ZAVRŠENO OVOGODIŠNJE 22. IZDANJE

ZLATNI LAV: Žiri i publika jednoglasno - Kralj Edip je pobjednička predstava

U obrazloženju žirija zapisano je da je "Kralj Edip" predstava koja odražava sinergiju kazališta i glumaca gdje u kolektivnoj igri, animacijom lutaka, na rubu ludila glumci nude odgovor kako se zlo koje progoni i truje ljudski rod može izliječiti vlastitom težnjom k perfekciji i snagom ljubavi

| Autor: Sanja BOSNIĆ


Na svečanosti zatvaranja 22. Međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav – tematskog naziva "Festival žudnje", održanoj u atriju Pučkog otvorenog učilišta "Ante Babić", najboljom predstavom prema izboru publike i prema izboru žirija – Grand prix, proglašena je predstava za mlade i odrasle Sofoklov "Kralj Edip", u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivan pl. Zajc Rijeka u adaptaciji i režiji redatelja Lucijana Delprata. Statuu Zlatnog lava, djelo Ivice Propadala, uručila je ravnateljici Hrvatske drame, Renati Carola Gatica, predsjednica žirija Katja Pegan, direktorica Gledališča Koper.

Sinergija

U obrazloženju žirija zapisano je da je "Kralj Edip" predstava koja odražava sinergiju kazališta i glumaca gdje u kolektivnoj igri, animacijom lutaka, na rubu ludila glumci nude odgovor kako se zlo koje progoni i truje ljudski rod može izliječiti vlastitom težnjom k perfekciji i snagom ljubavi.

Uz Grand prix dodijeljene su još dvije glavne glumačke nagrade žirija - Zlatni lav. Prvi, redatelju i skladatelju, Marjanu Nečaku, za najbolju glazbu u predstavi "Deklica s strunami" ("Djevojčica sa žicama") u izvedbi Slovenskog Narodnog gledališča Drama Ljubljana u kooprodukciji s Moving Music Theatre Bitola. Riječ je o sugestivnoj glazbi na kojoj je počivala cijela predstava, istaknuli su iz žirija. Nagradu je Nečaku uručila zamjenica istarskog župana, Jessica Acquavita.

Dodjelom nagrada privedeno je kraju 22. izdanje (Snimila Sanja Bosnić)

Druga, jednakovrijedna nagrada žirija, za najbolji glumački par, dodijeljena je Mateji Marušić i Vladimiru Tintoru za uloge u predstavi "Gospođica Julija", redateljice Aide Bukvić u izvedbi Gradskog kazališta "Joza Ivakić" Vinkovci, nastaloj u kooprodukciji s HNK-om Osijek. Žiri je ustvrdio da je svojim glumačkim nastupom ovaj par zorno oblikovao paletu najosjećajnijih ljudskih stanja.

Zlatnog lava je u njihovo ime preuzeo od članice žirija Slavice Renko, ravnatelj vinkovačkog kazališta Zdenko Rečić.

Kroz festivalsku ceremoniju zatvaranja, kao pravo osvježenje, vodili su posjetitelje mladi glumci umaškog Dramskog studija, a ovogodišnji je "kazališni plamen", svojim nadahnutim pozdravom "ugasila" umaška zamjenica gradonačelnika Floriana Bassanese Radin.

Tjedan žudnje

- Ako je ovo bio tjedan žudnje, danas možemo ustanoviti da smo bogatiji za nove osjećaje, nove stavove i zamisli pa možemo s više nade gledati na našu svakodnevnicu i stoga neka Zlatni lav nastavi biti svjetionik svima u kazališne susrete narednih godina, istaknula je Bassanese Radin zahvalivši na uspješnoj organizaciji Festivala njegovom utemeljitelju i umjetničkim ravnatelju, Damiru Zlataru Freyu, kazališnom producentu Marku Fereniju Freyu i ovogodišnjem glavnom sponzoru, Zagrebačkoj banci, poslovnici Umag.

Oproštaju od ovogodišnjih kazališnih fanfara i umijeću tumačenja kazališnog jezika kojega je Zlatni lav prenosio tjedan dana kroz kazališne tekstove i samoj dodjeli festivalskih nagrada prethodila je prigodna promocija knjige Snježane Banović, "Kazalište za narod", Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 1945. -1955. od socrealizma do samoupravljanja, nakladnika Frakture. Ovaj literarno-kazališni događaj moderirao je Neven Ušumović, ravnatelj Gradske knjižnice Umag, a promociji je prisustvovala autorica i Seid Serdarević, nakladnik i urednik knjige.

Dodjelom nagrada privedeno je kraju 22. izdanje (Snimila Sanja Bosnić)

Ušumović je istaknuo da je knjiga kronološki nastavak autoričinog prvog uratka "Država i njezino kazalište" predstavljeno 2012. u Umagu, a ticala se kazališta u vrijeme Nezavisne države Hrvatske. Ova se knjiga, pak, bavi razdobljem u kulturi/kazalištu od 1945. do 1955., od socrealizma do samoupravljanja. Riječ je o danas nerado pisanoj tematici zbog zazora prema komunističkoj ideologiji i Jugoslaviji kada se u vrijeme zanosa i poleta znatno ulagalo u kulturne institucije i samo HNK-a Zagreba već je tada bilo izjednačeno sa suvremenim europskom kazalištem onoga vremena. Banović je opisivala nastanak knjige kazujući da je mnogostranična jer je kultura u ono doba vladajućima poslužila kao snažan instrument društvenog razvoja. Knjigu je slagala iscrpnim radom, istražujući dokumentaciju po brojnim arhivima u trajanju od pet godina, pa predstavlja i neku vrstu pisanog spomenika koji njeguje "kulturu sjećanja" na zaslužne umjetničke velikane onog plodnog desetljeća.

- Mi smo inače zemlja koja njeguje "kulturu zaborava", a ne sjećanja, i namjerno sam navodila brojna imena, pa čak i adrese svih zaslužnih za razvoj umjetnosti i kazališta za narod, koja su rasla u svim sredinama od 1945. do 1955. u onoj drugoj Jugoslaviji, izjavila je Banović zahvalivši organizatorima na promociji i pozitivnim kritikama knjige.

Francuzica

Zadnju večer festivala predstavilo se umaškoj publici Hrvatsko narodno kazalište Split s predstavom "Francuzica". Radilo se o svakodnevnoj ljudskoj priči o zamjeni identiteta i zabavnim nesporazumima, a u suštini je preslikala skrovite ljudske potrebe za pronalaskom srodne duše. Autor drame je Ilija Zovko, a režiju potpisuje Snježana Sinovčić Šiškov i Trpimir Jurkić, koji su glumili u komadu. Predstavu je umaška publika ocijenila s 4,16.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater