Iznimno bogat kulturnim događajima bio je petak, 6. ožujka, kada je održano čak pet izložbi, a da ne govorimo i o svim drugim sadržajima, tako da se zbilja ne može reći da je u Puli (uvijek) tapija. Uz jednu izložbu bio je vezan i književni događaj.

Krenulo je sve u Klubu-Knjižari Giardini 2 uz brojnu publiku koja je prisustvovala predstavljanju knjige Andija Pekice, koji se potom predstavio svojim likovnim radovima u Gradskoj galeriji Pula.

Zbirka "Eseji o slovima", na tragu autorovog likovnog opusa u kojem se prožimaju vizualni i literarni izričaj, ispituje granice esejističkog i pjesničkog žanra, progovarajući jezikom punim pomjerenog humora i prepoznatljivih lokalnih motiva o filozofiji jezika i tipografije.

Koncentracija

Knjiga je objavljena 2020. godine, no sada je predstavljena kao dio cjelokupnog programa posvećenog Pekici, koji je kazao da je za ovu zbirku "kriv" Mladen Lučić Luc nakon što se "dočepao" njegovih tekstova, a na upit Helene Vodopija koja je vodila uz Luca program što znači danas subverzija, kazao je da to znači biti pristojan. Govorio je i kako bi trebalo mijenjati školske programe za mlade, da im koncentracija ne traje, te kazivao je ponešto i o izazovima rada u školi, odnosno kako se boriti protiv tik-toka, ali i o znanosti i filozofiji. Bilo je govora i o tome kako je nekada, tražeći nešto u enciklopedijama, bilo potrebno listati ih, i usput bi se pročitalo i saznalo još štošta drugo, a sada se ciljano "gugla".

(Snimila Annamaria Vidović)

- Cjelokupno dosadašnje djelovanje pulskog slikara Andija Pekice znatno se razlikuje od suvremenih umjetničkih praksi jer njegov vizualni izričaj ne robuje ikakvim dosadašnjim klišejima i uvriježenim standardima. U početku svog stvaralaštva, između ostalog, predstavio se crtežima i slikama izvjesne ekspresivno – manirističke poetike u kojima se osvrnuo na francuske kubiste i njemačke ekspresioniste ispitujući kako bi to moglo zajednički funkcionirati, kazao je, između ostalog Mladen Lučić Luc prilikom otvorenja njegove izložbe u Gradskoj galeriji Pula. On je također naglasio da autor poseže i k izvjesnim slikocrtežima na kojima će gotovo kolažnom tehnikom istraživati koheziju ili krhkost kompozicije, igru površina, podslikavanje i rubne dodire slike i crteža. "Sve češće na ta platna aplicira fragmente svojih pjesama otkucanih pisaćim strojem u kojima će gledatelj teško pronaći povezani jezični sadržaj, likovnu logiku, kompozicijsku uravnoteženost ili estetski smisao".

Eros Čakić, u ime domaćina rekao je da bi trebao puno veći prostor za retrospektivu djela ovoga autora. Sam autor naglasio je da na pulskom Sveučilištu djeluje studij Dizajna i audiovizualne komunikacije, kao nešto vrlo kvalitetno za mlade umjetnike. Gradska pročelnica za kulturu i civilno društvo Paola Orlić za ovu je izložbu, kao i predstavljanje knjige kazala da je poseban trenutak te da kao povjesničarka umjetnosti voli one umjetnike koje se ne može "ukalupiti" u određeni žanr. Osim Olega Morovića (koji uz Olega Šurana ima važnu ulogu u Pekičinoj karijeri), postavljanje izložbe pomogao je i Matija Đurišić.

Emotivno

Vrlo je emotivno bilo i u Galeriji Makina, gdje je otvorena izložba "Mediteranizam" Pave Urbana, nakon zagrebačke premijere u Muzeju za umjetnost i obrt.

Autor i kustos izložbe Mate Marić te suradnica dr. sc. Iva Prosoli kazali su da je Urban (1968.-1991.), koji je tragično poginuo bio prije svega poznat po svojim ratnim fotografijama, no ovdje je prikazano nešto drugo iz njegovog bogatog opusa.

(Snimila Annamaria Vidović)

- Na fotografijama nastalim krajem osamdesetih i početkom devedesetih, on bilježi teksture kamena, igru svjetla i sjene u uskim kalama, djecu u igri i lica sugrađana. Urban pronalazi značenje u prolaznim trenucima i atmosferi koja definira identitet prostora. Upravo taj mediteranizam – sposobnost da se kroz fragmente običnog prikaže bezvremenski karakter podneblja – čini okosnicu izložbe. Riječ je o redefiniranju Urbanova mjesta u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, gdje on prestaje biti ratni reporter i potvrđuje se kao autor snažnog, rafiniranog vizualnog jezika, vele autori. Poveznica s Pulom je da je tu Urban služio vojsku, a time je otvorena i suradnja između ovoga Muzeja i Makine, kako je rekao Hassan Abdelghani.

Branko Kolarić

U Hrvatskom društvu likovnih umjetnika Istre izlaže Branko Kolarić, a predsjednik HDLUI-a Milan Marin, nadahnuto je govorio o brojnim umjetničko-društvenim temama.

(Foto: HDLU-a Istre)

- Na sceni je ambivalentnost između posvećenja tj. sakralizacije tehnološkim razvojem i desakralizacije prirode, a samim time i egzistencijalnom pozicijom čovjeka, što dovodi do zaključka da čovjek ne upravlja kvalitetno tim procesima. U bliskoj je vezi i neoliberalni model hiperpotrošnje potrošačkog društva i socijalni inženjering tzv. soft power kroz medije, rečeno je.

Povezane vijesti

• Večeras u Makini predavanje Hassana Abdelghanija
• Industrijski pejzaži kao čista umjetnost
• UMJETNOST I EROTIKA - EROTIKA U UMJETNOSTI: Poziv za novi selektirani tematski projekt