Muzej grada Umaga
Život se ne mjeri brojem godina, nego tragovima koje ostavimo iza sebe: Deset godina bez Biljane Petrović Markežić
(Snimio Zvonimir Guzić)
Život se ne mjeri brojem godina, nego tragovima koje ostavimo iza sebe - kaže jedna narodna mudrost. Upravo vođeni tim tragovima, u Muzeju grada Umaga otvorena je izložba In memoriam, kojom se obilježava deset godina od prerane smrti kustosice i arheologinje Biljane Petrović Markežić (Požega, 1965. - Umag, 2015.).
Izložba odaje počast njezinu predanom radu, istraživačkom duhu i ljubavi prema arheologiji Istre. Kroz dokumente, fotografije i predmete iz muzejskog fundusa posjetitelji mogu upoznati život i profesionalni put arheologinje čiji su tragovi trajno utkani u povijest i rad umaškog muzeja.
Krunske dragocjenosti
Posebnu vrijednost izložbi daje predstavljanje predmeta koji su dosad bili pohranjeni u zbirkama, a sada prvi put izlaze pred javnost, pružajući uvid u antički način života i povijesne slojeve razvoja Umaga.
- U listopadu se navršava deset godina otkako nas je iznenada napustila draga kolegica, kustosica i arheologinja Biljana Petrović Markežić. Ovom izložbom odajemo počast njezinu predanom radu, stručnoj kompetenciji i dubokoj posvećenosti arheologiji Istre.
Biljana je 1989. diplomirala arheologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gdje je 2009. upisala i poslijediplomski doktorski studij. Znatiželja za istraživanjem podzemnih špilja dovela ju je u Istru, gdje se nastanila, zasnovala obitelj i postala članica Speleološkog društva Istra iz Pazina. S Muzejom grada Umaga počela je surađivati 2003. godine kao vanjska suradnica, a šest godina kasnije zaposlila se kao kustosica – muzejska arheologinja. Tijekom više od desetljeća rada dala je nemjerljiv doprinos istraživanju i očuvanju arheološke baštine Bujštine, izjavila je prilikom otvorenja izložbe ravnateljica Muzeja grada Umaga Biljana Bojić.
Tijekom svoje bogate karijere Biljana Petrović Markežić sudjelovala je, kao voditeljica ili članica stručnih timova, u brojnim zaštitnim i sustavnim arheološkim istraživanjima na područjima Savudrije, poluotoka Katora, Trga sv. Martina u Umagu, Svetog Ivana Kornetskog i Oprtlja.
Posebno se istaknula u projektu konzervacije arheoloških struktura maritimne vile u Katoru, koji je proveden između 2012. i 2015.. Među njezinim najznačajnijim nalazima ističe se otkriće groba sa zlatnim nakitom iz sredine 2. stoljeća, u uvali Kocišće u Svetom Ivanu pokraj Umaga, koje se ubraja među krunske dragocjenosti arheološke baštine Umaga. Svojim je predanim radom i znanstvenim pristupom ostavila dubok trag u struci, a iza nje je i niz stručnih interpretacija, izložbi i publikacija koje su značajno obogatile kulturnu i znanstvenu scenu sjeverozapadne Istre.
Sam postav i koncept izložbe, koja se proteže na dva kata Muzeja grada Umaga, posjetiteljima je pobliže objasnila ravnateljica Biljana Bojić.
- Kao kustosica, Biljana Petrović Markežić je samostalno i u koautorstvu s kolegicom Brankom Milošević Zakić oblikovala i realizirala niz izložbi – "Savudrija – putovanje u prošlost", "Tragovi masline", "Žena u rimskom svijetu", "Lovrečica – rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja 2006." te "Djevojka sa zlatnim nakitom". Sudjelovala je i u međunarodnom slovensko-hrvatskom projektu "Dama sa zlatnim naušnicama" Pokrajinskog muzeja Koper. Kroz te je izložbe i projekte na stručan i edukativan način, arheološka saznanja približila široj javnosti. Osim toga, rezultati njezina rada danas su vidljivi i na informativnim tablama postavljenima na povijesnim lokacijama duž umaške obale – od Savudrije do Lovrečice, istaknula je Bojić.
Posebna toplina
Otvorenju izložbe prisustvovale su i majka i sestra, koje su za ovu priliku doputovale iz Beograda, te kći koja živi u Zrenju na Gornjoj Bujštini. Njihova prisutnost unijela je posebnu toplinu i pridonijela emotivnoj atmosferi događaja, istaknuvši, uz radove, i njenu obiteljsku razinu života.
Izložba donosi osobnu dokumentaciju, arheološke dnevnike, fotografije i popise te izbor originalnih arheoloških predmeta iz muzejskog fundusa koje je Petrović Markežić pronašla prilikom istraživanja i sustavno obrađivala.
- Ova izložba nije samo prisjećanje, već i zahvalnost za sve što je Biljana ostavila iza sebe. Njezino naslijeđe ostaje trajno utkano u tlo koje je s ljubavlju istraživala i u srcu kolega s kojima je dijelila svoju strast prema arheologiji i očuvanju kulturne baštine, rekla je Bojić koja je uz Barbaru Crnobori postavila izložbu koju posjetitelji mogu razgledati do 28. veljače sljedeće godine.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
