U svom prvom samostalnom predstavljanju u Muzeju suvremene umjetnosti Istre, londonsko-pulska vizualna umjetnica Lara Ritoša Roberts predstavlja se do 17. siječnja prvim dijelom dojmljivog projekta "Tragovima fantomskih koraka", čiji drugi dio planira prezentirati u rujnu ove godine. Uspostavljanje dijaloga s ruševinama komunističkog nasljeđa Europe srž je njene interdisciplinarne umjetničke prakse gotovo 20 godina.

Grandiozan prostor MSUI-ja svakako je primjeren za uprizorenje i doživljaj radova kojima umjetnica istražuje, tematizira i predstavlja isprepletene odnose povijesti i kulture tijela, ali i osobne i kolektivne memorije. Izložba sadrži i dodatnu kvalitetu budući da jedan njen dio izravno povezuje pulski MSUI i londonski Tate Modern. Naime, dvije video-instalacije, "Koraci" i "Obruč" - producirane 2020. upravo za ovu prigodu i kojima umjetnica rekonstruira izvorne koreografije sleta iz 1947. godine - snimljene su u prostorima londonskog Tate Moderna.

Uz to, izložbu čine digitalizirani i iznova interpretirani fragmenti iz autoričine osobne arhive (fotografije, novinski članci, poput onog iz Glasa Istre sa sleta uz Areni 1982. godine), uvid u njene ranije radove, ali i kolaž audio-vizualne arhivske građe te autoričine zvučne instalacije.

Pojašnjavajući projekt, autorica kaže da je naša 'tjelesnost' svojevrsna montaža uvjetovana mnogim društvenim i psihološkim elementima koje upijamo ne samo od obitelji i bližnjih, nego i od društva kojemu pripadamo.

- Paradoksalno, kako starim i kako tijelo mojega djetinjstva odlazi sve dalje prema zaboravu, to mi se tijelo čini sve prisutnije i sve ga više želim razumjeti i doživjeti. Stoga umjetničkim istraživanjem otvorenog tipa želim ući dublje u priču toga tijela koje radosno pleše na sletovima i zapitati se zašto nam se (kako je primijetio Jacques Derrida) duhovi umrlih ponekad čine življim, snažnijim, prisutnijim od živih, pojašnjava umjetnica, da bi potom ukazala na povijesni kontekst sletova i masovne tjelovježbe. Sletove kao tjelesnu praksu automatski povezujemo s Danom mladosti i Titovim rođendanom, no oni ne počinju, a i ne završavaju u socijalističkim/komunističkim društvima, kaže Lara Ritoša Roberts.

- Masovna tjelovježba i ples kao žanr zapravo vuku korijene iz nacionalističkih pokreta Europe 19. stoljeća. Inspirirani idealima i ideologijom Francuske revolucije 1789., mnogi su podčinjeni narodi u Europi počeli sanjati o osamostaljenju od tadašnjih monarhija i imperija, o slobodi, jednakosti, pravima... U kultiviranju tijela (poput antičkih predaka) vidjeli su potencijal za kultiviranje duha, morala i naravi nacije, nastavlja ona.

Nastanku i popularizaciji "fizičke kulture" u Europi 19. stoljeća pridonosi sve prisutnije industrijsko doba, u kojem je trebalo moći zaraditi i koje je trebalo moći preživjeti, što je (smatrali su) teže ako je čovjek slabije tjelesne konstitucije. Godine 1811. nastaje Njemački gimnastički pokret uz Friedricha Ludwiga Jahna. Nešto kasnije, 1844., u Engleskoj se osnivaju klubovi Young Men's Christian Association. Miroslav Tyrs osniva 1862. Češke sokole koji ubrzo postaju i Sveslavenski sokoli.

Bitno je spomenuti i veoma utjecajnu švedsku gimnastiku P. H. Linga, koju je pokrenuo još 1804., te suvremeni Olimpijski pokret koji nastaje na kraju stoljeća, 1894. godine. Ono što je svima spomenutima zajedničko (kolikogod se razlikovali) jest to da su javno izvodili skupne i masovne tjelovježbe, što su Sokoli zvali sletovima. I totalitarni i tzv. demokratski režimi 20. stoljeća nastavljali su gotovo bez iznimke s tom praksom. Tako su i u SFRJ masovni sletovi, zaključuje autorica, integrirani u širi tjelovježbeni pokret po uzoru na Sovjetski Savez i time postali dio teorije i prakse života novog (komunističkog) čovjeka.

Ova Puljanka živi u Londonu od 1994. Diplomirala je 1998. mimu i scenski pokret na Ecole De Mime Corporel Dramatique, zatim kiparstvo pri Camberwell College of Art (2004.), dok je 2007. magistrirala umjetnost na Central Saint Martins School of Art and Design.

Povezane vijesti

• VELIKA VRIJEDNOST ZA BUDUĆE GENERACIJE: Poznati poduzetnik Kristijan Floričić u Puli iznad Arene će graditi MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI VRIJEDAN 100 MILIJUNA
• Izložba u Muzeju suvremene umjetnosti: MONTAŽSTROJ O NEDOVRŠENOJ SVEUČILIŠNOJ BOLNICI ZAGREB
• LARA RITOŠA ROBERTS: Tragovima fantomskih koraka