Hrvatska je već osam godina članica EU, no ostala su još dva mala koraka da bi se u tu zajednicu potpuno integrirala. To su ulazak u eurozonu, odnosno uvođenje eura i ulazak u Schengen. Premda se u javnosti još uvijek mogu čuti oprečna mišljenja o tome, prvi od tih koraka praktički je pred vratima. Što misli o uvođenju eura, te što po njemu taj korak donosi građanima, a što gospodarstvu razgovarali smo s hrvatskim zastupnikom u Europskom parlamentu, Valterom Flegom iz IDS-a.

Logičan nastavak

- Nakon osam godina u čekaonici došlo je vrijeme za euro i Schengen, to je logičan nastavak integracije u europsku zajednicu. Međutim, želim naglasiti da euro nije čarobni štapić za bolji život niti će riješiti sve naše gospodarske probleme. Ne ovisimo o euru, ovisimo o sebi samima, o našem BDP-u, strukturi naše proizvodnje i o tome hoće li u Hrvatskoj standard života rasti brže od inflacije, jer inflacija postoji i danas, neovisno o valuti, ističe Flego.

- Nemojmo micati fokus na euro i strah od porasta cijena. Jasno je da se dio građana pribojava prelaska s kune na euro, međutim kao zastupnik u EU parlamentu i kao građanin jedne od država članica vjerujem da od prelaska na euro koristi sigurno postoje. Euro znači nestanak valutnog rizika za sve koji štede u eurima, a to je jamstvo da se situacije poput one s kreditima u švicarskim francima nikada više neće ponoviti. Benefit je i nestanak mjenjačkih troškova, što je svakome od nas izvor frustracija, kao i smanjenje kamatnih stopa, jer eurozona ima najniže kamatne stope na svijetu. Uvođenje eura znači i lakšu kupovinu diljem EU-a, bez preračunavanja kuna u eure i prebacivanja valute. Euro znači i poticanje stranih ulaganja, jer ohrabruje ulagače koji onda više ne strahuju od tečajne neizvjesnosti, kao i povoljniju cijenu zaduživanja. U trenutku prelaska na euro svi kunski krediti postaju krediti u eurima, bez ikakve naknade. Kamata ostaje ista ako je fiksna, odnosno ako je promjenjiva, može doći do smanjenja. U svakom slučaju položaj dužnika zakonski se ne smije pogoršati. Još jedna bitna stvar za RH - olakšan turizam. Euro znači da nema više nikakvih zavrzlama oko plaćanja usluga, nema dodatnih troškova za njih kao ni za nas, i brojke jasno pokazuju da u zemljama poput susjedne nam Slovenije nakon uvođenja eura dolazi do znatnog povećanja gostiju. Euro nam nudi i sigurnost. Sigurnost financijskom sustavu, čime štiti kompletnu štednju svakog građanina Hrvatske. U konačnici, ulaskom u eurozonu Hrvatska dobiva pristup ESM-u, odnosno Europskom mehanizmu za stabilnost, što znači pružanje pomoći zemljama članicama koje su u financijskim problemima, istaknuo je Flego.

Kupovna (ne)moć

Koliko je opravdana zabrinutost da će uvođenje eura utjecati na rast cijena i smanjenje kupovne moći građana, čime su nas znali "plašiti" stanovnici zemalja koji su prošli kroz taj proces, poput Slovenije i Italije?

