OBJAVLJENO U GLASU ISTRE 1997.
VREMEPLOV: Spašavanje istarske autohtone kokoši strahunke i podvodno istraživanje olupine "Szent Istvana"
Naslovnica Glasa Istre
Glas Istre je na današnji dan, ne tako daleke 1997. godine objavio priču o podvodnom istraživanju ratnog broda Austrougarske mornarice "Szent Istvan", potopljenog devet nautičkih milja od otoka Premude, a čiji su izvađeni predmeti bili predviđeni postati sastavni dio pomorske građe Povijesnog muzeja Istre u Puli. U tu svrhu, na otočiću Iloviku okupila se hrvatsko-mađarska znanstveno-istraživačka ekipa koja je tri tjedna obavljala podvodna istraživanja broda potopljenog 11. lipnja 1918., na dubini većoj od 60 metara.
- Nakon snimanja trenutačnog stanja olupine, na krmeni dio broda vratit će se dvije replike slova "S" i "E" koje vidimo u rukama Nina Puhiere i prof. Marijana Orlića, voditelja ekspedicije, pisao je tada Glas Istre uz fotografiju dvojice ronilaca koji su 2. listopada 1997. dominirali naslovnom stranicom istarskog dnevnika. Ozbiljnija istraživanja broda započela su 90-ih godina, a olupinu koja glasi za jednu od najljepših monumenata hrvatskog podmorja, do danas su posjetili mnogi lokalni i strani ronioci.
Prema stručnoj literaturi, izgradnja ovog bojnog broda započela je u Rijeci, ali je dovršen u Puli 1914. godine. To je, naime, bio jedini brod Austro-Ugarske koji je služio mađarskom dijelu monarhije, a koji je dobio ime po mađarskom kršćanskom kralju Ugarske Stjepanu I. Svetom. Nakon pogotka torpedom i tri sata agonije, brod je potonuo, uzevši sa sobom živote 89 mornara koji su potom pokopani na pulskom Mornaričkom groblju. Ostatke broda na dubini od 68 metara pronašao je 70-ih godina Mario Saletto, slavni tvorac dokumentarnog serijala "Tajne Jadrana".
Na Žminjštini je tog tjedna u tijeku bila "trgadva", berba grožđa, a za koju se procjenjivalo da će biti jedna od boljih u posljednjih nekoliko godina. Prema figuraciji zemljišta, rečeno je da su područja oko Milaneza najpogodniji tereni za kvalitetne sorte. Ovu činjenicu potvrđuje i podatak da je godinu ranije mladi poljoprivrednik iz Milanezi - Josip Roža, imao najbolji teran na području bivše općine Rovinj. Tada je Roža izjavio da je zadovoljan urodom, a napomenuo je i da se očekuje izvrsna kvaliteta vina budući da ih je poslužilo sunčano vrijeme.
Tadašnji predsjednik Agro udruge Žminj Aldo Bančić ocijenio je urod te godine vrlo dobrim i to na čitavom području Žminjštine, zbog čega se s pravom moglo očekivati da će se u svim konobama nuditi dobra domaća belica. Iako je, kako je pisao naš list, berba mogla za bijele sorte krenuti još drugog, a za crne petog rujna, Žminjci su odlučili nastaviti tradiciju za "trgadvu" oko sv. Mihovila pa je taj tjedan za njih bio udarnički.
"Strahunku ću sačuvati!" - naslov je članka koji donosi priču o Renei Zaninović iz Drenja koja je od nestajanja spašavala autohtonu istarsku kokoš. Naime, riječ je o gospođi koja se dugi niz godina bavila uzgojem kokoši, a nerijetko se s natjecanja iz cijele Hrvatske vraćala s osvojenim prvim mjestima. Nakon što se doselila na Labinšćinu, sa sobom je donijela i ljubav prema kokošima, a nije stala dok u svojem dvorištu nije imala nekoliko istarskih kokoši strahunki, koje su tada bile već gotovo izumrle. Kokoš je to koja je poznata po razbarušenom perju, zbog čega je narod zaključio da se radi o preplašenoj i plahoj kokoši, zbog čega je i dobila takvo ime. Nakon strpljive potrage Zaninović je u svom posjedu imala nekoliko kokoši i pijetlova te sorte, a dobila ih je od Silvija Lukeža iz Vineža, velikog ljubitelja ovih pernatih životinja.
- To je kokoš još iz rimskog doba, a ovamo je donesena iz svoje pradomovine Azije. Nije odveć dobra nesilica, ali je izuzetno izdržljiva i zato je opstala do današnjih dana, rekao je tada Lukež. Gospođa Zaninović vrlo je intenzivno radila i na očuvanju izvorne istarske ovce.
Pisalo se istog dana i o odmuljivanju Plominskog zaljeva za što je bio zadužen specijalni brod "Cranceloon". U zaljevu je čistio prostor na kojem se planirala gradnja pristana za brodove koji bi dopremali ugljen za potrebe TE Plomina 2. Predviđalo se da je za odmuljivanje potrebno četrdesetak dana, nakon čega bi se stvorili uvjeti za početak gradnje pristana. Tada je najavljivano i da bi nova plominska termoelektrana, koja se počela graditi 1985. godine, ali su radovi kasnije prekinuti, trebala u normalnu proizvodnju krenuti početkom 1999. godine.
Glas Istre prenio je i da je Rabac imao petinu turista više nego lani, u Vižinadi je kretao biciklistički maraton trasom Parenzane, u labinskom su Tupljaku ostvareni najbolji rezultati do tada, a u Potpićnu je obilježena 20. obljetnica postojanja Histria tube - tvornice tankostijenih cijevi. Pisalo se i o pitanju propadanja školske zgrade u Modrušanima, što je bila jedna od tema pete sjednice Općinskog vijeća Žminja.
Tog su se dana na kanalu TV Nove prikazivale serije "Skrivene strasti", "Kasandra", "Supermanove nove pustolovine" te "Commish - policijski narednik".
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
