U Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije provodi se dijagnostika, savjetodavni i psihoterapijski tretman osoba s problemima mentalnog zdravlja te prevencija, dijagnostika, izvanbolničko liječenje, rehabilitacija i resocijalizacija osoba s rizikom, povremenih konzumenata i ovisnika o psihoaktivnim drogama.

- Služba pod različitim nazivima djeluje još od 1996. godine. Tada je pri Gradu Puli osnovan Centar za liječenje i prevenciju ovisnosti, koji je kasnije kroz vrijeme priključen Nastavnom zavodu. Od 2011. godine počeli smo se baviti i djelatnošću zaštite mentalnog zdravlja i od tad je naš pun naziv onaj koji nosimo i danas. Dakle, bavimo se i osobama koje imaju problema s ovisnošću o drogama, kocki i alkoholu, dok je drugi dio priče zaštita mentalnog zdravlja koja obuhvaća osobe svih uzrasta koje imaju nekakvih poteškoća s mentalnim zdravljem te nam zbog toga dolaze na ambulantni tretman s našim terapeutima, predstavljajući ukratko Službu, kazao nam je njezin voditelj, profesor psiholog Velimir Todorović.

 Pravovremena reakcija je važna

Stručni tim Službe čine dva psihijatra, četiri psihologa, jedna liječnica obiteljske medicine, socijalna radnica i tri medicinske sestre/tehničara, a od 1. studenog u timu je još jedna psihijatrica na pola radnog vremena. Što se tiče kadra i potreba, kaže voditelj Službe, već neko vrijeme se razmišlja o novom zapošljavanju i snaženju stručnog tima jer su potrebe velike.

- Cijela ova situacija u zadnjih godinu i pol dana je mentalno zdravlje nekako stavila u prvi plan zato što su se ljudi u nesigurnoj situaciji počeli osjećati loše. U odnosu na prošlu godinu bilježimo 25-postotno povećanje broja ljudi koji nam se javljaju, a najviše tih poziva i dolazaka odnosi se na područje zaštite mentalnog zdravlja. Liječenje je samo jedan dio posla koji radimo, drugi važan dio je prevencija. To se najviše provodi u suradnji sa školama pri čemu radimo tribine na temu ovisnosti za učenik i predavanja za roditelje. Do pojave Covida bili smo prisutniji na terenu i po školama, a sada se trudimo što je više moguće takve sadržaje organizirati putem interneta. Jedan od poslova kojim se bavimo jest i edukacija lokalnih stručnjaka što podrazumijeva da nekoliko puta godišnje organiziramo predavanje za sve one koji se bave djecom, mladima ili nekim specifičnim problemima, te na njih dovedemo vanjske stručnjake koji nam pomažu da se lokalni stručnjaci nauče prepoznavati određene stvari, pogotovo po školama, i reagirati na vrijeme. Pravovremena reakcija je vrlo važna. Pokazuje se, naime, da kod svih problema koji nastaju, što se prije oni primijete i što se prije na njih reagira, odnosno krene u neku vrstu tretmana i pomoći, mogućnost da se taj problem razvije u nešto veće, je puno, puno manja, kaže Todorović.

 Istraživanja rizičnih ponašanja učenika

Uz to, jedna od vrijednih aktivnosti koja se provodi već desetak godina, jest istraživanje rizičnog ponašanja učenika osnovnih i srednjih škola koje financira Istarska županija. Provedena su dva ciklusa takvog istraživanja, naredne godine kreće i treće, a njihov cilj je dobiti uvid u ponašanje osnovaca i srednjoškolaca, odnosno gdje se nalaze po pitanju rizičnih ponašanja.

Istraživanje uključuje pitanja o konzumaciji opojnih sredstava, ali i rizičnom korištenju interneta i raznih aplikacija, korištenju slobodnog vremena i iskustva sa školom. Istraživanjem se dobiju prosječni rezultati za čitavu Istru, ali svaka škola dobije i svoje rezultate da se može usporediti kako stoji u odnosu na neki prosjek.

- Škole nemaju jednake probleme. Srednja škola u Bujama nema jednake probleme kao i srednje škole iz Rovinja ili Pule. Iznoseći sveukupne brojke za županiju mi ne zalazimo u specifične probleme pojedine sredine, međutim ovo istraživanje nam pomaže da te probleme detektiramo, te ravnatelje i stručno osoblje u tim školama usmjerava na točke na koje moraju djelovati svojim preventivnim programima, pojašnjava Todorović.

Zadnje istraživanje provedeno je tijekom 2017. i 2018. godine, a nakon toga su škole detektirale glavne probleme i sačinile preventivne programe. Istraživanje je, između ostalog, potvrdilo da je veliki broj učenika danas poprilično ovisan o raznim elektronskim uređajima te da značajan dio vremena provode na njima. Analizom korištenja pametnih telefona, interneta i računala utvrđeno je tako da u uzorku učenika sedmih i osmih razreda 28,7 posto djevojčica i 28,5 posto dječaka provodi dnevno dva do tri sata na pametnom telefonu, dok kod učenika srednjih škola 48 posto djevojčica i 29,4 posto dječaka provodi više od četiri sata na pametnom telefonu. To su svakako zabrinjavajući podaci, a s obzirom na to da se u međuvremenu dogodila i pandemija, vrlo je izvjesno da će novo istraživanje pokazati da se vrijeme provedeno na Internetu i s elektronskim uređajima u svim uzrasnim skupinama u međuvremenu i značajno produljilo.

 U vrhu po stopi liječenih ovisnika

Što se ovisnosti o opojnim drogama tiče Istra je po pitanju stope liječenih ovisnika pri ili na vrhu hrvatskih županija.

- Stopa znači koliki je broj registriranih ovisnika te godine bio na sto tisuća stanovnika. Taj podatak vrlo se često interpretira tako da se velika stopa liječenih ovisnika automatski dovodi u korelaciju s velikim količinama dostupne droge na nekom prostoru. Mi tu stopu promatramo kao broj ljudi koji su nam se u jednoj godini javili zbog liječenja. Kad bi ta stopa u jednoj godini iznosila nula, to bi značilo da se nitko nije javio na liječenje, a ne da na tom prostoru nema droge ili ovisnika. Stoga nam održavanje visoke stope govori da smo mi mjesto na koje ovisnici rado dođu i da u nas imaju povjerenja, odnosno da su svjesni svog problema. Najgore od svega u liječenju je kada se ovisnika izolira i isključi, odnosno kad on ostaje prepušten sam sebi, što uglavnom ne završava dobro. Ideja je da se ti ljudi resocijaliziraju kroz ovaj izvanbolnički sustav liječenja jer radi se o problemu koji se ne može riješiti samo kroz nekoliko dana ili nekoliko mjeseci bolničkog liječenja. Ovisnost je bolest koja je kronična i koja za mnoge ovisnike znači da će većinu svog života morati provesti pod nekom terapijom i uz neku vrstu podrške. Naša zadaća je da im tu pomoć i tu podršku pružamo, zaključuje voditelj Službe Velimir Todorović.

(sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom)

Povezane vijesti

• Oko 20 posto djece i mladih ima poteškoće s mentalnim zdravljem
• MENTALNO ZDRAVLJE: Petina stanovnika Hrvatske pati od nesanice ili anksioznosti
• PAZIN: Izložba i okrugli stol o mentalnom zdravlju