- Neću tvrditi da neće doći do određenog povećanja cijena. Primjeri pokazuju da se to događa. Međutim, ono što želim istaknuti jest da to nije logično povećanje ili zaokruživanje cijena koje se može lako opravdati uvođenjem eura. Uvođenje eura nikome ne daje za pravo da povećava cijenu usluga. Nije u redu da kava koja košta 1,6 eura odjednom košta 2 eura, a kad se to dogodi, to je čisti primjer nelojalne prakse. A to je upravo to povećanje cijena kojim nas straše. Brojke pokazuju da kod uvođenja eura najčešće dolazi do rasta cijena u uslužnom sektoru kod stvari koje ne koštaju puno. Jer to su cijene koje ljudi ne primjećuju toliko i zato nažalost svugdje postoji dio ljudi koji iskorištava takvu priliku i diže cijene. Da bi se to spriječilo, dakle upravo u svrhu zaštite potrošača, odnosno sprječavanja neosnovanog rasta cijena, prije isključivog prelaska na euro postojat će obveza dvojnog iskazivanja svih cijena, u kunama i eurima. S time ćemo krenuti negdje u srpnju iduće godine, i takav će zakon vrijediti do 2 tjedna nakon uvođenja eura, s fiksnim tečajem konverzije. Također, iz HNB-a smo mogli čuti da planiraju i takozvani monitoring, odnosno objavljivanje ne-fer praske onih koji koriste euro za povećanje cijena. Činjenica jeda cijene, s eurom ili bez eura, svakako rastu; u Hrvatskoj su u kolovozu porasle za 3,1% na godišnjoj razini, što je ujedno i najviša stopa inflacije u posljednjih osam godina. Kod nas su već sada, s kunom, cijene mnogih proizvoda veće nego u ostalim članicama eurozone, što znači da bi cijene određenih proizvoda trebale pasti, radi konkurentnosti u smislu poravnanja s cijenama na EU tržištu, smatra Flego.

U Istri se zbog turizma već duže vrijeme cijene brojnih proizvoda i usluga izražavaju u eurima, a naplaćuju u kunama, što turistima stvara poteškoće i daje prostor tečajnim prevarantima. Hoće li zbog toga ulazak u eurozonu, uz sve postojeće, biti još jedan plus i za naš turizam?

- Tako je. Osim što smo najeuriziranije gospodarstvo među članicama koje nisu u eurozoni, euro se u Istri, ali i drugim dijelovima Hrvatske već dugo koristi za izražavanje cijena da bi se olakšalo turistima, ali i kako bi ih se potaknulo na veću potrošnju. Euro je zaista veliki, veliki plus za naš turizam. Većina naših gostiju dolazi iz zemalja u kojima je službena valuta upravo euro i ulazak u eurozonu povećat će našu konkurentnost.

Strateški prioritet

Nakon uvođenja eura ostaje nam ulazak u Schengen. Kada bi se taj cilj trebao ostvariti i je li Schengen uz granične kontrole i žilet žice koje su razvučene po Europi jednako važan kao što je bio prije svega toga?

- Schengen je po meni najveći strateški prioritet Hrvatske, veći od eura. Iz gospodarskih, sigurnosnih i inih razloga, o čemu sam nedavno razgovarao i s francuskim predsjednikom Macronom. Znamo da je Hrvatska ispunila apsolutno sve kriterije za ulazak u Schengen, najveći prostor slobodnog kretanja bez granica na svijetu. Komisija je u lipnju ove godine predstavila strategiju proširenja Schengena na članice EU-a među kojima smo i mi, i očekivano je da će se to dogoditi do kraja ovog mandata. I tu zaista nema loših strana ni rizika. Zamislite samo što će to značiti za našu turističku sezonu. Gužve na granicama uglavnom su glavna primjedba svih naših gostiju, a to sa Schengenom nestaje. Također, ulaskom u Schengen Hrvatska na raspolaganju ima i dodatna EU sredstva za zaštitu vanjskih granica, a upravo Hrvatska upravlja najduljom kopnenom vanjskom granicom EU-a. Zato je ulazak RH u Schengen važan ne samo nama, već je to u interesu čitave Europske unije, zaključio je Flego.

Povezane vijesti

• Europarlamentarac Valter Flego: Potvrda o rezervaciji smještaja NE SMIJE BITI VIZA ZA PRELAZAK GRANICE
• Europarlamentarac Valter Flego o gospodarskom oporavku: Da bismo dobili novac iz EU fondova HRVATSKA MORA ODREDITI SVOJE PRIORITETE I USKLADITI IH S EUROPSKIM
• Istrijan u misiji obnove Europe: VALTER FLEGO MEĐU TROJE NAJUTJECAJNIJIH HRVATSKIH EUROPARLAMENTARACA