BUJŠTINA

Prostorni plan Grožnjana donosi se već nekoliko godina: SVE BLIŽI DAN USVAJANJA TOG BITNOG DOKUMENTA

| Autor: Luka JELAVIĆ
Grožnjan (Dejan ŠTIFANIĆ)

Grožnjan (Dejan ŠTIFANIĆ)


Jedna od pogodnosti koju donose izmjene i dopune jest da područja koja su po starom prostornom planu bila neuređena i neizgrađena sada postaju neizgrađena, ali uređena. To znači da će se mnogo lakše i brže izdavati dokumentacija potrebna za gradnju na takvim područjima

Nekoliko puta su u Općini Grožnjan najavljivali da je opsežna procedura utvrđivanja izmjena prostornog plana općinskog područja pri kraju, ali taj planski dokument kojega svi s nestrpljenjem očekuju još nije gotov. Traje taj posao već nekoliko godina. Prvo je bilo problema s izrađivačima dokumenta, poduzećem Geoprojekt iz Opatije, a kada je nakon niza intervencija stigao tekstualni i grafički dio, uslijedilo je niz administrativnih zavrzlama, usklađivanja s višim propisima, pa ponovno dorada, pa javna rasprava, jedna pa druga, pa opet dorada i tako je vrijeme prolazilo…

Nacrt opet u županijskom uredu

Ljudi su željeli graditi, javljalo se nekoliko investitora s gotovim projektima, naročito za gradnju objekata u turističke namjene, ali ništa se nije moglo. Nekoliko puta je načelnik Općine Grožnjan Claudio Stocovaz bespomoćno slijegao ramenima, ni sam na vjerujući što sve može kočiti jedan od važnih segmenata razvoja. Mnogi građani su za sporost optuživali općinsko rukovodstvo, ali naša tradicionalna administrativna usporenost na ovom se poslu u cijelosti potvrdila. Nedavno je opet nacrt izmjena i dopuna bio na usklađivanju u nadležnom županijskom uredu, stiglo je pismo od nekoliko stranica novih zadataka, odnosno propusta koje je trebalo uskladiti i riješiti. Ovih je dana održana i posljednja javna rasprava, što je dobar znak, jer je sada sve – bar se tako nadaju izrađivači i Općina – obavljeno. Uz niz ispravaka, trebalo je ucrtati i granicu između općina Grožnjan i Oprtalj, što nije bilo utvrđeno u katastarskim evidencijama, jer su se dva sela statistički vodila u Općini Grožnjan, a katastarske su karte govorile da su u oprtaljskoj općini. Zapravo, davno postignuti sporazum nije bio konkretiziran u katastru. Što sada, nakon zadnje javne rasprave slijedi, ima li nade za konačno usvajanje? O zainteresiranosti građana govori i njihovo prisustvovanje na prezentaciji izmjena i dopuna.

Sada zaista blizu usvajanju

- Nakon javne rasprave i prezentacije, izrađivač mora napraviti konačni nacrt izmjena i dopuna, sve opet ide na suglasnost Zavodu za prostorno uređenje Istarske županije, a na sreću, kako nismo u zoni obalnog pojasa, ne treba i suglasnost resornog ministarstva. Tako uređen dokument ide na Općinsko vijeće koje donosi konačnu odluku. Mislim da smo sada zaista blizu usvajanju. Stvarno dugo čekamo na taj dokument, a čeka ga i mnogo naših građana, jer se njime mnogo toga olakšava u postupku gradnje, ali bili smo nemoćni, kaže načelnik Općine Grožnjan Claudio Stocovaz.

Jedna od pogodnosti koju donose izmjene i dopune jest da područja koja su po starom prostornom planu bila neuređena i neizgrađena sada postaju neizgrađena, ali uređena. To znači da će se mnogo lakše i brže izdavati dokumentacija potrebna za gradnju na takvim područjima. To je velika pomoć budućim investitorima, kako građanima, tako i investitorima u nekolik turističkih objekata. Uz to, predviđeno je da najmanje građevinske parcele mogu imati samo 350 kvadratnih metara, što je važno za to područje jer je puno malih parcela i okućnica u naseljima, a dosadašnji uvjet minimalnih 600 kvadratnih metara mnoge je onemogućavao u gradnji kuća u selima. Uz to, utvrđeno je što se može graditi u turističke svrhe u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i pod kojim uvjetima.

Hrvatska preplavljena eko mrežama

U dokumentu je ugrađeno sve što uređuje i županijski prostorni plan, pa je određeno što se može graditi na poljoprivrednom zemljištu. U tijeku svih poslova na donošenju novog dokumenta, najviše je posla bilo na izmjenama građevinskog područja. Ukupna površina se nije mogla mijenjati ni za metar, pa su pojedine površine predviđene za gradnju premještane s jednog područja u drugo, sukladno zahtjevima građana kojima se udovoljavalo koliko je bilo moguće. Tijekom posljednje javne rasprave naglašen je i problem s ekološkim zonama koje obuhvaćaju nekoliko naselja (Martinčići, Klija, Vrnjak, Čački…) što može usporiti dobivanje dokumenata, odnosno možda će trebati tražiti više suglasnosti i ispunjavati određene uvjete. Hrvatska je preplavljena ekološkim mrežama, u njima vladaju posebni uvjeti za gradnju. Tako je i u nekoliko grožnjanskih naselja, ljudi su zabrinuti, projekti stoje i čekaju, plaše se pod kojim će uvjetima moći graditi. Prema nekim najavama, taj problem nije samo grožnjanski, a u toku je rasprava o ekološkim mrežama u cijeloj Hrvatskoj. Postojanje neke divlje orhideje ili nekog pužića, kažu zainteresirani investitori, ne moraju značiti da se na širokom području ne može graditi.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter