ZANIMLJIVA PONUDA

SPORTSKI RIBOLOV NA SLATKIM VODAMA U SREDIŠNJOJ ISTRI IMA TURISTIČKI POTENCIJAL: Za kvalitetan ribolovni turizam nisu dovoljne samo voda i riba, već i prateća infrastruktura

| Autor: Mirjan RIMANIĆ
Dean Velenderić

Dean Velenderić


Ribolovna društva mogu preuzeti dužnost održavanja ribljeg fonda i provoditi poribljavanje, ali za ostalo, kao što su očuvanje voda i vodotoka, prirodnog okoliša i uređenje pristupa vodama, potreban je angažman zajednice i poduzeća koja se time bave, ističu Dean Velendrić, Edib Mešić i Miroslav Radošević, predsjednici ribolovnih društava "Pazinčica", "Istra" i "Mrena"

Turistička zajednica središnje Istre na svojim mrežnim stranicama gostima nudi i mogućnost slatkovodnog ribolova. To je zacijelo razlog što, kako doznajemo od Sanje Kantaruti, direktorice TZ-a, mnogi dolaze u njihov ured s namjerom da kupe dnevnu ribolovnu dozvolu. No, budući da se Turistička zajednica na može baviti komercijalnim poslovima, ribiči po dozvolu moraju u agenciju "Contineo" u Pazinu ili kafe bar "Centar" u Cerovlju, a mogu je potražiti i u Športskom ribolovnom društvu "Pazinčica" u Pazinu. Budući da su upiti za ribičkim dozvolama prilično česti, Kantaruti smatra da sportski ribolov na slatkim vodama u središnjoj Istri ima potencijala da se razvije u kvalitetnu dopunsku ponudu.

Bare u Cerovlju

U središnjoj Istri ima nekoliko voda na kojima ribiči, redom članovi ribolovnih društava "Pazinčica" iz Pazina, "Istra" iz Buja i "Mrena" iz Buzeta provode svoje aktivnosti i održavaju natjecanja. Njihovi predsjednici Dean Velenderić, Miroslav Radošević i Edib Mešić podržavaju ideju da se na vodama kojima gospodare njihova društva sportski ribolov propagira, ali i organizira kao turistička ponuda.

Športsko ribolovno društvo "Pazinčica" gospodari barama u Cerovlju, cijelim tokom Pazinčice, rijekom Boljunčicom, središnjim dijelom Mirne, dijelom Raše, Gologoričkom barom i barama u Borutu, kaže predsjednik Društva Velenderić. Najviše se lovi na barama u Cerovlju jer u njima ima najviše ribe a to su, dodaje Velenderić, šaran obični i divljak, ljuskavi i bez ljuski, babuške, amur, klenići, mrenice, sunčanice, grgeči, ali i američki patuljasti som, koji je invazivna vrsta i zato se izlovljava.

Ribolov je moguć tijekom cijele godine, osim kada je pojedina vrsta ribe u mrijestu, a to je uglavnom tijekom proljeća. Na barama u Cerovlju zabrana ribolova traje od 1. do 30. travnja, dakle kada je riba u mrijestu, a u to se vrijeme vrši poribljavanje. U svibnju se lovi samo vikendom i praznicima, zbog bolje kontrole poribljene ribe. Uz bare u Cerovlju podignuta je ribička kuća i okoliš je uređen. To znači da je uklonjeno suvišno raslinje, trava se redovito kosi, a uz vodu su uređena mjesta za ribolov.

- Sada radimo na tomu da svaku baru imenujemo, da bi se ljudi bolje orijentirali, a imenovat ćemo ih po ribičima koji su na njima često lovili, kaže Velenderić, dodajući da je nedavno uređena još jedna bara u Cerovlju pa sada ribolovci ondje imaju dvije prave natjecateljske bare.

Ribičke dozvole

Nekada se riba lovila gotovo cijelim tokom Pazinčice, a sada još samo na "Pumpi", proširenju nizvodno od mosta Dušani. Na drugim, nekada uobičajenim mjestima, danas se manje lovi jer su se ribolovci, razumljivo, više orijentirali prema vodama u kojima ima više ribe, iako ih se i danas može vidjeti na raznim dijelovima Pazinčice.

Na pitanje kako na vode središnje Istre privući veći broj ribolovaca, Velenderić odgovara kako treba znati da postoji više vrsta i načina ribolova, ovisno o vodama, stajaćicama ili tekućicama, ali i vrsti ribe koju se lovi. Ne žive sve vrste riba u svim vodama niti se sve ribe hrane istom hranom. Stoga u promidžbi ribolova u središnjoj Istri o tomu treba voditi računa. No, ribolovci, kada vide o kakvim se vodama radi, znaju na kakav ulov mogu računati.

Nepovoljna je okolnost što se ljudi, pogotovo mlađi, sve manje bave sportskim ribolovom, više su, kaže Velenderić, okrenuti timskim sportovima. Primjerice, ŠDR Pazinčica danas broji od 40 do 60 članova, a nekada ih je bilo više od stotinu, pa čak i do 150. To nije slučaj samo u Pazinu, već i drugdje, ali to su potencijalni turisti ribolovci. Ljudi, članovi nekih drugih ribolovnih društava koji se odmaraju u Istri i žele isprobati ovdašnje vode. Kako to mogu učiniti?

