Jedna od tema o kojoj je pisao Glas Istre na današnji dan, 5. prosinca 1987. godine, je zdravstveni karton, odnosno stanje mora, uz obalu Istre. Iako je bistrina Jadranskog mora itekako prepoznata i služi kao jedan od najvećih mamaca za turističke posjete, s druge strane, treba obratiti pozornost i na zamjerke, odnosno na njegova zagađenja.

- Prije nekoliko godina više od 60 osoba bilo je zaraženo hepatitisom zato što su jeli dagnje ubrane na lokaciji Fižela u pulskoj luci. Ta je školjka poznata po tome što kroz nju idu ogromne količine vode u odnosu na njenu veličinu. Zbog toga se ne smije uzgajati u prljavim vodama, već u onima prve kategorije, pisao je Glas Istre 1987. godine. Usprkos tome, i dalje se znala ubrati koja dagnja u pulskoj luci, a znalo se ondje i baviti ribolovom, iako je na tom području strogo zabranjen. Kad se ne bi zaštitio, Jadran bi sigurno jednom postao veliki deponij otpadaka u kojem bi polako odumirao život, a to bi, naravno, utjecalo na ljudsko zdravlje, što je na nekim mjestima, zbog zagađenosti mora, već ugroženo. Pulski Zavod za zaštitu zdravlja to je ljeto uzimao uzorke na pedesetak mjesta od Savudrije do Rapca, i to ili odjednom ili u više navrata.

Bistro oko Kamenjaka

Analizom je utvrđeno da je od Savudrije do velikog kampa "Ladin gaj" more prve kategorije, osim područja oko Punte u Umagu gdje je zbog utjecaja lučice i kanalskog ispusta more prelazilo u drugu kategoriju, dok se koncentracija amonijaka penjala do najviše dozvoljene vrijednosti. U Poreču je doista mnogo učinjeno za zaštitu okoliša i kupača, no ipak se na području Červar-Porta i kampa "Ulika" zbog kratkih kanalizacijskih ispusta i lučica more nalazilo na prijelazu u treću kategoriju. U rovinjskoj općini po bistrini valova isticala se Valalta, a od 25 uzoraka vode s tog područja čak 24 svrstani su u prvu kategoriju, dok je jedino onečišćenje zabilježeno kod samog Rovinja zbog otpadnih voda.

Utvrđeno je i da je gotovo sva obala Pule pogodna za kupanje, a najbistriji dio je onaj oko rta Kamenjak. Na premanturskom području, međutim, zabilježeno je bilo da dio obale kod kampa "Stupice" nije izvrsne kakvoće, zbog kratkog ispusta i male taložnice. I Medulinski zaljev ima niz zagađivača, kao i u nudo-kampu Kaželi, zbog kanalizacije tamošnjih hotela. Poznato je, kako se pisalo, i da Verudski zaljev nije za kupanje zbog "Tehnomontove" marine i tadašnjeg "Arenaturistovog" autokampa "Ribarska koliba". Uz navedeno, pisalo se da je još i mnogo nepoznanica koje se tiču prisustva teških metala u moru i u morskim organizmima koje koristimo za hranu. Premalo se, kako se pisalo, istražuje prisustvo arsena, olova, žive i kadmija. A još jedno važno pitanje koje je morilo ljude je utječe li na kakvoću mora termoelektrana Plomin 1, koja u more ispušta velike količine vode.

Brod "Panda"

Istog dana naš list je pisao o buzetskoj trikotaži "Nada Dimić" koja je upravo taj dan proslavila 26 godina rada. U zgradi buzetskog Zadružnog doma proizvodnja ženskih, muških i dječjih trikotažnih predmeta započela je 1. svibnja 1961. godine, a kasnije, u novoizgrađenom prostoru u koji su preselili 1978., imali su i vlastitu službu kreiranja i modeliranja. Njihove potkošulje ENDI imali su gotovo svi. Buzetska trikotaža i u vrlo zaoštrenim uvjetima priređivanja u zemlji uspijevala je zadržati punu zaposlenost. Od samog osnivanja pa do dana kada je ovaj tekst 1987. godine izašao u Glasu Istre, u trikotaži su bile zaposlene 204 osobe, od čega su njih 184 bile žene, pa se moglo reći da je to bio uglavnom ženski kolektiv. Tako se i za postignute rezultate može zahvaliti upravo radnicama, koje su, kako je pisao naš list, požrtvovno i disciplinirano radile, često i van radnog vremena i u dvije smjene.

Jedna od tih radnica, Stanka Jermaniš, čiji je radni staž do tada ondje bio punih 17 godina, uspijevala je sve te godine usklađivati obaveze na poslu s onima kod kuće, uz veliku obitelj i mnogo kućanskih obaveza. Uz to, bavila se i poljoprivredom, a tome treba pribrojiti i poslove oko stoke, svinja, kokoši. No, koliko god takav život bio naporan, u drugu ruku, istaknula je Stanka da joj upravo to olakšava život, jer ne mora za svako jaje otići u trgovinu već ima svoja domaća.

Na današnji dan 1987. godine pisalo se i o predaji do tada najvećeg izgrađenog broda u "3. maju", imena "Panda". Taj brod, s funkcijom prijevoza naftnih produkata i kemikalija, nosivosti 83.700 tona, preuzela je kompanija "Dan Trader LTD" s Bahama. Po svojim tehničkim karakteristikama to je bio jedan od najmodernijih brodova te vrste u svijetu, a dogovor je bio i da će "3.maj" predati još dva takva broda.

Tada je njemačka tvornica automobila Opel lansirala na tržište svoj novi tip automobila za široku potrošnju - Opel Corsu, koju pokreće dizelski motor od 1.488 ccm, a čija je maksimalna brzina 150 kilometara na sat.

Povezane vijesti

• 145. obljetnica otvaranja željezničke pruge Kanfanar-Rovinj: KROZ ISTRU PO NOVOJ ŽELJEZNIČKOG PRUZI PROJURIO PRVI PAROVOZNI VLAK
• Giovanni Domenico Stratico, biskup Novigrada i Hvara: Dostojan Casanovin prijatelj POSTAO UZORNIM BISKUPOM
• VREMEPLOV GLASA ISTRE: Tri puta manje radnika u brodogradnji obavlja isti posao kao i tri puta više prije rata!