Dva dana zaredom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli u velikoj dvorani u Negrijevoj ulici održat će se programi posvećenim dvjema pulskim znanstvenicama. Prvoga dana, u četvrtak 12. ožujka u 12 sati bit će predstavljen novi broj časopisa Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Tabula, naslovljen "Susreti između dviju (imaginarnih) obala - znanstveni radovi sa znanstvenoga kolokvija u čast prof. dr. sc. Valnee Delbianco" (Pula, listopad 2024). Sudjeluju prof. dr. sc. Sanja Roić, prof. dr. sc. Lina Pliško, izv. prof. dr. sc. Ante Matan i izv. prof. dr. sc. Dubravka Dulibić Paljar.

Mjesni crkvenjak

Dan kasnije, u petak 13. ožujka u 11 sati bit će predstavljena publikacija "Tra le due sponde dell’Adriatico: culture, storie e contatti. Studi in onore di Sanja Roić" (Između dviju jadranskih obala: kulture, povijest i kontakti. Studije u čast Sanji Roić", o čemu će govoriti izv. prof. dr. sc. Katja Radoš Perković sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i izv. prof. dr. sc. Eliana Moscarda Mirković, s pulske talijanistike.

Delbianco je veliki dio svoje karijere radila na pulskom Filozofskom fakultetu, sve do mirovine prije nekoliko godina, a Roić, rodom Puljanka, djelovala je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a sada je suradnica Centra za kulturno-histrorijske i interkulturne studije istoga fakulteta.

(Press)

Tijekom svojega znanstvenog djelovanja prof. dr. sc. Valnea Delbianco napisala je niz iznimnih filoloških radova iz povijesti književnosti, kroatistike te komparatistike. Sudjelovala je u raznim znanstvenim projektima, izlagala na brojnim konferencijama u zemlji i inozemstvu. Na simpoziju njoj posvećenom početkom listopada 2024. održanome u pulskoj Sveučilišnoj knjižnici prva je o njoj izlagala upravo prof. dr. sc. Sanja Roić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je često surađivala s Delbianco, a govorila je o temi koja, kako je i sama rekla, na najbolji mogući način sažima i prikazuje to multikulturalno ozračje Istre, odnosno o Tomizzinoj knjizi "Bolji život/La miglior vita", što je definirala kao klasik multikulturne Istre.

- "Svoj glas sam posudio mjesnom crkvenjaku koji pripovijeda i istodobno pjeva ‘djela’ jedne zajednice u tri stotine godina njezina života", zapisao je autor prije izlaska knjige iz tiska (Tomizza, 1977.). Iste je godine za taj roman dobio najprestižniju talijansku književnu nagradu, Premio Strega. U nas je do tada, nepravedno, bio prešućen, no odlukom Milana Rakovca i Čakavskog sabora taj je zaborav prestao. Knjiga "Bolji život" u prijevodu Rakovca i Mate Marasa, objavljena 1980. u renomiranoj ediciji Istra kroz stoljeća pretvorila je zaborav u otkriće, jer je Tomizza time postao dio našeg hrvatskog, istarskog svijeta. Otada smo, sve do danas, u dijalogu s njegovim književnim i intelektualnim opusom. Poslužit ću se ovdje i citatom Itala Calvina "klasik je ono što nikada ne prestaje govoriti ono što ima za reći", navela je Roić tom prilikom ističući i prijedlog pulskog znanstvenika i metodičara Marka Ljubešića da se taj roman uvrsti u nastavu istarske zavičajne književnosti jer u korelacijskom međupredmetnom sustavu obuhvaća hrvatski i talijanski jezik, povijest, zemljopis, etiku i sociologiju, a kako je naglasila "dodala bih i etnologiju i antropologiju".

