SAZNAJEMO
Svećeniku porijeklom iz Istre u Austriji zabranili da održi misu za 50 godina svojeg rada. ON JU JE POTOM ODRŽAO U PARKU, A SADA JE MOGUĆE DA ĆE BITI KAŽNJEN
Anton Kolić i vatrogasci
U parku pred sjedištem Kuge, kulturne zajednice Gradišćanskih Hrvata, u Velikom Borištofu (Großwarasdorf), u nedjelju, 12. rujna ove godine, umirovljeni svećenik dr. Anton Kolić služio je svečanu misu zahvalnicu u prigodi 50 godina dušobrižničkog djelovanja među Gradišćanskim Hrvatima. Svečanost je bila privatna, kako su objavili mediji, organizirali su je bivši učenici nekadašnje glavne škole u Velikom Borištofu, gdje je Kolić podučavao vjeronauk.
"Oni su bili moji školari, s kimi sam ja živio i molio i djelao. I oni nisu zabili sve to dobro ča sam ja njim dao i ča su oni meni dali", rekao je tom prigodom jubilarac dr. Kolić.
Svečana misa, pa čak i u parku, ne bi bila iznenađenje kada se ne bi znala pozadina toga događaja. Uoči jubilarne proslave, dnevne novine Kronen Zeitung (Krone), najveće novine u Austriji s oko tri milijuna čitatelja, pisale su da u župama okruga Oberpullendorf (Gornja Pulja) vlada uzbuđenje zbog zabrane mise umirovljenog svećenika Kolića. Članak je objavljen pod naslovom "Uzbuđenje zbog zabrane mise", i s nadnaslovom "Prijetnja suspenzije". Pronio se, naime, glas da će svećenik dr. Kolić, ne posluša li biskupa, biti suspendiran. Kronen Zeitung napominje da je umirovljeni svećenik u kolovozu uputio molbu lokalnom župniku fra Zoranu Tadiću, franjevcu, koji je u Gradišće došao iz Bugojna (BiH), da mu u župnoj crkvi u Velikom Borištofu dopusti prigodno misiti.
Župnik na molbu nije odgovorio i ostao je nedostupan! U međuvremenu dr. Kolić je primio telefonski poziv iz biskupije, s prijetnjom da mu više neće biti dopušteno držati svetu misu u cijeloj biskupiji ako se slavlje dogodi u nedjelju. Iz biskupije su izjavili da na Kolićev zahtjev nije odgovoreno "zbog krajnje prirode dopisa" (što god to značilo), te da posljedice mogu uslijediti ako gost svećenik djeluje bez dopuštenja.
- Euharistijsko slavlje također nikada nije čisto privatni događaj. Stoga se svaki sudionik mora zapitati namjerava li se slavljem izraziti nešto drugo osim jedinstva (kršćana), priopćili su iz biskupije.
U sklopu biskupije djeluje Hrvatska sekcija i pastoralni ured za hrvatske župe u Gradišću, na čijem je čelu Željko Odobašić, svećenik vrhbosanske nadbiskupije. U njegovu je nadleštvu i umirovljeni svećenik Kolić i može se pretpostaviti da je telefonski poziv stigao iz toga ureda, ali zacijelo ne bez znanja biskupa Egidija Živkovića.
Vjernici u Velikom Borištofu te druge nedjelje u rujnu mogli su odlučiti hoće slaviti privatnu misu u parku, ili službenu u župnoj crkvi Sv. Dometra.
Misu u velikoborištofskom parku pratilo je više od 400 ljudi i, kako je izvijestio tjednik Gradišćanskih Hrvata "Hrvatske novine", bila je vrlo svečana, bez hvalospjeva, umjerena i protekla je bez incidenta. U propovijedi slavljenik je spomenuo važnost međusobne pomoći ne gledajući na vjeru. Na misi je bila i delegacija lučmanskih vatrogasaca, kojima pripada i svećenik Kolić: darovali su mu u znak zahvalnosti skulpturu sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca. Slavljenik je tijekom mise, a potom i čitavog dana, oko vrata nosio veliki drveni križ s brojem 50.
- Razočaravajuće je kada dušobrižnik služi ljudima 50 godina, a onda čak ne dobije ni dopuštenje za održavanje mise, izjavio je Stefan Bantsich, voditelj okruga Veliki Borištof. On i svi oni koji su odgovorni u zajednici, sada žele razgovarati s biskupom Egidijem Živkovićem.
