PIŠE JURICA KÖRBLER

Osjećat ćemo se više europski nego do sada

Jurica Körbler

Jurica Körbler


Za Hrvatsku bi današnji dan po mnogočemu mogao biti jedan od onih koji novinari vole zvati povijesnima, a po mnogočemu zaista i je tako. Ako na sastanku ministara pravosuđa i unutarnjih poslova Europske unije u Bruxellesu sve prođe glatko, hrvatski građani će od 1. siječnja putovati po Europi bez putovnice ili osobne iskaznice, bez kontrola na granicama u svim zemljama unutar schengenskog prostora.

Dugo smo čekali na ovaj dan koji će biti uvertira za siječanj kada će nestati i gužve na granicama, čekanja, pokazivanja putnih isprava i svega onoga što nas prati desetljećima. Veliku korist od ulaska Hrvatske u Schengen imat će prije svega Istra, ali i druge hrvatske regije, kao i svi građani. Poklon je to i poduzetnicima, turizmu, ali i potvrda da se Hrvatska uvođenjem eura i ulaskom u schengensku zonu u potpunosti integrirala u Europu.

Zahtjev za ulazak u Schengen službeno smo poslali prije sedam godina, nakon što je Europu potresla imigrantska kriza, a jedan od puteva prema Zapadu vodio je i preko Hrvatske. Slijedila je pandemija korone, a sada je na pomolu novi imigrantski val. Tako je i ulazak Hrvatske u Schengen došao u osjetljivo vrijeme kada će trebati kontrolirati najdužu europsku granicu prema istoku Europe, a 73 kopnena prijelaza prema Zapadu više neće postojati. Iako su se nedavno pojavile sumnje da bi Austrija mogla blokirati odluku, sada je jasno da će se to odnositi samo na Rumunjsku i Bugarsku, ili samo na Bugarsku, ali će svi naši susjedi budno pratiti kako će hrvatske granične službe raditi na graničnim prijelazima sa zemljama jugoistočne Europe.

Veliki je to i značajan pomak, pogotovo za one koji dugo pamte vrijeme kada su Hrvati masovno odlazili u Trst i Graz i čekali satima na granici. S vremena na vrijeme poteškoće su imali i građani koji žive uz samu granicu, da se ne govori o dugom i mukotrpnom postupku za špeditere i sve one koji su uvozili ili izvozili robu. Propašću Jugoslavije granice su postale prohodnije, ali je u špicama, pogotovo ljeti i uoči Božića bilo čekanja i dugih kolona. Trpio je to i hrvatski turizam, pogotovo istarski, a sada će turistima put do Jadrana biti mnogo kraći i ugodniji.

Skok do Trsta više neće trajati dvadesetak ili tridesetak minuta duže zbog graničnih kontrola, međunarodni prijevoznici će odahnuti, a svi mi ćemo se osjećati više europski nego do sada. Zasluga je to i sadašnje i bivših vlada od vremena kada smo ušli u EU. Nije bilo lako obaviti tehnički dio posla, a zbog problema s imigracijom Hrvatska je i u tome imala posebne prepreke. Uostalom, 1350 kilometara duga je granica koju sada moramo kontrolirati, pogotovo ona koja razdvaja Hrvatsku i BiH.

Od EU dobili smo sofisticiranu, najmoderniji opremu, a na istočnim granicama bit će daleko više policije nego što je to do sada bilo. Ljudi su obučeni, spremni izvršavati i najdelikatnije zadatke i nema sumnje da će hrvatska policija, kao i sve službe, odraditi ovaj težak posao. Oko 6.500 policajaca od 1. siječnja kreće na nove zadatke, u vrijeme kada nije isključeno da će stići i novi val imigranata. Sve su više organizirani i krijumčari ljudima, što svakako otežava posao na granici, ali su naše službe itekako pripravne i za te izazove.

Božićni poklon Hrvatskoj dolazi u pravi trenutak.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater