U Hrvatskoj raste interes građana za zajedničku proizvodnju i dijeljenje električne energije, no regulatorni i infrastrukturni okvir još uvijek usporavaju provedbu takvih projekata, istaknuto je na javnom predstavljanju posvećenom građanskoj energiji i obnovljivim izvorima energije, održanom jučer u Rovinju.

Prema podacima iznesenima na skupu, 71 posto građana spremno je sudjelovati u projektima zajedničke proizvodnje i dijeljenja električne energije, ponajprije zbog nižih troškova i veće energetske neovisnosti.

Događanje su organizirali Pučko otvoreno učilište Rovinj-Rovigno u suradnji sa Sveučilištem Sjever, Zelenom energetskom zadrugom, Zakladom Friedrich Ebert i udrugom Rovinjske njuškice.

Središnji dio programa bila je panel rasprava "Kako omogućiti građanima da uzmu energiju u svoje ruke", koju je moderirao Goran Čačić iz Zelene energetske zadruge. Sudionici panela analizirali su prepreke na koje nailaze domaći projekti te istaknuli da je dijeljenje energije zakonski omogućeno još 2021. godine, ali u praksi još nije zaživjelo.

Kako je rečeno, HEP ODS je tek početkom 2026. započeo s pilot-projektima, dok tri trenutno registrirane energetske zajednice u Hrvatskoj, u Rijeci, Špičkovini te "Moja energetska zajednica", još čekaju stvarnu raspodjelu energije među članovima.

Na panelu je istaknuto da se povoljnija rješenja za građane mogu postići grupnom nabavom fotonaponskih elektrana po regijama, čime se osiguravaju popusti na opremu i rješenja po sustavu "ključ u ruke". Energetske zajednice posebno su važne za građane u zaštićenim starogradskim jezgrama, gdje nije moguće postavljati solare na vlastite krovove. U takvim slučajevima proizvodnja se može organizirati na industrijskim i javnim objektima, a energija potom dijeliti među članovima.

Sudionici su upozorili i na nedostatak digitalnih i mrežnih kapaciteta, ali su kao razvojne potencijale izdvojili virtualne elektrane, baterijske sustave i agrosolare, koji povezuju poljoprivredu i energetiku. Kao uspješan primjer naveden je model Križevaca, gdje građani kroz energetske zadruge financiraju solarne elektrane na javnim objektima i ostvaruju povrat ulaganja.

U raspravi je sudjelovala i saborska zastupnica Maria Blažina, uključena u lokalnu organizaciju panela i izložbe. Upozorila je da je Hrvatska 25. travnja ove godine ušla u ekološki deficit, što znači da su građani u manje od četiri mjeseca potrošili prirodne resurse koje ekosustav može obnoviti tijekom cijele godine. Istaknuto je da Hrvatska taj datum doseže tri mjeseca prije globalnog prosjeka.

Događanje je održano u sklopu svečanog otvorenja izložbe "Uspori!", kreativnog projekta koji kroz radove studentica i studenata Medijskog dizajna Sveučilišta Sjever kritički propituje suvremene obrasce potrošnje, konzumerizam i posljedice ubrzanog načina života na društvo i okoliš.

Izložba je nastala u sklopu trećeg ciklusa projekta "Terapija", u suradnji Udruge Terra Hub i Rovinjskih njuškica, a otvorena je do 23. svibnja u Multimedijalnom centru Pučkog otvorenog učilišta u Rovinju.

Povezane vijesti

• General Electric prestaje graditi elektrane na ugljen
• Imamo više sunca i vjetra nego ikad – a struju i dalje uvozimo
• Ako se TE Plomin jednog dana ugasi, alternativa mora postojati stvarno, a ne samo na papiru