Umirovljeni svećenik dr. Anton Kolić do zaključenja ovoga napisa nije iz biskupije primio ikakvu obavijest, nakon što je ipak služio misu zahvalnicu u prigodi 50 godina djelovanja u Gradišću, a rečeno mu je da to ne čini. Po svemu sudeći, izbjegao je čestitku za 77. rođendan u vidu suspenzije, zabrane služenja mise u čitavoj Željeznanskoj biskupiji.
Kao dugogodišnji čuvar Marijanskog svetišta u Ratištofu, od 1979. godine do umirovljenja, farnik Kolić je ne samo temeljito obnovio svetište, već ga etablirao kao višejezično hodočasničko mjesto.
Svećenik porečke i pulske biskupije Anton Kolić došao je u austrijsku pokrajinu Gradišće 1971. godine, dvije godine nakon svećeničkog ređenja. Na početku je bio dušobrižnik u Frakanavi, gdje je djelovao do 1979. Bio je nadležan za mladež u dekanatu. Nije beznačajno da je pomagao pri sastavljanju Rimskoga misala na gradišćansko-hrvatskom jeziku, tiskanom u Zagrebu (1983), a uređivao je i dekanatski časopis "Život".
Nakon Velikog i Malog Borištofa, više od 35 ljeta bio je duhovni pastir u Ratištofu. Ovo Marijansko svetište farnik Kolić je ne samo temeljito obnovio, već ga etablirao kao višejezično hodočasničko mjesto.
Umirovljeni svećenik, farnik, odnosno župnik Anton Kolić rodio se 23. rujna 1944. u Glavanima na Barbanštini. Maturirao je u Pazinskom sjemeništu, a filozofsko-teološke studije završio u Rijeci. Za svećenika ga je zaredio porečki i pulski biskup dr. Dragutin Nežić 29. srpnja 1969. godine u Poreču, zajedno s kolegom Ivanom Kramarom, aktualnim župnikom porečke Nove Vasi. Mladu misu pjevao je u Šainima, 17. kolovoza 1969. godine. Do 1971. pastoralno je djelovao u Juršićima u vrijeme kada su u samostanu, preuređenom župnom dvoru živjele, molile i radile časne sestre karmelićanke.
U austrijsku biskupiju Željezno inkardiniran je 1989. godine.
Znanstvenu titulu doktora moralne teologije stekao je 1986. na Teologiji u Beču disertacijom o životu i teologu o. Jordanu Kumičiću. Jedno vrijeme u Beču je studirao novinarstvo, ali nije diplomirao. Nije beznačajno da je ognjobranac, tj. vatrogasac.
U mirovini je od 2015. godine. Živi u mjestu Lučane (Leutschach). U mirovini još češće misi Hrvatima u Kisegu, Šopronu, Undi, Bika i u Čepregu. Upravo u Undi, mađarskom naselju u kojem žive Hrvati, proslavio je 2019. godine svoju zlatnu misu.
Među vjernicima poznat je po svom humoru, ali još više po svojem karitativnom djelovanju. Istaknuo se kao organizator humanitarne pomoći u mjestima gdje je bilo potrebno. Pomagao je ljudima u gotovo svim bivšim jugo-republikama, od Hrvatske, Bosne i Hercegovine, do Crne Gore, Makedonije i Slovenije, ali i u Mađarskoj, Rumunjskoj i Albaniji.
Biskupija Željezno (Eisenstadt) najmlađa je biskupija u Austriji, ustanovio ju je 1960. godine papa Ivan XXIII., Papa Dobri. Od 1922. Gradišće je apostolska administratura, 1954. godine Štefan László, rođen u Bratislavi (1913.-1995.), imenovan je apostolskim administratorom i potom imenovan biskupom, prvim željezanskim biskupom.
Drugi željezanski biskup bio je mons. Paul Iby, rođen 1935. u Raidingu, nekada u Mađarskoj, od 1920. godine u sklopu Austrije, rodnom mjestu slavnog kompozitora Franza Liszta. Za biskupa je zaređen 1992. godine. Papa Benedikt XVI. prihvatio je 2010. godine njegovu ostavku zbog tzv. kanonske dobi, 75 godina.
Aktualni je biskup Egidije Živković, rođen 1963. u Novom Gradu u Gradišću. Studirao je filozofiju i bogoslovlje u Beču i Zagrebu. Za svećenika je zaređen 1987., a za biskupa 2010. godine.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
