Katedra Čakavskog sabora

"Labin u glazbi - Glazba u Labinu": Djelo koje bilježi, slavi i čuva dio bogate labinske glazbene baštine

| Autor: Branko Biočić
(Snimio Branko Biočić)

(Snimio Branko Biočić)


Katedra Čakavskog sabora Labin predstavila je još jedno svoje izdanje, knjigu "Labin u glazbi – glazba u Labinu" autorica Nerine Ševrlice Bolfan i Amneris Ružić Fornažar. U ime župana Istarske županije Borisa Miletića i Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije skupu u restoranu labinske srednje škole obratila se Elena Kocijel, koja je istaknula da ovo djelo čuva, bilježi i slavi bogatu glazbenu baštinu ovoga kraja te da su ovakve publikacije i više nego potrebne.

(Snimio Branko Biočić)Nerina Ševrlica Bolfan i Amneris Ružić Fornažar (Snimio Branko Biočić)

"Županija kroz ovakve projekte koji njeguju kulturno i glazbeno nasljeđe još jednom potvrđuje njihovu važnost. Glazba je univerzalni jezik koji nas povezuje, a Istra je oduvijek bila prostor susreta, različitosti i harmonije", rekla je Kocijel te zahvalila svima koji su doprinijeli nastanku ove knjige. U ime izdavača Katedre Čakavskog sabora Labin predsjednik Deni Vlačić rekao je kako je knjiga "Labin u glazbi – glazba u Labinu" plod dugogodišnjeg istraživanja i predanog rada, a njezino izdavanje sufinancirao je Grad Labin.

(Snimio Branko Biočić)Nikola Lovrinić i Deni Vlačić(Snimio Branko Biočić)

"Ideja za ovu knjigu nastala je 2024. godine, kada su autorice predstavile i objavile rad o glazbi i skladateljima Općine Sveta Nedelja. Nakon toga predložio sam im da istraživanje prošire u knjigu, na što su autorice rado pristale. Knjiga je podijeljena u tri tematske cjeline koje zajedno tvore cjelovitu glazbenu sliku našega kraja. U prvom dijelu, ‘Labin u glazbi’, autorice se bave skladbama i skladateljima koji su u svojim djelima ostavili trag u glazbenoj povijesti Labina. Drugi dio, ‘Glazba u Labinu’, usmjeren je na suvremene skladatelje i kantautore Labinštine. Posebno vrijedan dio knjige jest treća cjelina – ‘Labinska nezavisna scena’. U njoj su predstavljene udruge, bendovi i pojedinci koji su bili i jesu nositelji labinske nezavisne i alternativne glazbene scene, o čijem se radu rijetko govori u stručnoj i široj javnosti. No više o sadržaju reći će nam naše autorice", rekao je Vlačić te dodao da je knjiga bogato ilustrirana fotografijama, a dodatnu vrijednost donose QR kodovi koje čitatelji mogu skenirati i pritom poslušati pojedine skladbe. Time publikacija nadilazi klasični tiskani format i povezuje pisanu riječ s izravnim glazbenim iskustvom.

(Snimio Branko Biočić)(Snimio Branko Biočić)

Stručnu vrijednost knjige potvrdili su i recenzenti doc. dr. sc. Anita Gergorić, viša savjetnica za glazbenu kulturu i glazbenu umjetnost, te mr. sc. Nikola Lovrinić, izvrsni savjetnik. Pročelnik gradskog odjela za društvene djelatnosti Borjan Batagelj istaknuo je zahvalnost, zadovoljstvo i ponos ovom knjigom, u kojoj je i sam dao dio doprinosa kao pročelnik i bivši član grupe Orange Strips, čiji je video prikazan.

