Kada se 8. siječnja 2017. Zarečki krov zaledio, napisao sam "Ne sjećam se kada je u jednom danu, kao ove nedjelje, toliko ljudi posjetilo Pazinčicu" jer sam tamo oko podneva zatekao stotinjak ljudi. Ovaj događaj oglasili su isključivo ljudi na društvenim mrežama. Tada sam imao prigode vidjeti kolika je njihova moć

Što se može učiniti kako bi se zaustavila devastaciju Zarečkog krova stihijskim turizmom, čemu doprinosi i "neodgovorno oglašavanje"? Pitanje je dobro, moglo ga se čuti i na sjednici Gradskog vijeća, ali je na njega vrlo teško odgovoriti. Naime, radi se o vodotoku koji je kao vodno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske kao i veći broj parcela koje graniče s vodotokom. Samom činjenicom da je vlasnik vodnog dobra Republika Hrvatska, takve nekretnine prelaze u pravni status "javnog dobra u općoj uporabi" i podvrgnute su ograničenjima koja za tu vrstu javnog dobra u općoj uporabi propisuje Zakon o vodama.

"Berba rakova"

Kada se govori o Zarečkom krovu, obično se navodi kako Pazinčicom upravlja Natura Histrica, javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Istarske županije. Međutim, ona, prema javno dostupnim podacima na njihovom internetskim stranicama, upravlja samo Pazinskim ponorom, zapravo Pazinskom jamom, kao značajnim krajobrazom. Unatoč tomu Natura Histrica već pet godina radi na "Planu upravljanja zaštićenim područjem Pazinčice" za područje od Pazinskog ponora do željezničkog mosta preko Pazinčice na dionici pruge Pazin-Cerovlje. Taj će plan, kako se obično navodi, između ostaloga odrediti namjenu i oblike korištenja dijela Pazinčice na koji se odnosi, pa tako i Zarečkog krova.

Zarečki krov odavana je omiljeno kupalište mladih Pazinaca. Ne može se reći oduvijek jer su još u prvoj polovici 20. stoljeća sa svake strane "krova" bili mlinovi, a preko stijene je vodio gaz za zaprežna kola koji je vodio do mlinova. Budući da je nizvodno kod današnjeg mosta "Dušani" bilo uređeno kupalište, rijetki su se kupali na Zarečkom krovu. Zarečki je krov postao omiljeno kupalište moje generacije, koja se zbog smanjenja protoka Pazinčice i sve plićem pa i suhom Pazinskom krovu i Grandi preselila uzvodnije na Zarečki krov. Budući da je za mnoge more bilo daleko, ljeta su provodili na Zarečkom krovu koji je, poboljšanjem standarda, ponovo pao u zaborav, a pohodili su ga samo istinski ljubitelji izvorne prirode, ribiči i kupači. U to se vrijeme do jezera, osim skokom sa stijene, stizalo još samo uskom stazom kroz šikaru. Danas je to svetogrđe, ali nekada je bilo sasvim normalno da se u ljetnim večerima ide na Zarečki na rakove. Uvijek je ispod krova bila padela u kojoj su se na ognjištu pod stijenom spremali rakovi, a bilo ih je toliko da nismo to ni zvali lov, već berba rakova.

Širenje staze

Onda je netko počeo širiti staze, čistiti šikaru i tome omogućio lakši pristup vodi. Vrijeme je prolazilo i ljudi su pomalo počeli otkrivati prirodu i tako je počelo veliko zanimanje i za Zarečki krov. Dolazilo je sve više ljudi, ali ne toliko da bi ugrozili tu prirodnu ljepotu.

I onda je došao Internet. A s njim i društvene mreže kojima se ništa ne može sakriti. Nikada neću zaboraviti 8. siječnja 2017. kada se Zarečki krov zaledio. Tada sam napisao "Ne sjećam se kada je u jednom danu, kao ove nedjelje, toliko ljudi posjetilo Pazinčicu". Kada sam oko podneva došao na Zarečki krov ondje sam zatekao stotinjak ljudi. Ovaj događaj oglasili su isključivo ljudi na društvenim mrežama. Tada sam imao prigode vidjeti kolika je njihova moć. Dakle, mogu zaključiti kako društvene mreže najviše utječu na devastaciju Zarečkog krova. Stoga, osim čuvara koji će danonoćno ondje dežurati ili fizičke ograde, za sada ne vidim drugačijeg načina da se smanji broj posjetitelja, potencijalnih uništavača Zarečkog krova. Sjećam se izjave jednog policajca kada je, govoreći o sigurnosti tijekom turističke sezone, rekao da ne otvaramo mi granice samo za europske turiste, već i za njihove lopove. Dakle, kada ljudi slobodno mogu kolati, dolaze nam oni s dobrim, ali i zlim namjerama, a takvi posjećuju i Zarečki krov i ništa ih u tomu ne može spriječiti.

Povezane vijesti

• U Istru ušlo više od 200 tisuća stranih gostiju
• Zaleđe je postalo više od sunca i bazena
• Istarski trend pozitivnog gospodarskog razvoja