Sada već davne 1977. godine na današnji je dan također bila nedjelja, a u to doba Glas Istre je vikendom izlazio kao dvobroj (nije ovaj podsjetnik bez razloga, drago Uredništvo). Na naslovnoj stranici je, dakako, junak tadašnjeg doba - Tito, no on i njegov povratak u Beograd neće biti tema ovog vremeplova.

Na petoj stranici objavljen je razgovor s glavnim tajnikom Turističkog saveza Hrvatske Antom Topićem pod naslovom "Nema dilema oko domaćeg gosta". Tema razgovora bila su turistička iskustva u 1977. pa je novinar Ivo Kirigin u pitanju sugerirao da je sama priprema sezone bila dosta pesimistična.

Manje žalbi turista

"Pesimizma je bilo zbog uočenih propusta iz ranijih godina na koje su nam strani partneri ukazali i bojazni da ih na vrijeme nećemo ukloniti. Da smo učinili upravo na tom planu velik korak naprijed, najbolje pokazuje činjenica da je ove godine u mnogome smanjen broj žalbi i pritužbi", stoji, među ostalim, u Topićevom odgovoru.

Domaći gost u pravilu je jači platiša od inozemnog

Vidi se da smo po pitanju pritužbi poprilično nazadovali od '77. do danas. U razgovoru se dalje spominje tada aktualna dilema oko toga je li domaći gost spasio sezonu te godine ili nije jer ne donosi devize. Tajnik Topić istaknuo je brojku od 700 tisuća raspoloživih jedinica te da je domaći gost u pravilu jači platiša od inozemnog. (Dobra, stara vremena!)

Tko je mislio da je nedavno održan prvi referendum u Puli, taj zasigurno nije čitao upravo ovaj broj Glasa Istre iz '77! Jedan zanimljiv, iako vrlo kratak članak nosi naslov "Pulski Industrochem izdvojio se od Bujeexporta", a prenosi vijest o referendumu održanom 21. listopada na kojem se odlučivalo o tom potezu.

"Radni kolektiv pulskog Industrochema na današnjem referendumu odlučio je da se izdvoji iz Bujeexporta u sklopu kojeg je dosad sudjelovao kao osnovna organizacija udruženog rada. Od ukupno 106 radnika, koliko je sudjelovalo u referendumu, 104 njih izjasnilo se za odvajanje iz Industrochema od Bujeexporta, odnosno za stvaranje samostalne radne organizacije", stoji u članku. Eto kako se referendum može riješiti bez puno pompe! (Šteta što ne znamo kako je završila odmazda nad dvoje, dvije ili dvojicom koji nisu glasali kao većina.)

A tvornice i proizvodnja cvjetali su diljem Istre i šire. Unatoč tome što su se neke radne organizacije cjepkale, druge su se udruživale, pa je tako u Potpićnu potpisan sporazum o udruživanju Tvornice tankostijenih cijevi Labinprogresa i riječkog Brodomaterijala.

Udruživanje rada

"Ovakav oblik suradnje (…) najava je šireg povezivanja i udruživanja proizvodnih i trgovinskih radnih organizacija u Zajednici općina Rijeka i ujedno je doprinos sređenijim odnosima na našem tržištu. Osim te tvornice Labinprogresa, sličan sporazum je prije dva tjedna s Poljoopskrbom iz Zagreba potpisala Tvornica poljoprivrednih strojeva. Tvornica tankostijenih cijevi će putem Brodomaterijala plasirati 70 posto svoje godišnje proizvodnje, dok će se od Brodomaterijala snabdijevati repromaterijalom i rezervnim dijelovima", stoji u članku koji najavljuje već iduće godine ('78.) plan o udvostručavanju proizvodnje uz prihod od 105 milijuna dinara. Baš su 1977. lijepo opisivali i javno obznanjivali tko će od koga i koliko imati koristi kad se potpisuje neka suradnja! Ah!

Urnebesna stranica posvećena medicini, točnije odgovaranju liječnika Nikole Korina na pitanja čitatelja, debelo podsjeća na stranicu Modre laste koja započinje pozdravom "Dragi Lastane". Ovdje se jedan zabrinuti 16-godišnjak obratio doktoru Korinu sa sumnjom na kožnu bolest jer je primijetio "opadanje dlaka s dlačnih područja oko spolovila". "Šaljem Vam jedan primjerak dlake", napisao je čitatelj i zamolio za pomoć. Liječnikov odgovor je totalni hit, barem njegov početak.

Zabrinuti 16-godišnjak obratio se dr. Korinu

"Izgleda, sinko, da se odviše baviš svojim dlakama. Ne znam kako je s knjigom, no ako s njome nema problema, onda će i ove brige s dlakama izgubiti svu svoju tragiku", napisao je između ostaloga liječnik ističući da medicina u tom području još nije rekla posljednju riječ. "Svakako je kod razmatranja problema potrebno pregledati dlake, kao što ste ih i Vi poslali, no nikada same dlake", napisao je liječnik uputivši čitatelja na posjet dermatologu.

I za kraj, crtica iz modnog svijeta s kraja ludih 70-ih, pod perom urednice Anite Baričević. Ispod fotografije modela tipičnog za to razdoblje, naslovljeno je da je rebrasti baršun zvijezda jesenskih modnih kolekcija. Uz savjet da se od tog materijala daju napraviti ogrtači, pelerine, jakne, hlače, suknje, kape, sportski šeširići i torbe, najčešće "u kombinaciji s kockastim škotskim uzorcima", opisano je i što nosi model na fotografiji.

Loden-ogrtač

"Uz hlače klasičnog kroja od sivog flanel-štofa, svijetložuti pulover bez rukava i bluza-košulja u istom tonu, zatim iznad toga košulja od kockastog flanela (plavičastosivi i zeleni tonovi) koja se nosi otkopčana, kao haljetak; konačno ogrtač od rebrastog baršuna sivozelene boje s kockastom podstavom od flanela, krojen kao najklasičniji loden-ogrtač", stoji u detaljnom opisu.

Crtica iz modnog svijeta s kraja ludih 70-ih

Gotovo da čovjek zaboravi da je tada fotografija bila crno-bijela, a žene poprilično obučene.

Povezane vijesti

• VREMEPLOV GLASA ISTRE: Brod s gostima talijanskog kreatora Ottavija Missonija nasukao se na Malom Brijunu
• VREMEPLOV GLASA ISTRE: Pijavica poharala Vrsar, a Klub istarskih studenata u Zagrebu slavi 75. rođendan
• VREMEPLOV GLASA ISTRE : Za vrijeme Festivala dežurni restorani u Puli rade do 2 iza ponoći