U DKC-u LAMPARNA

ODRŽANA POSLJEDNJA TRIPARTITNA IZLOŽBA: Autori koji obrađuju motive i izvan matičnog medija

| Autor: V. BEGIĆ

Ovoga puta vrlo brojnoj labinskoj publici predstavili su se Romina Tominić iz Lovrana, sa serijom crteža naziva "Retropisi", Filip Borelli iz Zagreba, sa zvučno-kinetičkom instalacijom "Titrajni dijalozi labinskog podzemlja" te Mateo Gobo iz Labina, sa serijom fotografija "Terris magis omnibus"

U Klubu mladih i Galeriji Lamparna u Labinu, otvorena je posljednja u nizu ovogodišnjih trodijelnih izložbi mladih umjetnika u sklopu projekta Društveno-kulturni centar Lamparna. Projekt sufinancira EU iz Europskog socijalnog fonda (program "Kultura u centru"), a provodi L.A.E. XXI u partnerstvu s Gradom Labinom, Istarskom kulturnom agencijom (IKA) te udrugama CGI Poreč, Metamedij, Informo, Mendula i KUD "Ivan Fonović Zlatela".

Ovoga puta vrlo brojnoj labinskoj publici predstavili su se Romina Tominić iz Lovrana, sa serijom crteža naziva "Retropisi", Filip Borelli iz Zagreba, sa zvučno-kinetičkom instalacijom "Titrajni dijalozi labinskog podzemlja" te Mateo Gobo iz Labina, sa serijom fotografija "Terris magis omnibus".

Romina Tominić se kroz najnoviji ciklus crteža bavi eksperimentiranjem na tragu konkretne poezije. Grafički prepolovljene riječi spajaju se s fonetski, naizgled, sličnim riječima, i u tom srazu dvaju različitih pojmova daju naslutiti neki "treći smisao" ili riječima autorice: "Radovi predstavljaju jezične kompozicije u kojima se različiti pojmovi preklapaju u pojedinim slovima, čime se na razini znaka približavaju, ponegdje identificiraju, a poneki sugeriraju moguće hibridne pojmove". Njezin eksperiment daje naslutiti jedno drugačije i puno kompleksnije tumačenje, kao i mogućnost ponovne kreacije, ne samo jezika, već i pisma. Na otvorenju izložbe kustos i voditelj galerije DKC Lamparna, Damir Stojnić je istaknuo: u današnjem vremenu kada se orwellovski "novogovor", forsiran tehnološkim diskursom, razvija prema svom logičkom, entropijskom ekstremu osiromašenih i usko specijaliziranih termina, pa samim time i individua, autorica kao da se pokušava prisjetiti "starogovora" kao moguće jezičke utopije, gdje bi bogatstvo pojmova trebalo ispisivati puno prostranije krajolike i širiti svijest ljudi, rekao je Stojnić.

Filip Borelli predstavio se instalacijom kojom je nastojao vizualizirati prostorni zvuk labinskog rudničkog podzemlja, te ju oblikovao oko kinetičko-zvučnih-svjetlosnih skulptura, donoseći perspektivu znanstveno-umjetničkog diskursa u službi spajanja zvuka i prostora kroz jedinstven medij. Kao što autor sam navodi: "Znanstveni pristup analizi zvuka podzemnih prostorija u labinskom okružju otvara mogućnost prevođenja prostora u zvuk i samog zvuka u vibraciju, tj. titraj. Ovim procesom dobiva se zvučna slika rudnika ugljena, koji je specifičan upravo zbog pojave plina metana. Zbog svojeg visoko eksplozivnog svojstva metan je predstavljao veliki izazov u osvjetljavanju rudnika. Rješenje tome bila je Davyjeva svjetiljka, koja je priječila kontakt plina metana s žarnom niti svjetiljke. Sama lampa predstavlja ljudsku borbu s tamom podzemlja u službi društvenog dobra. Upravo je zbog toga dizajn kinetičkih skulptura rađen prema uzoru na ovu svjetiljku. Propitkivanje podzemnih i nadzemnih uvjeta u kojima je koncentracija metana u atmosferi proizvela uvjete globalnog zatopljenja, otvara mjesto za promišljanje o pojmu podzemlja. Titrajni odnosi frekvencija svjetlosti i vibracija konca na membrani zvučnika predstavljaju dijalog prostorija labinskog podzemlja".

Mladi labinski fotograf Mateo Gobo predstavio se serijom fotografija istarskog krajolika, služeći se standardnom kamerom na dronu. S visine od 120-400 metara Gobo pomno odabire teren za fotografiju na raznim lokacijama, poput ušća rijeke Raše i uvale Blaz. Igrajući se i eksperimentirajući sa snažnim koloritom boja istarskog krajobraza, Gobo dolazi do pozicioniranja fotografije kada se ona "čita" i kao apstraktna slika. Njegovi radovi posve naliče idiomu slikarskog enformela ili lirske, pejzažne apstrakcije, koja gledatelju daje potpunu slobodu maštanja, potiče ga da se opusti i promišlja o prirodi na drugačiji, estetsko-umjetnički način", kako u kratkom tekstu kataloga navodi autor.

- Sve tri izložbe objedinjuje sinestetički pristup. Kako bi oslobodili skriveni potencijal unutar tema kojima se bave, sve troje autora, na specifičan način, pretvara motiv u nešto drugo, obrađujući ga izvan njegova matičnog medija, naveo je kurator.

Romina Tominić (1991.) diplomirala je na odjelu Media Arts and Practices (MAP), modul Intermedija, Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Od 2018. članica je produkcijskog tima inicijative građana Susjedstvo Lovran te je suosnivačica udruge Interval koja se bavi oživljavanjem zajednice kroz kulturu i održivi razvoj. Živi i djeluje u Lovranu i Rijeci.

Filip Borelli (1984.) bavi se istraživanjem interakcije između svjetlosti, zvuka, pokreta i glazbe. Diplomirao je nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je završio i Ekonomski fakultet. Kinetičke skulpture, interaktivne instalacije, performansi i eksperimentalni filmovi najčešći su oblici njegovog umjetničkog izričaja.

Mateo Gobo (1987.) diplomirao je poslovnu informatiku u Rijeci, a fotografijom se profesionalnije bavi od 2013., usmjerujući se na product, real estate i landscape fotografiju.

Izložbe ostaju otvorene do 10. srpnja 2020. radnim danima od 10 do 14 sati, a sufinancirane su u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz Europskog socijalnog fonda.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of