Susreti na dragom kamenu
Balota kao zavičajna memorija: Skup u Raklju okupio znanstvenike i kulturnjake
(Osobna arhiva)
Drugog dana skupa posvećenog Mati Baloti, "Susreta na dragom kamenu" održanoga u Raklju, Marijana Valić iz OŠ Vladimira Nazora Krnica u svome je izlaganju govorila o "Topografiji pamćenja", odnosno o zavičajnom prostoru kao simbolu identiteta i otiska trajnosti u Balotinim djelima.
Topografija pamćenja
- U njegovim proznim i esejističkim rukopisima prostor se očituje kao živa memorija. Tlo, kamen, crvenica, jezik i ritmovi svakodnevice postaju simboli ukorijenjenosti, postojanosti i kulturnog trajanja. Balota ne stvara univerzalne likove, već pojedince čije su sudbine neraskidivo povezane s lokalnim iskustvom i suživotom zavičaja koji pamti. Takva topografija pamćenja postaje ključ za razumijevanje identitetskih procesa u kontekstu povijesnih mijena, migracija i modernizacije. Balotin intelektualni pristup čovjeku i zajednici istovremeno je analitičan i emotivan. Spaja promišljenost s dubokim osjećajem vezanosti za prostor, navodi Valić.
Arhitekt Anton Percan pozabavio se Blazom i njegovom povijesti kao odrednicom arhitektonske revitalizacije.
- Obilje izvorske vode koja izranja iz okolnih brežuljaka razlogom je što je ovo područje bilo nastanjeno još u prapovijesnom razdoblju. Snaga tih vodotoka davala je mogućnost gradnje mlinova čiji su žrvnjevi pokretani snagom vode pretvarali žito u brašno. Sa svojom poviješću, napušteni sklop dviju malinica na intaktnom vodotoku te stambeno-gospodarskoj građevini, u prirodnom okruženju nenarušenom novom izgradnjom, primjer su kako materijalna i nematerijalna baština u tradicijskome kulturnom naslijeđu neraskidivo povezane, istaknuo je Percan, dok se prof. dr. sc. Klara Buršić Matijašić sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli - Filozofski fakultet, Odsjek za arheologiju pozabavila "Vodom kao medijem inspiracije i promišljanja".
- U ovom krajobrazu, prožetom poviješću i prirodnim osobitostima, odrastao je i stvarao Mate Balota, čiji su život i djelo duboko obilježeni rodnim krajem. Krnica i Rakalj imaju bogato povijesno nasljeđe koje seže od prapovijesti do današnjih dana. Područje je bilo naseljeno još u brončanom dobu (2. tisućljeće pr. Kr.), s neprekinutim kontinuitetom života do današnjih dana. Ključnu ulogu pri odabiru mjesta za život imala je voda. Na prostoru Crvene Istre, bez većih stalnih vodotokova, život se organizirao oko lokava – umjetnih skupljališta pitke vode, koja su uz stočarstvo činila osnovu opstanka u krškom krajoliku. Od ukupno 21 evidentirane lokve u Općini Marčana, značajan broj nalazi se upravo na području Raklja i Krnice, navela je.
Umirovljeni novinar Mirko Urošević, kao sudionik Znanstvenog skupa Susreti na dragom kamenu od osnutka 1968. i od njihova obnavljanja 1978. suradnik i član uredništva zbornika, poučio je koliko je i kako Mijo Mirković prisutan u svakidašnjici njegova zavičaja i široj zajednici.
Posvećenost moru
Naveo je da je Mirkovićevo ime prva dobila 27. veljače 1965. Viša ekonomska škola u Puli (i njegovo spomen-poprsje pred zgradom), današnji Fakultet ekonomije i turizma, zatim i Ekonomska škola u Rijeci, kojoj se upravo pridružuje i Ekonomska škola u Puli. Po Mati Baloti, nazvane su srednja škola u Poreču i osnovna u Bujama.
- I Klub studenata Istre u Zagrebu kao kultno okupljalište istarskih akademičara nosi Balotino ime i promiče njegove zavičajne svjetonazore. Istodobno Mirković nigdje u Istri nema ulicu, osim u Malom Lošinju, za razliku od Balote s ulicama u svakom općinskom središtu i Raklju. I u Rijeci, Zadru i Malinskoj, a u Puli uz ulicu, ima i Poljanu Mate Balote. U Zagrebu je u Utrini Prilaz Mate Balote. A Jadrolinija mu se odužila za njegovu posvećenost moru i pomorstvu trajektom "Mate Balota" sagrađenom u Kraljevici 1988., kazao je navodeći da među brojnim realiziranim idejama, nerealizirana je ona davanja Mirkovićeva imena županijskim stipendijama dogovoreno 2002. godine i osnivanje zaklade.
Čakavština Balotine "Tijesne zemlje" bila je tema prof. dr. sc. Lina Pliško sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
- Balotin roman "Tijesna zemlja" priča je o materijalnom i duhovnom životu njegova rodnoga sela Raklja u drugoj polovici 19. stoljeća, u doba Austro-Ugarske Monarhije. Glavni su likovi maleni ljudi koji se svaki na svoj način snalaze u vrtlogu novog vremena. Roman je pisan hrvatskim standardnim jezikom, a likovi progovaraju rakljanskom čakavštinom, što djelu daje autentičnost i notu zavičajnosti, navodi Pliško.
Strahote
Frazemi u Balotinom "Dragom kamenu" bile su predmet razmatranja Romane Percan, umirovljene ravnateljice OŠ Vladimira Nazora Krnica.
- Frazeologija kao znanost i jezikoslovna disciplina zadire u brojna područja ljudskoga života, a istraživanje dijalektne frazeologije obuhvaća frazeme nekoga od mjesnih govora. Književno djelo Mate Balote polazište je promišljanja i stvaranja ne samo u književnome, odnosno literarnome smislu, već i u traženju, otkrivanju i analizi jezičnih, odnosno govornih vrednota i osobitosti mjesnoga govora Raklja.
"Stanovnici Općine Marčana u koncentracijskim logorim tijekom Drugog svjetskog rata" bila je tema dr. sc. Igora Jovanovića iz OŠ Veli Vrh Pula. Naglasak je predavanja na sudbine istarskih logoraša s područja današnje Općine Marčana koji su prošli strahote logora.
Osim posjeta Balotinom grobu, tu je bio i bogat folklorni program te predstava.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
