Kazališni spektakl u INK-u
Puljani i klasičan balet se vole: Rasprodano "Labuđe jezero" oduševilo pulsku publiku
(Foto: Darja Stravs Tisu)
Pulska publika i balet se vole, što su pokazali do sada puno puta tijekom izvedbi poznatih baletnih naslova. Krajem prošle godine upriličen je "Orašar", a ovoga puta "Labuđe jezero", još jedno poznato djelo P. I.Čajkovskog, u Istarskom narodnom kazalištu – Gradskom kazalištu Pula, a u izvedbi slavnog Ukrajinskog klasičnog baleta.
Prva izvedba bila je u rasprodanom kazalištu u ponedjeljak, a druga je bila predviđena u utorak navečer, također u rasprodanoj pulskoj kazališnoj kući. Mnogi su pri tome komentirali da bi bilo izvrsno pogledati baletno ostvarenje u Areni, s orkestrom, onako kako priliči velikim baletima i što smo mogli gledati godinama unazad. Nekada je, naime "Labuđe jezero" bilo svake godine na repertoaru.
Predivna, snažna, lirska, emotivna glazba Čajkovskog te poznati plesni ansambl stvorili su sjajnu simbiozu, a "Labuđe jezero" sinonim je za klasični balet, prepoznatljiv po koreografiji čistih formi. Dirljiva priča o princu Siegfriedu i princezi Odette, pretvorenoj u labuda zlobom čarobnjaka Rothbarta, nije samo bajka, već je i duboko emocionalno putovanje koje istražuje teme ljubavi, izdaje i iskupljenja. Metaforički se uvijek može iščitati atemporalnost tih pokreta, te priče, gdje protagonisti spajaju tehničku preciznost s emotivnim intenzitetom, stvarajući nezaboravan doživljaj za publiku. Ansambl se sastoji od međunarodno priznatih baletnih plesača koji su osvojili brojne nagrade diljem svijeta, a njihova virtuoznost i elegancija – od veličanstvenih skokova do delikatnih pirueta, uvijek su vrlo posebni, što je i brojna publika nagradila ovacijama.
Ova je izvedba bila raskošnija od prošlogodišnje, i što se tiče scenografije i dizajna svjetla, što je zorno prikazalo borbu između dobra i zla, svjetla i tame, u snažnom, osebujnom kontrastu.
"Labuđe jezero" osvaja ljepotom baletne izvedbe i dubokim emocionalnim podtekstom. Praizvedba je održana u moskovskom kazalištu Boljšoj 1877. godine. Radnja baleta, oblikovana je prema različitim ruskim i njemačkim narodnim bajkama, odvija se u Njemačkoj i pripovijeda ljubavnu priču. Pretpostavljeni su utjecaji ruskih i njemačkih narodnih tradicija, uključujući bajku iz 1784. "Der geraubte Schleier" ("Ukradeni veo").
Prema drugim izvorima, priča nema određenog autora, već je nastala kroz baletne konvencije. Razni kritičari primijetili su da se mnoge ideje iz libreta pojavljuju u legendama različitih zemalja te da je njemačko okruženje bilo često u baletima 19. stoljeća.
Kroz desetljeća, brojni su kritičari analizirali djelo na razne načine, no svi su istaknuli jedinstvenu i neponovljivu glazbu Čajkovskog.
Nakon smrti Čajkovskog, balet je postavljen u Sankt Peterburgu, a koreografiju su kreirali Marius Petipa i Lev Ivanov, a danas se većina izvedbi "Labuđeg jezera", referira na nju
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
