U prisustvu predsjednice Vijeća Općine Kanfanar Ivane Maružin i pročelnika Emanuela Červara te ostalih članova položeno je cvijeće na spomenik na Morosoli. Prisjetili su se pritom značaja ovog područja u vrijeme narodnooslobodilačke borbe.

Po kapitulaciji fašističke Italije, narod Istre se digao na sveopći narodni ustanak, razoružavajući formacije talijanske vojske i karabinjere, osnivajući pri tom partizanske jedinice čete, bataljune i brigade. U tom periodu do 1945. godine Istra je dala 28.760 boraca od kojih je više od 5.000 poginulo u borbama, oko 5.800 civila stradalo je od strane okupatora, 21.567 osoba odvedena je u koncentracijske logore, spaljeno je i razoreno oko 5.600 stambenih i gospodarskih zgrada (narod Kanfanarštine u tom je periodu izgubio 161 mještana i to Kanfanar 54, Burići i Maružini 30, Prikodraga 37, Sošići i Kontrada 40).

Borci ovog kraja mahom su bili u 1. istarskoj brigadi, 6. ličkoj, banijskoj i drugim jedinicama. Za razliku od Kanfanara i Kontrade, Prikodraga je u ratu za partizane bila potpuno siguran teritorij. Ovamo su vrlo rijetko dolazile neprijateljske jedinice, tako da je tu i osnovana 16. Partizanska stanica i bolnica na brdu Morosola. Ovdje su se liječili i oporavljali lakši ranjenici i borci da bi odavde bili usmjeravani u partizanske bolnice u Gorskom Kotaru na duži oporavak i liječenje. Za sve vrijeme rata stanica i bolnica nikad nisu bile otkrivene. Odavde su organizirano kretali u partizane s Rovinjštine i Poreštine još prije kapitulacije Italije. Narod okolnih mjesta čuvao je i opskrbljivao ovu stanicu sa sanitetskim materijalom hranom, odjećom i obućom.

Ovo spomen područje uređeno je 1988. godine zahvaljujući TDR-u i njegovom direktoru Antonu Cerinu koji su dugo godina, zajedno s općinom Kanfanar, brinuli o tom području, a to općina Kanfanar i danas čini. Spomenik (Obelisk) osmislili su i izradili Aldo Brajnović i Šime Vidulin.

Prije Morosole cvijeće je položeno i na spomenik strijeljanim mještanima Okreti i okolice prije 79 godine, točnije 9 listopada 1943. godine, Dogodilo se to prilikom rastrelamenta njemačkog okupatora koji je dolaskom u Istru uveo neviđeni teror. S ciljem da uništi partizanski pokret u Istri okomio se nemilice na sve što je zatekao, kako u polju, šumi tako i po selima.

Povezane vijesti

• POREČ: Obilježen Dan antifašističke borbe
• Sjećanje na poginule štinjanske borce
• Dan antifašističke borbe u Plovaniji obilježen bez narodnog skupa: VIJENCI I SVIJEĆE UZ POČAST POGINULIM BORCIMA ZA SLOBODU DILJEM ISTRE