piše dubravko grakalić

Kako je inflacija pojela Božić

ilustracija

ilustracija


Hoćemo li se predstojećih blagdana najesti "za bogove", odnosno kao nikad prije, kako to predviđaju neki analitičari prehrambenog trakta Hrvata, ili ćemo zbog skupoće jesti manje ili nimalo? Izgleda da je, za većinu građana, istina negdje na sredini; božićna gozba bit će podjednaka onima iz prošlih godina, samo će biti skuplja oko 20 posto. Odnosno, sve dodatne radosti pojela je inflacija, što se vidi iz podataka da su osnovne "božićne" namirnice, od odojka do bakalara, poskupile točno onoliko koliko iznosi godišnja stopa inflacije.

Jedan dnevni list izračunao je da proizvodi, poput jaja, mesa za sarmu, janjetine, kiselog kupusa ili purice koštaju, gledajući u jednakoj količini, 1.024 kune, dok su prošle godine stajali 823 kune. Dakle, poskupjeli su 19,6 posto, uz poskupljenje hrane od 19,7 posto. Na istom je ostao jedino margarin. Zapanjujuće je da je pred dvije godine sve to zajedno stajalo 660 kuna, dakle, gotovo upola manje.

Košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata također predviđa da će proizvodi koji se kupuju u drugom dijelu prosinca i služe za blagovanje poskupjeti za iznos inflacije. Njihova najskuplja košarica za tročlanu obitelj s 2.500 kuna skače za 500 kuna, ona srednja s 1.500 kuna za 300 kuna, dok najsiromašnija ide s 500 kuna na 600. Naravno, računaju se isti proizvodi u istim trgovačkim lancima, ali treba imati u vidu da je uvijek moguće kupovati na akcijama i da se umjesto bakalara mogu jesti srdele, a umjesto pršuta mesni doručak.

Građani će se, kao i svake godine, snaći. Neki su poslije dugo godina napravili svinjokolju, drugi će preskočiti najskuplje, dok će treći božićnicu ili 13. plaću potrošiti na blagdane. Prema podacima kojima raspolažu mediji, čak 72 posto poduzeća isplatit će radnike naknadom za božićne blagdane koja će se onda moći prenijeti na trpeze. Među najviše božićnice spadaju one koje imaju javna poduzeća, a ni državni i javni namještenici nisu loše namireni, s 1.750 kuna. Neke tvrtke isplaćuju i božićnice veće od 2.500 kuna, a druge 13. plaću, tako da će ukupna potrošnja na prvi pogled biti velika.

Uz to, ove godine i štediše manje štede jer novac rapidno gubi vrijednost – dok ga imamo. Ne treba zanemariti ni učinak uvođenja eura. Nerijetki su oni koji ne polažu kune u banke, nego će ih potrošiti, djelomice i za potrošnju za božićne blagdane te kupnju roba trajnije vrijednosti, tehnike ili namještaja. Oni najbogatiji su već pokupovali – nekretnine.

Božić će najteže pasti onima bez plaće, s niskom mirovinom i bez štednje. Oni će se počastiti, cinično rečeno, dvadesetak posto manje. Možda samo s margarinom koji nije poskupio, dok je brašno, koje je bilo ispod pet kuna prije godinu dana, sada skočilo na 7,29 kuna. Poskupjelo bi i više da nema zaštićenu cijenu.

Svota od 19 ili 20 milijardi kuna koja se spominje kao božićna potrošnja stoga i nije tako velika. Kad se oduzme dvadeset inflatornih postotaka, jasno je tko je pojeo višak novca.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum