UZ 15. TJEDAN PSIHOLOGIJE

Zapažanja i preporuke organizacijskog psihologa: GOVORE LI MLADI I POSLODAVCI O POSLU ISTIM JEZIKOM?

Poslodavci svjedoče velikoj smjeni generacija, gdje brojnu generaciju baby boomersa zamjenjuju nove generacije. Pogrešno je transfer znanja, iskustva, vrijednosti i obrazaca radnog ponašanja prepuštati slučaju, nužno je uvoditi programe mentorstva i supervizije te oblikovati kulturu međugeneracijske suradnje i tolerancije

| Autor: Pripremila: Nevena Tolanov, direktor, osobni i poslovni savjetnik u Terminus Pula
Ilustracija

Ilustracija


Ulazak u svijet rada svakako je točka preokreta koja mijenja obje strane: mlade posloprimce i njihove poslodavce. I jednima i drugima treba priprema, usklađivanje očekivanja i kriterija radnog ponašanja te uzajamno pozitivno iskustvo. Mladima je zaposlenje ne samo pitanje egzistencije, sigurnosti i statusa već će oblikovati njihov radni identitet, samopoštovanje i samoaktualizaciju.

Poslodavci svjedoče velikoj smjeni generacija, gdje brojnu generaciju baby boomersa zamjenjuju nove generacije. Pogrešno je transfer znanja, iskustva, vrijednosti i obrazaca radnog ponašanja prepuštati slučaju, nužno je uvoditi programe mentorstva i supervizije te oblikovati kulturu međugeneracijske suradnje i tolerancije.

Priprema mladih za svijet rada, tržište poslova i karijera počinje vrlo rano, ulaganjem u obrazovanje, odabirom struke i zanimanja. Što predviđa uspješan tijek obrazovanja i rada? Usklađenost s osobnim preferencijama - što mlada osoba voli raditi, što smatra zanimljivim i dostižnim. Usklađenost s osobnim vrijednostima – što mlada osoba smatra svrhovitim i vrijednim u vlastitim očima i društvu. Usklađenost s osobnim kvalitetama i potencijalima – koliko mlada osoba poznaje svoje snage i slabosti, svoje potencijale i granice.

Za mlade koji znaju uskladiti svoje profesionalne interese sa svojom osobnošću i preferencijama kažemo da imaju visoku samosvijest, realističnu sliku sebe, kritički procjenjuju svoje granice i izbore; samopouzdano i proaktivno pristupaju prilikama i prevladavaju zapreke u poslu i karijeri. Takve osobe ostaju fokusirane na uspjeh u obrazovanju, osnažuju svoje opće i stručne kompetencije, donose odgovorne odluke u vezi učenja, prakse, mentorstva, iskustva te imaju pozitivne stavove o radu.

Jednom riječju, mladi takvoga kompetencijskog profila podižu svoju zapošljivost (psihosocijalni koncept kojim se opisuje radni identitet, karijerna mobilnost i pozicioniranje na tržištu rada) na koju se mogu osloniti tijekom svog radnog i životnog ciklusa.

Nažalost, ovaj poželjan profil poslodavci sve rjeđe imaju priliku vidjeti kod selekcija i prvog zapošljavanja mladih nakon školovanja.

Što nedostaje mladima? Svakako nedostaje potrebna razina osobne i radne osviještenosti, nedostaje samokritičnosti u vezi vlastitih kompetencija, nedostaje posvećeni radni angažman te spremnost na ulaganje dodatnog truda u ostvarenje ciljeva. Nedostatne su im vještine samoprezentacije i manjkava informiranost o tržištu rada i vlastitoj poželjnosti. Primjetna je viša percipirana zapošljivost (procjenjivanje vlastitih vrijednosti i očekivanja) u odnosu na realistične kompetencije koje se mogu provjeriti, testirati, procijeniti. Mladi su spremni precjenjivati visinu svoje naobrazbe, atraktivnost fakulteta s kojeg dolaze, očekivanu prvu plaću te obilježja posla koji im mora biti kreativan, zanimljiv, sve više zabavan.

Što posljedično čine poslodavci? Suočeni s deficitom poželjnih kompetencija i radnog ponašanja mladih, poslodavci snižavaju selekcijske kriterije, a s druge strane povećavaju sate i ulaganja u uvođenje u posao, trening, mentorstva i interne edukacije. Vrijeme izgradnje samostalnog profesionalca značajno je produženo i sukobljava se s očekivanjima i strpljenjem mladih da im posao pruži izazovne zadatke, plaću i priznanje ubrzo nakon zaposlenja. Tek su počeli, a zahtjevi rada izazivaju razočarenje, pad motivacije i stres.

Kompetencije koje najviše nedostaju tržištu rada i poslodavcima danas, a smatraju se neophodnim za uspješno obavljanje najrazličitijih poslova su poduzetničke kompetencije, kritičko mišljenje i rješavanje problema te ustrajnost. Mladi nerijetko nisu svjesni koliko je to važno poslodavcima, a vrlo često izostavljaju upravo te kompetencije u svojim aplikacijama za posao.

S druge strane mladi ponosno ističu svoje komunikacijske sposobnosti, strane jezike, IT kompetencije i timski rad. A što kažu poslodavci? Komunikacijskim sposobnostima nedostaje pismenosti i bontona, stranim jezicima nedostaje složenosti i fluentnosti, IT kompetencijama nedostaje primjena u rješavanju problema, a timski rad je često izraz i izlaz za ne-preuzimanje osobne odgovornosti za rezultate rada. Eto nama dvije paralelne realnosti

Rješenje za ovaj nesklad u zapažanjima i iskustvima je svakako u boljem informiranju i spremnosti na obostrano ulaganje volje i vremena da se izgradi povjerenje i usklade uzajamne percepcije. Uspješne priče i prakse poslodavaca i mladih upućuju na optimizam da se ova ulaganja mogu isplatiti i jednima i drugima. Mladi dobro reagiraju na kvalitetne programe pripravništva, na osmišljeno uvođenje u posao, mentorstvo iskusnijih kolega te karijerno savjetovanje. Spremni su precjenjivanje zamijeniti realističnim optimizmom u pogledu sebe, posla i plaća.

Što EU mjeri i poručuje? U zemljama EU uočava se velika neusklađenost aktualnih kompetencija i vještina s tržištem rada. A njega danas dramatično preoblikuju brojni faktori: nastajanje i otvaranje novih poslova (inovacije, zelena i bijela ekonomija), nastajanje novih oblika rada (rad od kuće, radnici na leasing, samozapošljavanje) te masovna digitalizacija. Europska izvješća zvone na uzbunu. Zaostajanje u šest ključnih, prenosivih vještina koje čine naš moćni štit za očuvanje zapošljivosti, ukazuje na visokih 30 posto nedostajanja prosocijalnih vještina pružanja usluga do 23 posto manjka vještina rješavanja problema. Manjak kvalitetnih komunikacijskih vještina, učenja kako se uči, organizacije i planiranja te timskog rada nalazi se unutar tog raspona.

Tko će preuzeti odgovornost za ovaj nesklad? Dok čekamo državne politike i intervencije, savjetujemo mladima i svim zaposlenima: preuzmite odgovornost te svjesnije i odlučnije upravljajte svojom zapošljivošću i karijerom. Što psiholog-praktičar preporučuje? I mladima i poslodavcima treba stručna pomoć: poslodavci imaju teškoća u pronalaženju kompetentnih zaposlenika, 28 posto svojih novozaposlenih procjenjuju podkvalificiranim za poslove koje obavljaju, a istovremeno raste postotak zaposlenika koji pesimistički procjenjuju da ne mogu ispuniti zahtjeve svog posla.

Zaključna preporuka za mlade je da od ulaska u svijet rada nadalje trebaju biti kapetani na svom karijernom putu. Tome trebaju biti posvećeni i oboružani nekim navigacijskim tehnikama: upoznati sebe – pronaći, zadržati i upravljati svojom tržišnom pozicijom; upoznati potrebe i trendove tržišta – biti informirani i fleksibilni; u svakom poslu raditi savjesno, angažirano i ustrajno – najcjenjenije radne osobine; tvoriti se za učenje i iskustvo – birati čim više praksi, volontiranja, mentorskih programa, edukacija ;potražiti pomoć, savjet i podršku – stvarati socijalne mreže i saveze u radnom okruženju. Sretna plovidba na uzburkanom moru!

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini