Zajednica društava Josip Broz Tito Istarske županije (Snimio A. DAGOSTIN)
Na izbornoj skupštini Zajednice društava "Josip Broz Tito" Istarske županije, koju čini 12 društava, u pazinskom hotelu Lovac ponovo je za predsjednika izabran Josip Hrvatin, a za potpredsjednike Čedomir Poljak i Mario Ljubešić. U nadzorni odbor izabrani su Ana Grbac, Vlada Venier i Uliana Moscarda.
- I ove godine ćemo početi s pripremama "Titovih dana" u Fažani, ali će opet sve ovisiti o dozvoli okupljanja kad se manifestacija bude trebala održati, što je tradicionalno 7. svibnja, pod motom "130. godišnjica od Titovog rođenja", kazao je predsjednik Hrvatin dodavši da u organizaciji sudjeluje Općina Fažana.
Očekuje se gostovanje članova antifašističke udruge ANPI-VZPI iz Trsta, kao i udruge antifašista iz Izole. Zbog korone, "Titovi dani" nisu održani lani i predlani, dok su prije tri godine zabilježili tisuću posjetitelja.
Najavljeno je sudjelovanje članova u obilježavanju "Dana mladosti-radosti" u Kumrovcu 25. svibnja. Protekle godine na ovoj je manifestaciji sudjelovalo 50-ak članova, a položen je i vijenac na Titov spomenik. Na dan Titove smrti 4. svibnja lani je vijenac na Titov spomenik u Kumrovcu položilo Društvo "Tito" iz Poreča. Sve popularnije je okupljanje članova kod natpisa "Tito" kod Barbana pa je tako zadnji put u tom druženju sudjelovalo oko 130 članova iz Istre, ali i Matulja te Rijeke.
U suradnji s udrugama antifašista protekle godine obilježeni su značajni datumi NOB-a polaganjem vijenaca u Kućibregu i na Učki, stogodišnjica Labinske republike i Proštinske bune, uz projekciju filma "Tito i kovari".
- Hrvatska ima takve potencijalne mogućnosti da bi mogla biti jedna od najrazvijenijih zemalja u svijetu, ali nesposobno vodstvo ju je dovelo na dno Evrope, a polako tonemo i dalje. Posebno je to uočljivo na primjeru obnove nakon potresa u Zagrebu i Baniji. Kad se samo vidi da je do sada iskorišteno samo dva posto sredstava koje je EU dodijelila Hrvatskoj za obnovu, a preostalo je samo još šest mjeseci za iskoristiti preostalih 98 posto, može se vidjeti kolika je sposobnost onih koji su trebali to korištenje organizirati i realizirati, istaknuo je predsjednik Hrvatin.
Osvrnuo se i na aferu s HNB-om ocijenivši "da se jedna afera namjerno otvori kako bi se zaboravila prethodna i tako unedogled".
- Još nas treba Bugarska prestići, a hoće jer ima veći porast BDP-a od nas i onda nećemo više propadati, jer nećemo imati kuda pošto ćemo biti zadnji u EU, dodao je Hrvatin ustvrdivši da gospodarstvo stagnira. - Principijelnost nam je nepoznata. Naš predsjednik Vlade ide u Ukrajinu i govori o ukrajinskom Krimu kojega je Rusija dodijelila Ukrajini u doba SSSR-a, a sada kad su se stanovnici Krima na referendumu izjasnili s preko 95 posto da žele u Rusiju, a ne da ostanu u Ukrajini, gdje ima dosta elemenata fašizma, to nije demokratski, međutim, "demokratski" je da se Kosovo oduzme Srbiji bez ikakvog referenduma, iskritizirao je hrvatsku vanjsku politiku Hrvatin.
- Prema popisu stanovništva ima nas 400.000 manje, a iako demografi već godinama upozoravaju na snažan pad, ništa se ne mijenja. Uglavnom odlazi mlada, stručna radna snaga, i to ne toliko zbog novaca koliko zbog situacija u kojoj se naše društvo nalazi. Toliko korupcije i kriminala ne mogu podnijeti i odlaze, zaključio je Hrvatin.