"Katastrofa! Sve je devastirano", komentirali su u Gornjoj Nugli kroz koju smo prošli da bi asfaltom, vijugavom uskom cestom uzbrdo, a potom makadamom, u njenom ravnijem dijelu, došli do Genetskog centra na Nugljanskom krasu.

Svega petnaestak kilometara udaljenom od Buzeta pa opet Bogu iza nogu. Nigdje nikoga, samo vjetar koji prolazeći kroz prazne zgrade, razbijenih vrata i prozora, proizvodi pomalo jezive zvukove. Sa svoja 24 objekta, uključujući livade, pašnjake i oranice, oko 78.000 četvornih metara ukupne površine, pravi mali stočarski grad, sablasno je pust. Prepušten na milost i nemilost vremenskim prilikama. Jedna od najvećih poljoprivrednih investicija s vremenom se pretvorila u istarski Obrovac, iz kojega je, kažu, odneseno sve što se moglo odnijeti, a što točno, teško je reći jer danas, tridesetak godina otkako je izgrađen, a da nikada nije zaživio, vjerojatno malo tko zna čime je sve bio opremljen.

Stočarski kompleks ograđen je žičanom ogradom, na ulaznom portunu lanac je s lokotom, no do njega je netko izrezao žicu i moguće je provući se do upravne zgrade. Potpuno je devastirana. Zidovi su mjestimično išarani grafitima, prozori razbijeni, škurnice oštećene. Sve je puno stakla. U prostorijama na katu poslagani su madraci. Navodno u napuštenim zgradama zadnjih godina znaju prenoćiti i migranti. No oni su ovdje tek usputni "gosti". Iako se o njima sve manje govori, i dalje se kreću Ćićarijom ne bi li u potrazi za boljim životom, prešli u Sloveniju i domogli se Schengenskog prostora. Dovoljno je pogledati policijsku statistiku koju susjedna Slovenija objavljuje na dnevnoj bazi pa je tako početkom ovog tjedna samo u 24 sata zbog nezakonitog prijelaza državne granice evidentirano 37 osoba, od toga 17 na području Policijske uprave Koper, najviše državljana Nepala, Afganistana i Kameruna.

Genetski centar u bespućima Ćićarije danas je potpuno prazan, no ubrzo bi mogao u funkciju. Namjerava ga kupiti riječka tvrtka A-Z ulaganja, koja planira napraviti najveći reprocentar i tovilište autohtone istarske svinje. Prema dostupnim informacijama, za trenutnog vlasnika Genetskog centra, tvrtku B2 Kapital iz Zagreba, ponuda riječke firme prihvatljivija je od one koju je dala jedna od mnogobrojnih firmi Danka Končara s predznakom Kermas.

Končar je ponudio 660.000 eura, a A-Z ulaganja nešto više, pretpostavlja se gotovo 700.000 eura. No, ulaganja će biti puno veća jer ukoliko se na prostoru Genetskog centra pokrene određena gospodarska aktivnost, trebali bi joj prethoditi ozbiljni građevinski radovi.

Kao što smo jučer prenijeli, buzetski gradonačelnik Damir Kajin razgovarao je s predstavnicima obiju tvrtki koje žele kupiti Genetski centar te im poručio da će im Grad Buzet biti poput doma jer nigdje neće imati bolju i iskreniju potporu u namjeri da pokrenu proizvodnju u Genetskom centru nego što je to u Buzetu. Konačno, naglasio je, svima je u gradu stalo da, nakon 30 godina devastacije i utrošenih gotovo 25 milijuna maraka početkom devedesetih, taj objekt bude u funkciji. A-Z želi izgraditi najveću farmu svinja u Hrvatskoj te planira u godinu dana staviti u funkciju cijeli pogon, a Kermas bi se, prenosi Kajin, vratio prvotnoj zamisli - kozama i ovcama i u šest mjeseci osposobio prvu halu.

Izgradnja Genetskog centra kapaciteta 3,5 tisuće ovaca i koza počela je krajem 1990. godine, a sa zastojima završena je nakon četiri godine. Osnovna koncepcija bila je proizvodnja sira i mesa, razvoj stočarstva, uzgoj rasplodnih ovaca i proizvodnja genetskog materijala, no godinama se uzalud tražio strateški investitor koji bi konačno pokrenuo proizvodnju. Hrvatsko-talijanski projekt realiziran je s talijanskim konzorcijem. Hrvatska je u njegovu izgradnju uložila oko 22,5 milijuna njemačkih maraka, a tome treba pribrojiti djelomično iskorišten robni kredit talijanske Vlade, odnosno uvoz osnovnog stada, tehnološku i informatičku opremu, te nepovratna sredstva za tehničku asistenciju i obrazovanje kadrova.

Preko HBOR-a ili Hrvatskog fonda za privatizaciju, kao većinskog vlasnika, hrvatska država je u Genetski centar i nakon izgradnje ulagala znatna sredstva. HFP se konačno odlučio na prodaju te je 2000. godine novi vlasnik postala zagrebačka firma P.P.T. Veletrgovina. Zbog imovinsko pravnih zavrzlama, HFP raskinuo je ugovor o prodaji te uputio zahtjev za pokretanje stečajnog postupka koji je i pokrenut 2004. godine.

Na javnoj dražbi u Općinskom sudu u Buzetu kao jedini kupac s cijenom od 5,13 milijuna kuna, Genetski centar kupila je 2005. godine, Farma Vukovina Fiolić koja je djelovala u sklopu Mesnica Fiolić, nekadašnjeg saborskog zastupnika Stjepana Fiolića, no u međuvremenu je i ona završila u stečaju. Prodaja imovine stečajnog dužnika Farme Vukovina Fiolić određena je rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalne službe u Karlovcu iz siječnja 2018. godine, a lani je, nakon održane četvrte elektroničke javne dražbe i to drugi puta, dosuđena prvom razlučnom vjerovniku B2 Kapitalu za 1,9 milijuna kuna, a koji je kompletan portfelj vezan za Mesnice Fiolić i druge grupacije, kupio prije nekoliko godina. Genetski centar sada je ponovo na prodaju i ponovo mijenja vlasnika.

Povezane vijesti

• VELIKA PRILIKA: Istra bi konačno mogla dobiti pršut od istarske svinje
• ŽELJKO MANDARIĆ, riječki poduzetnik koji želi preuzeti Genetski centar kod Buzeta: "Da bi pršut u potpunosti bio istarski, istarske bi trebale biti i svinje. To je moj poslovni plan"
• Genetski centar u Buzetu ipak prodan Končaru, a ne Mandariću