Predavanje Aljoše Pužara: Što znači biti (pravi) muškarac?

(Press)

Iznimno je zanimljivo bilo gostovanje u čitateljskom kružoku Kluba-knjižare Giardini u četvrtak navečer Aljoše Pužara, kulturologa, antropologa, pisca i voditelja Doručka s autorom na Sa(n)jam knjige u Istri. U programu naslovljenom "Dobri i loši dječaci", koji čini prvo filmsko-književno izdanje Kluba u klubu, Pužar je na temelju klasika dječje književnosti, knjiga "Emil i detektivi" Ericha Kästnera i "Družba Pere kvržice" Mate Lovraka, te nove Netflixove serije "Adolescencija" poveo razgovor o modernim i suvremenim modelima dječaštva i muškosti, te recentnim društvenim debatama i "kulturalnim ratovima" oko sudbine suvremenog dječaštva koje istodobno živi na pozadini feminističkih postignuća, ali i sveopće neokonzervativne regresije.

- Istina, kulturolog sam i radim s rodom i spolom, ali malo s muškošću. Popularna je to tema, a važno je i kakav ćemo stav zauzeti, te možemo umjesto "Odgoja djevojaka u Češkoj" imati "Odgoj dječaka svugdje", a sve je to vrlo složeno pitanje koji izlazi iz književnosti, iako je i važno i specifično to promatrati kroz književnost i godine. Što to znači živjeti kao muški, na koga ćete pomisliti, na partnera, didu, oca, što znači biti pravi muškarac, je li je to grubijan ili pak vitez. Ja to nisam bio, ne znam tu dimenziju razjasniti. Često se sve to razmatra i plasira na krivi način.

Postoji i ta toksična muškost. U knjigama "Družba Pere Kvržice" i "Emil i detektivi" muške družine bore se protiv nečega, odnosno za nešto, a samo u "Družbi Pere kvržice" poslije dolaze dvije djevojčice, pametnije od svih njih skupa. To je taj primjer muške figuracije, muške družine. Uzeo sam primjer Emila, iako mi je omiljeni roman ovoga autora "Tonček i Točkica". Autor je didaktčan, ali ponekad su ti likovi kao lutke na koncu, malo previše "dresirani". Emil je istina, tek nešto malo nestašan, a Tonček je kao svetac. Sjetimo se i Lovraka i spašavanja seoskog mlina, kazao je Pužar.

Potom je još kroz razne primjere nekih "dobrih dječaka" dječje književnosti nastojao osvijetliti sudbinu onih drugih koji kanaliziraju energiju patrijarhalnog nasilja i novih-starih autoritarizama.

Govorio je potom i o "Adolescenciji", poznatoj tv-seriji te o činjenici da je riječ o jako dobro snimljenoj seriji s fantastičnom glumom, gdje dečko ubija djevojčicu nakon što ga je odbila i "bulala", odnosno nakon što je doživio bullying, pa se osvrnuo i na problematiku emoticona i što predstavljaju u komunikaciji djece i mladih.

Bilo je govora o "z" generaciji, onoj alfa, o djelu Lovrenskog koji je gostovao na pulskom Sajmu i njegovoj viziji mladih, o utopijskoj viziji književnosti, o tome što bi trebala biti znatiželjna muškost otvorena za učenje, a potom se poveo i razgovor s nazočnima o ponašanju djece, kako im pristupiti, odgoju...

Aljoša Pužar je kulturolog, antropolog i pisac rođen u Rijeci. Studirao je kroatistiku u Rijeci i komparativnu književnost u Zagrebu. Doktorirao je 2006. godine u Rijeci s temom iz antropološke i kulturalne teorije međustanja, te 2015. godine u Cardiffu s temom iz korejskih rodnih studija i studija mladih. Objavio je pet knjiga i 90-ak znanstvenih i stručnih radova o povijesti književnosti, pograničnim studijima, korejskoj kulturi i drugim temama.