(Press)

Zanimljive su teme zastupljene. Prof. dr. sc. Maria Rita Leto iz Università degli Studi "Gabriele d’Annunzio" Chieti-Pescara imala je za temu "Pisma Artura Cronije Giovanniju Maveru", prof. dr. sc. Ružica Pšihistal s Filozofskog fakulteta u Osijeku rad naslovljen "Čistoća – herojska vrlina biblijskih žena", prof. dr. sc. Marija Mogorović Crljenko i doc. dr. sc. Danijela Doblanović Šuran s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli "Praznovjerje, čaranje, suđenje – pojedini istarski ranonovovjekovni primjeri", a doc. dr. sc. Boris Koroman (Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli) predstavio se radom "Utemeljivanje nacionalnog mitotvornog repertoara u povijesnim romanima Augusta Šenoe". Dr. sc. Mislav Benić, viši znanstveni suradnik Institut za hrvatski jezik i izv. dr. sc. Violeta Moretti (Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli) autori su rada "Cur non reputem aestimandam iure Philippam: o prevođenju Lazeine safičke ode Boissardu, doc. dr. sc. Dubravka Dulibić-Paljar (Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli) "Na raskrižju putova: O Petrarkinu Uspinjanju na Mont Ventoux", izv. prof. dr. sc. Teodora Fonović Cvijanović i prof. dr. sc. Blaženka Martinović "Jezikom i stilom kroza znanstveni tekst", doc. dr. sc. Tanja Habrle (Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli) "Prisutnost i objavljivanje književnica u časopisu Varietas", dok doc. dr. sc. Matija Jelača s istoga fakulteta zastupljen je radom "Između dviju kultura". Prof. dr. sc. Lina Pliško i dr. sc. Samanta Milotić Bančić. v. asist. (Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli) govorile su o tome "Kako ‘kantâ’ more Elis Lovrić, doc. dr. sc. Vlatka Štimac Ljubas, leksikografkinja s Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža", "Etimološka odrednica kao jezična komponenta u (e-)leksikografskim izdanjima (na primjeru talijanskih posuđenica)", doc. dr. sc. Vanessa Vitković Marčeta (Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli) "Srdela na barci, a prof. dr. sc. Stipe Botice s Filozofskog fakulteta u Zagrebu "Kačić i talijanska kultura".

Stranci

Što se tiče izdanja posvećenog Sanji Roić, riječ je o zborniku radova koji tematiziraju znanstveni opus ove autorice, a koji su uredile znanstvenice Maria Rita Leto, Etami Borjan, Tatjana Peruško i Katja Radoš-Perković.

- Književnoznanstveni opus Sanje Roić obuhvaća prijevode i književnopovijesne studije o tekstovima i piscima koji se ne uklapaju u ustaljenu predodžbu o nacionalnoj književnosti. Za takve autore Sanja Roić rabi termin stranci, riječ prisutnu u svakodnevnom prirodnom jeziku, ovdje međutim podignutu na razinu analitičkog koncepta koji podrazumijeva različita ostvarenja binarnog, višestrukog, hibridnog geokulturnog identiteta. Inspiraciju za svoj koncept ona nalazi u pojmu "straniero nella sua patria" Giambattiste Vica, talijanskog filozofa s prijelaza iz 17. u 18. stoljeće, čiji opus stoji u temelju njezina prevoditeljsko-filološko-znanstveno-humanističkog rada. S obzirom na svoje talijanističko obrazovanje i znanstvenu afilijaciju Sanja Roić istražuje kulturni prostor dviju jadranskih obala kao prostor granice, a ‘granica’ je njezina druga ključna kategorija, također riječ iz svakodnevnog, prirodnog jezika. Istraživačko polazište Sanje Roić moglo bi se ovako lakonski sažeti: književnici-stranci stvaraju u (višejezičnom i kulturno hibridnom) prostoru granice, uvjetovani tim prostorom, s opsesijom njegova stalnog tekstnog reprezentiranja, navodi Davor Dukić u recenziji njezinoga rada.

Povezane vijesti

• Što se stvarno događalo u Puli tijekom španjolske gripe: Nova knjiga otkriva brojke, ulice i sudbine
• U Puli počela međunarodna proljetna škola jezika, prijevoda i kulture
• Renata Šamo u Puli predstavlja znanstvenu knjigu o globalnoj ulozi engleskog jezika