(Snimio Branko Biočić)Borjan Batagelj (Snimio Branko Biočić)

Detaljnije o knjizi, koja ima 161 stranicu, i njezinu sadržaju govorile su autorice Nerina Ševrlica Bolfan, prof. glazbene kulture i mag. bibl., te Amneris Ružić Fornažar, prof. hrvatskog jezika i književnosti te talijanskog jezika i književnosti. Nakon recenzija, predgovora i uvoda, u prvom dijelu knjige nazvanom "Labin u glazbi" piše se o Gabrielu Pulitiju, Celesti ardori, "Himni rudara", Antoniju Smaregli, Matku Brajši Rašanu, pjesmi "Krasna zemljo", Ivanu Matetiću Ronjgovu, Pietru Carnoniju i Carlu Laubeu, Natku Devčiću, Nellu Milottiju i njegovim pjesmama, Josipu Kaplanu i Marijanu Atanskoviću.

U drugom dijelu, nazvanom "Glazba u Labinu", knjiga donosi portrete i intervjue. Predstavljeni su Nikola Batelić, Valnea Bulić, Edo Domjanić, Garden Made, Franko Kalac, Elario Kleva, Bruno Krajcar, Alen Lazarić, Marijan Lincmajer, Elis Lovrić, Predrag Ljuna, Robert Mikuljan, Andrej Mohorović, Daniel Načinović, Tamara Obrovac, Pavel Pjević, Hrvoje Puškarić, Robertino Rajković, Silvija Rejec, Dina Rizvić, Šćike, Adriano Šćulac, Trio Arsi, Dražen Turina Šajeta i Diego Zulijani.

(Snimio Branko Biočić)Edo Domjanić (Snimio Branko Biočić)

U trećem dijelu, nazvanom "Labinska nezavisna scena", predstavljeni su Sanel Isanović, Kristijan Stojić, Loell Duinn i Dean Zahtila. U glazbenom dijelu programa nastupili su zbor "Neo", Edo Domjanić, Robert Mikuljan i, putem videoveze, Elis Lovrić.

(Snimio Branko Biočić)Zbor Neo (Snimio Branko Biočić)

Autorice knjige zaslužuju čestitke i pohvale za svoj trud i rad, kao i izdavač. Međutim, knjiga "Labin u glazbi – glazba u Labinu" ipak nije potpuna. U njoj nema povijesti ni početaka labinske pop- i rock-scene, kao ni labinske DJ-scene, koja je također dio glazbe. Nedostaju prva rock-grupa s električnim gitarama u Istri, bend Zoro iz Raše, osnovan 1960., zatim grupe Zoro 5, Peoni, Kvarner, kao i labinske pop-grupe s kraja šezdesetih te iz sedamdesetih i osamdesetih godina koje su punile labinske plesnjake: Corpus Delicti, Kristali, T 69, Adventus, Ab Ovo, Sweet Home, Focus, Lem, multiinstrumentalist Franko Ružić i njegove grupe, Roman Malinarić, koji je svirao u tada popularnoj zagrebačkoj grupi VIS Plave zvijezde, koja je snimila šest ploča, pjevač Đulio Škopac iz Raše, koji je kao labinski pjevač prvi nastupio na TV Zagreb u tadašnjem TV magazinu Antona Martija, također podrijetlom s Labinštine, te operne pjevačice, članice HNK Ivana pl. Zajca, Nives Štemberga Golja i Leonora Surjan, podrijetlom iz Kožljaka.

(Snimio Branko Biočić)Robert Mikuljan (Snimio Branko Biočić)

Svoja poglavlja u knjizi, poput nekih drugih, zaslužili su i jedan od velikana hrvatske estrade Massimo Savić iz Raše te Franka Batelić iz Rapca, jedina Labinjanka koja je pobijedila u nacionalnom glazbenom talent-showu i jedina s područja Labinštine koja je predstavljala Hrvatsku na Eurosongu. Od glazbenih manifestacija pozornost zaslužuju "Labinske konti", smotra lokalnog folklora i narodne pjesme Labinštine stara više od 50 godina, kao i RKUD Rudar Raša i KUD Zlatela Kršan, koji su također dio glazbene scene, kao i Gradski orkestar Labin star 190 godina.

Nadamo se da će svi oni naći prostora u dopunjenom izdanju ove knjige.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twitter








Trenutno na cestama