Sedma večer sa(n)jma
Emotivno prisjećanje na Gorana Filipija i armenska autorica
(Snimio Sasa Miljevic / Pixsell)
Vrlo je emotivno bilo na Sajmu na predstavljanju knjige danas nažalost pokojnog akademika Gorana Filipija "Betinska brodogradnja - Etimologijski rječnik pučkog nazivlja", a to važno djelo za razumijevanja bogate hrvatske maritimne baštine i tradicijske brodogradnje, objavljeno je u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade i Muzeja betinske brodogradnje.
O knjizi su govorili Anita Šikić, Vlaho Bogišić, Silvana Vranić, Ozren Žunec i moderator Aljoša Pužar.
Uvodno je rečeno da je Filipi svojim znanjem, radom, djelima obilježio pulski Sajam. Anita Šikić kazala je da je prvo izdanje ovoga djela objavljeno 1997. godine, potom je 2015. godine autor nadopunio to djelo i zahvaljujući Filipijevoj supruzi Stelli te velikom trudu i radu dizajnera Davida Ivića djelo je nakon Filipijeve smrti i objavljeno.
- Unio je tu i nove natuknice, 14 novih izvora, natuknice o fotografijama, a djelo detaljno dokumentira terminologiju betinske, kao i murterske i korčulanske brodograđevne baštine, kazala je Šikić, a Vlaho Bogišić se vrlo nadahnuto prisjetio svoga poznanstva i suradnje s Filipijem, njegova znanja, rada i truda uz veliko zadovoljstvo što je tako važno djelo ponovno objavljeno u nadopunjenom izdanju.
Silvana Vranić osvrnula se na Filipijeve gradove, od Zadra, Dubrovnika, Izole do Pule i kako su svi ti gradovi utjecali na njega, a prisjetila se i svih njegovih jezičnih istraživanja, atlasa, proučavanja istrovenetskog, istriotskog, istrorumunjskog te da bez njega ne bi bilo važnih jezičnih studija. Ovaj je rad definirala vrlo važnim i s akribijskog gledišta.
Ozren Žunec osvrnuo se pak na činjenicu da je to djelo čitao i kao svojevrsnu filozofsku knjigu, te kazao da su leksikografi heroji kulture.
Akademik Goran Filipi rođen je 1954. u Zadru, a umro je 2021. u Puli. Filipi je u Zadru 1979. na Filozofskom fakultetu diplomirao talijanski jezik i književnost te engleski jezik i književnost. Godine 1985. magistrirao je u Interuniverzitetskom centru za poslijediplomske studije u Dubrovniku, a 1991. doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Na Katedri za talijanski jezik Filozofskoga fakulteta u Puli radio je od 1985. do odlaska u mirovinu 2019. U dva mandata bio je i dekan Filozofskog fakulteta u Puli.
Zatim je predstavljena knjiga Narine Abgaryan "Simon", o čemu je uz izvrsnu prevoditeljicu Tatjanu Radmilo s autoricom razgovarala Ivana Peruško.
Autorica je kazala da u ovoj knjizi piše o tome kako se u armenskom malenom mjestu mjestašcu Berd održava ispraćaj pokojnika, a tu su i četiri žene koje su na razne načine bile dijelom njegova života.
Peruško je naglasila kako je ovo djelo izuzetno dobra literatura, a Armenija nedosajani san, mistična i egzotična, te navedeno je da je to ženski roman, o galeriji zanimljivih, tragikomičnih žena, a Simon, to je mit. Autorica roman počinje istinitom pričom koju joj je ispričala mama. Također, navela je da u knjigama polazi od sebe, te od svoga kraja, gdje se rodila. Veli i da je velika važnost humora u njezinim knjigama, da je to kod nje već prepoznatljivo te da joj je djed bio povjesničar. U svojim romanima, veli, voli pisati o hrani jer voli i kuhati i jesti.
S prevoditeljicom je Peruško razgovarala o nekim prijevodnim rješenjima, primjerice imena protagonistkinja, Sofije, Suzane, Elize i Silvije – junakinja koje se stoički odupiru svijetu skrojenom protiv njih, nije bilo potrebno prevesti, a prevoditeljica je kazala da je imena hrane i jela ostavljala u originalu, ali je prevodila zato imena ulica i slično.
Govorila je i o svom životnom putu, izborima, izazovima, te kako joj je baka govorila da se smatralo da su štetni šećer, sol i komunisti, šećer za zube, sol za bubrege, a komunisti za sve ostalo.
Narine Abgaryan rođena je 1971. godine u Berdu u Armeniji. Diplomirala je na Državnom sveučilištu za lingvističke studije u Erevanu stekavši diplomu profesorice ruskog jezika i književnosti. Piše knjige za djecu, romane i kratke priče. Dosad je objavila desetak djela.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
