GRADSKA GALERIJA PULA

FOTO / Ostavština kao dragocjenost našeg kulturnog identiteta: Antun Motika - iz jedne mape... Ženske figure

| Autor: Vanesa Begić


Bogatu ostavštinu umjetničkog opusa Antuna Motike, koju baštini Grad Pula, njegovo mjesto rođenja i stasanja te prvih koraka u stvaralačkom radu, čini zapanjujući broj radova. Kazala je to povjesničarka umjetnosti Tina Širec Džodan na otvorenju izložbe "Antun Motika - iz jedne mape... Ženske figure", koja je u Gradskoj galeriji Pula otvorena u četvrtak navečer.

- Od najranijih faza stvaralačkog rukopisa, ovog nadasve osebujnog umjetnika koji je svojim radom obilježio domaću umjetnost 20. stoljeća te pri tom nije ostao dužan ni širem evropskom krugu likovnih stvaraoca pa sve do njegovih kasnih radova, ova je ostavština dragocjenost našeg kulturnog identiteta te smo stoga dužni skrbiti za nju na najpažljiviji mogući način kojeg struka nalaže, no i prezentirati ju javnosti. Iz ove gotovo neiscrpne škrinje s Motikinim blagom, svake se godine prezentira dio njenog sadržaja, bilo slikarskog opusa, skulptura, skicirki te inih drugih radova od kojih su zasigurno najbrojniji crteži. Ova je izložba samo skroman izbor crteža iz jedne od mapa – crteža koji tematiziraju žensku figuru. Dvadesetak radova od kojih se na nekima tek nazire linija tuša, daju nam mogućnost uvida u širok raspon pristupa i tematiziranja figure ovog postimpresionističkog majstora crteža. Naizlazimo tu na portrete, aktove, figure zatopljene u svoje svjetove, poput čitačica, figura zagledanih u daljinu, okupiranih međusobnim dijalogom ili prizora majke u vlastitoj intimi pripremanja hrane. Mnogi od radova nisu datirani, no stilski uglavnom pripadaju skupini radova nastalih 30-ih i 40-ih godina, u vrijeme i nakon umjetnikovog života u Mostaru te studijskih odlazaka u Pariz, kazala je Širec Džodan.

(Snimio Saša Miljević / Pixsell)(Snimio Saša Miljević / Pixsell)

Navela je da uvidom u ove radove kao da imamo priliku zaviriti u njegove bilješke, u njegove bilježnice, a moguće je pogledati i filmić.

Pročelnica za kulturu i civilno društvo Paola Orlić kazala je da joj je posebno drago što je Tina kurirala ovu izložbu te da se kroz programe na drugom katu Istarskog narodnog kazališta "Zbirka narodu" jednom mjesečno predstavljaju Motikina djela zahvaljujući svaki put pristupu drugog eksperta, te da će i Širec Džodan predstaviti Motikina djela.

(Snimio Saša Miljević / Pixsell)(Snimio Saša Miljević / Pixsell)

Izložbu je proglasio otvorenom pulski dogradonačelnik Vito Paoletić, a u ime domaćina pozdravne je riječi izrekao Eros Čakić. Izložba ostaje otvorena do 28. veljače radnim danima od 16 do 20 sati, a subotom od 10 do 13 sati.

Antun Motika (Pula, 30.12.1902. - Zagreb, 13.02.1992.) djetinjstvo proveo u Puli, škole pohađa u Puli, Žminju, Pazinu i na Sušaku, maturira 1921. U adolescentskom razdoblju ima potporu slovenskog umjetnika i muzikologa Saše Šantela, profesora u Pazinu i na Sušaku, koji potiče Motikinu likovnu darovitost i sklonost propitivanju raznih umjetničkih disciplina. Studirao je kiparstvo na zagrebačkoj Kraljevskoj akademiji za umjetnost i obrt (R. Valdec), kasnije prelazi na slikarstvo (M. Vanka, V. Becić, Lj. Babić) i 1926. diplomira. Dva poslijediplomska semestra pohađa u klasi Lj. Babića (1926. – 1927.). Godine 1929. – 1931. crta karikature za zagrebački satirički list "Koprive" (jednom se potpisuje Lopata). Godine 1929. – 1940. živi i radi u Mostaru kao profesor crtanja. Stipendijski boravci 1930. i 1935. u Parizu. Prve samostalne izložbe priređuje u Zagrebu 1933. i 1935., uz naklonost likovne kritike. Godine 1940. premješten je u Zagreb, gdje do umirovljenja 1961. radi na Školi primijenjene umjetnosti.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twitter








Trenutno na cestama