Postoji više načina kako mogu doći do informacija, a najbolje na mrežnim stranicama TZ-a središnje Istre, gdje mogu doznati na kojim se vodama može loviti, kako se može doći do dnevnih ribolovnih dozvola, da svaka pojedinačna dozvola košta 80 kuna i sve ostalo što je ribičima važno. Trenutno ŠRD "Pazinčica" prodaje 100-150 dnevnih dozvola godišnje, a kupuju ih, osim ribiča iz raznih krajeva Hrvatske, i ribolovci iz Italije, Slovenije, Austrije, Njemačke i Srbije.

Mirna i rukavci

- Nisu to samo strastveni ribolovci, već ljudi koji vole prirodu i koji vole boraviti u prirodi, dodaje Velenderić. Ribolovna etika nalaže da se ulovljena riba vraća u vodu, a tako je i na natjecanjima, gdje se nakon vaganja sav ulov vraća u vodu. Dakako, kapitalci se bilježe fotografijama za uspomenu.

Najvažnija voda za slatkovodni ribolov u Istri je rijeka Mirna, a dijele je sva tri istarska ribolovna društva. Buzetska "Mrena" gospodari gornjim tokom, "Pazinčica" srednjim, a bujska "Istra" donjim tokom, od skretanja za Antonce do Antenala. Buzetsko ribolovno društvo broji 50-ak članova, a Mirna im je glavna voda. Dnevna dozvola za ribolov na Mirni košta 60 kuna i može se dobiti u ribolovnom društvu "Mrena". Ribolov se na Buzeštini trenutno promiče putem stranica TZ-a Buzeta. Bujska "Istra" gospodari donjim tokom Mirne i njenim rukavcima. Ovo su ribom prilično bogate vode, a prema ušću na Antenalu mogu se loviti i morske ribe, cipli i brancini. Za ribolov na ovom dijelu Mirne postoji veliko zanimanje, a dnevne dozvole mogu se kupiti u Bujama, Brtonigli, Novigradu i Taru. Prema riječima Miroslava Radoševića, zanimanje za ribolov je poprilično, ali prostora da se poveća ima.

Naši sugovornici Dean Velendrić, Edib Mešić i Miroslav Radošević napominju da za kvalitetan ribolovni turizam nisu dovoljne samo voda i riba, već i prateća infrastruktura, a pritom najviše misle na uređenje vodotoka i prilaza vodi. Na barama u Cerovlju to je uglavnom riješeno. Međutim, problem predstavljaju vodotoci koji se uređuju na taj način da omogućuju što bolji protok vode. Zbog toka se uklanja raslinje, vade se panjevi, ravnaju se ili čak oblažu obale, tako da riječna korita postanu kanali. Većim protokom vode riba odlazi niz vodu, a budući da nema raslinja, voda se grije, postaje toplija, s manje kisika i nepodesna za život riba. U to, ako uz obale nema raslinja, ako su obale gole, nema rukavaca niti korijenja u vodi koje ribama služi kao sklonište. Stoga, da bi se u Istri počelo ozbiljno računati na ribolov kao turističku ponudu, ponajprije treba očuvati prirodu, prirodan izgled riječnih korita i čistu vodu. Upravo očuvanje prirode posebno ističu Velenderić, Radošević i Mešić jer, kako kažu, ribolovac ne može biti čovjek koji ne brine o prirodi i okolišu.

Angažman zajednice

- Samo u prirodnom okolišu, u koritima koje je oblikovala priroda može boraviti riba. Zato uvijek treba ponavljati da bez prirodnog i zdravog okoliša nema kvalitetnog turističkog ribolova. Nadalje, važno je urediti pristup vodi jer današnja je oprema za ribolov složena i skupa. Ribolovna društva mogu preuzeti dužnost održavanja ribljeg fonda i provoditi poribljavanje, ali za ostalo, kao što su očuvanje voda i vodotoka, prirodnog okoliša i uređenje pristupa vodama, potreban je angažman zajednice i poduzeća koja se time bave. Stoga da bi se počelo razmišljati o ribolovu kao ozbiljnijoj turističkoj ponudi, treba u to uključiti širu zajednicu, a na samo ribička društva i lokalne turističke zajednice. Važno je da istarski vodotoci, zapravo cijela središnja Istra sačuva svoj prirodan izgled, a to su njezine šume, doline i vodotoci koji nude jedinstven prostor za odmor, ističu naši sugovornici.

Na Velanovom Brijegu otvoren je nedavno prvi kamp u središnjoj Istri i, kako saznajemo od njegovog vlasnika Denija Peričeka, kamp će svoje goste informirati i o mogućnostima ribolova na slatkim vodama. Budući da će kamp biti otvoren čitave godine, u narednom će se razdoblju moći testirati koliko je turista zainteresirano za ribolov u Istri. Na temelju tih, ali i drugih podataka moći će se osmisliti strategija kojom bi turistički ribolov u Istri mogao postati dio turističke ponude, odnosno obogaćenje postojećih turističkih i sportskih aktivnosti u prirodi.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater