Aljoša Pužar, kulturolog, antropolog i omiljeni voditelj Doručka s autorom Sa(n)jam knjige u Istri u pulskom Klubu-knjižari Giardini 2 otvorio je novu sezonu Kluba u klubu, čitateljskog kružoka u kojem sudionici i sudionice, pod mentorstvom teoretičara i teoretičarki, raspravljaju o aktualnim društvenim pitanjima na temelju pročitanih djela.

U vrlo zanimljivom razgovoru, gdje se uključila i publika svojim isto tako zanimljivim opservacijama o pročitanim knjigama, raspravljalo se o knjigama "Moj kras" Scipia Slatapera, "Ono drugo more" Claudia Magrisa i "Orlovi rano lete" Branka Ćopića.

Pužar je istaknuo da se granice daju interpretirati na više načina te spojio je autore vezane za tršćanski krajolik i Ćopića unutar diskursa prepunog komparativnih primjera i s drugim autorima i djelima. Bilo je govora i o granicama kao ključnom momentu prema okolišu, o činjenici da je Kundera granicu uspoređivao sa spiralom, te o Foucaltovom razmišljanju o momentu prijestupa.

- Sjajan je prijevod Nedjeljka Fabria djela Scipija Slatapera i moja je preporuka pročitati to djelo. Slataper sanja nešto što će ga spasiti od velikog Beča i Trsta, on je razapet između mita o mami Italiji i nečega što će ga izliječiti od Trsta, a donosi i sasvim posebnu kulturu prirode, kazao je Pužar o ovome talijanskom književniku, prevoditelju i kritičaru. Studirao je u Firenci, gdje je aktivno surađivao u književnom časopisu La voce, iz kojega su njegovi tekstovi objavljeni posmrtno kao Književni i kritički spisi (Scritti letterari e critici, 1920). Najznačajnije mu je djelo roman "Moj kras" (Il mio carso, 1912.), a to djelo obilježavaju, među ostalim i autobiografski elementi, razna promišljanja u formi bilježaka.

Kratak roman Claudia Magrisa, priča je pak o povijesnim slojevima Mediterana, kao i o ljudima, kulturama i civilizacijama. Pužar se osvrnuo i na odabir prijevoda naslova koji je napravila poznata prevoditeljica Ljiljana Avirović i to nije "Drugo more" već "Ono drugo more". Osvrnuo se Pužar i na protagonistu te knjige, Enrica Mreulea i na njegov "bijeg" put Patagonije. Spominjao je potom i paralelu s talijanskim književnikom i filozofom iz Gorizie Carlom Michelstaedterom, koji je malo toga napisao, ali njegovo je djelo bilo specifično po pristupu filozofiji.

Posve drukčije tematike je djelo Branka Ćopića "Orlovi rano lete", a Pužar je istaknuo da silno voli književnost za djecu, a šuma je kod Ćopića liminalna zona. Osvrnuo se i na činjenicu da ovo djelo obrađuje teme prijateljstva i zajedništva među djecom.

U razgovoru s publikom naveo je i da bez granica nema identiteta ni oblika, a osvrnuo se na razne druge teme.

Povezane vijesti

• Doručak s autorom od ove godine vodi Aljoša Pužar
• Dobri i loši dječaci: Aljoša Pužar gostuje u Giardini 2
• Predavanje Aljoše Pužara: Što znači biti (pravi) muškarac?