TEMELJNI UVJETI PROIZVODNJE

STO POSTO ISTARSKI PRŠUTI: Proizvođači oduševljeni namjerom da se na Ćićariji počne s ozbiljnim uzgojem svinja

| Autor: Bojan ŽIŽOVIĆ
Paolo Jelenić (Snimio Milivoj Mijošek)

Paolo Jelenić (Snimio Milivoj Mijošek)


S ovime bismo imali temelj za kuću, a ne samo krov kao sada. Jer mi smo zaštitili pršut i napravili kvalitetan proizvod, ali dugo nam problem stvara sirovina. Kad bi se ostvarilo ono što najavljuju iz A-Z, to bi za nas istarske pršutare bio veliki korak naprijed. Dobili bismo kredibilitet. Konačno bismo imali sirovinu koja bi bila odavde, iz Istre, kaže poznati istarski pršutar Paolo Jelenić, predsjednik Udruge proizvođača istarskog pršuta i ostalih tradicijskih proizvoda od svinjskog mesa.

Istarski pršutari su tako, očekivano, za to da Genetski centar na Ćićariji kupi tvrtka A-Z ulaganja koja tamo najavljuje uzgoj svinja. Kao što Jelenić kaže, oduvijek im manjka sirovine za proizvodnju istarskog pršuta, pa je njegova količina zasad jako ograničena. "Istarski pršut se može zvati samo onaj za koji sirovina isključivo potječe iz Hrvatske. Zna se što takve svinje moraju jesti, do koje težine moraju biti, gdje se svinja klala… Cijela papirologija mora pratiti sirovinu da bi pršut mogao uopće dobiti žig i certifikat da se uopće može zvati istarski. Ako sve to ne zadovolji, ne možemo ga prodavati pod tim imenom. Stoga bi s takvom proizvodnjom svinja kakva se najavljuje u Genetskom centru mogli imati daleko veće količine sirovine nego što ih trenutno imamo. Istarski pršut je jedini pršut u Hrvatskoj koji je zaštićen oznakom izvornosti, a svi drugi su s geografskim porijeklom, što znači da mogu dobiti sirovinu otkud god i zato ih ima toliko više od istarskog. Nama je naravno u interesu da podignemo broj pravih istarskih pršuta, ali ne možemo zato što ne pronalazimo dovoljno prave sirovine", napominje Jelenić.

Proizvodnja u njegovoj pršutarni kreće se od 1.700 do dvije tisuće komada pršuta godišnje. Na tim su brojkama, kaže, manje-više svi pršutari u Istri. "Sirovina nam dolazi iz Slavonije jer u Istri uopće ne postoji ozbiljna proizvodnja. Možemo tu kod nas kupiti dvije, tri ili pet svinja, ali suština svake ozbiljne proizvodnje je da moraš imati standard, da kvaliteta konačnog proizvoda ne oscilira. A ta ozbiljnost počinje od kontroliranog uzgoja kasnije sirovine. S farmom svinja u Genetskom centar jako bismo dignuli te brojke, a bilo bi dobro i za tržište. Jer kao što se napravila priča oko maslinovih ulja i vina, tako bi se mogla i za istarski pršut", ističe.

Ozbiljan uzgoj svinja u Istri ne postoji. Jelenić pritom podsjeća i na staru boljku na koju je već upozoravao, a to je da prema Prostornom planu Istarske županije onaj tko želi imati farmu svinja mora imati najmanje pet hektara svoje zemlje u komadu. Stoga su istarski pršutari naprosto prinuđeni nabavljati sirovinu u Slavoniji.

Osobno, kaže, poznaje Željka Mandarića, vlasnika A-Z ulaganja, kojega opisuje kao korektnog čovjeka. "Dokazao je da svega čega se uhvati zna provesti do kraja, odnosno realizirati. Tako da bih njega sigurno podržao i bilo bi odlično kad bi on sa svojom tvrtkom uložio novac u Genetski centar."

Igor Merlić, direktor AZRRI-ja, pozdravlja svakoga tko bude ulagao u Genetski centar. Na tog investitora, ističe, sigurno neće gledati kao na konkurenta već prije kao potencijalnog poslovnog partnera. "Volio bih da investitori, koje ne poznajem, idu u smjeru stočarstva, govedarstva. Ne da bismo to samo pozdravili, nego bismo sigurno uspostavili nekakvu suradnju na ekonomskim osnovama u smislu da pomognemo njihov uzgojni program, kao što pomažemo našim kooperantima, a onda naravno i da otkupljujemo odrasla goveda. Ta bi nas priča jako zanimala, kao i kad bi u tom kompleksu krenuli s uzgojem istarske ovce i koze, budući da je njihova populacija jako ugrožena. Bilo bi dobro da još netko, osim AZRRI-ja, ozbiljno uđe u takvo što. Naš stočarski fond je neću reći na koljenima, ali je doista ugrožen. Koza je simbol Istre, a danas imamo svega pet, šest ozbiljnih stada na Poluotoku. Istarskih ovaca je bilo 20 tisuća, a sada ih ima možda dvije, tri tisuće. Voljeli bismo kad bi se ta populacija povećala i spremni smo se zbog toga budućem investitoru staviti na raspolaganje u stručnom i komercijalnom smislu, kaže Merlić.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum