbornoj godini. U 2024. ionako imamo superizborne prilike; slijede europski, parlamentarni i predsjednički izbori. Posljednji bi se mogli rastegnuti i na siječanj 2025. ako idu u dva kruga. Za sada nema mogućih kandidata, osim Zorana Milanovića koji skuplja glasove od Livna do Kamčatke.

Promjena broja mandata po izbornoj jedinici – da ih se negdje bira 14, a drugdje recimo 17 – ne bi trebala biti previše zbunjujuća za birače koji izlaze na izbore. Na prošle parlamentarne izbore izašlo ih je svega 48 posto – dobro, bilo je ljeto – dok nema predikcije koliko ih sada neće na izbore. Zna se da ima skoro dvadeset posto onih koji ne znaju za koga će glasati i to je činjenica koja bi mogla zabrinuti stranačke analitičare.

Inicijativa Vladimira Šeksa, bez obzira na podršku Andreja Plenkovića, ipak nije sveto pismo, nego prijedlog za razmišljanje. Doduše, kao što nema Hrvata bez seksa, tako nema ni Hrvatske bez Šeksa.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter