NEKAD IH JE BILO I U LISTOPADU
Ove su godine slabo sazrijevale one bliže moru: KIŠE SKRATILE SEZONU SMOKAVA
(Milivoj MIJOŠEK)
Jako su kratko trajale ove godine, a lani ih je bilo još i u listopadu. Da, bilo je dosta vlage pa su se teško i sušile. Kako je došla ova veća kiša, tako su i naglo finile i nije ih bilo puno. Očito je prema moru bilo manje smokvi, ali nešto smo ipak uspjeli pobrati i osušiti, ispričala nam je Mirjana Valić iz Raklja
U sezoni smokava na samom jugu Istre smokava i nije bilo. Mnogi su se žalili na loš urod, na padanje ploda prije sazrijevanja, ali i na to da je ostalo puno sitnih smokvi koje sazrijeti ni neće.
Ipak, u Barbanu se na nedavnoj 14. Fešti smokvi i smokvenjaka pokazalo da su uzgajivači iz, uvjetno rečeno, unutrašnjosti Poluotoka imali što izložiti. I ovdje je urod kasnio, ali smokve su rađale i daleko je od toga da bi se sezona mogla nazvati - lošom!
- Ne, bila je dobra sezona. Tamo di je bilo suše bilo je dosta problema, ma kod nas ni bilo tako. Dobro je rodilo tih desetak smokvi ča imamo od starine, rekao nam je Ljubomir Bulić iz Prnjani. Na Barbanštini održavaju uglavnom smokve sorte blažanka, a za sušenje je, kako nam Bulić otkriva, najpogodnija sorta koju nazivaju čipulica.
- Istina je da čipulice ove godine nismo imali puno, što se ubralo to smo i posušili, kazao nam je Bulić.
Na barbanskoj fešti nećete naići na velike uzgajivače smokava sa stotinu i više stabala. Takvih, uostalom gotovo ni nema u Istri. Ovdje svoje proizvode izlažu uglavnom obiteljska gospodarstva koja imaju do 20-ak stabala od starine i od starine čuvaju recepte za skladištenje ove drevne mediteranske kulture koja je kroz stoljeća obogaćivala i bogatašku i siromašku kužinu.
S obzirom da se u Istri smokva ne uzgaja na veliko, slabije su nam i poznate boljke ove voćke. U Dalmaciji je nešto drugačija situacija pa se i od uzgajivača s neretljanskog područja mogu čuti razlozi za tamošnju lošu sezonu. Navode da su krive proljetne kiše i previše vlage u vrijeme cvatnje, a situaciju su dodatno pogoršali i toplotni udari u lipnju i srpnju.
To su uvjeti s kojima smo se suočavali i u južnoj Istri, s tim da bi im pridodali i dosta vlage pred kraj kolovoza što je omelo dozrijevanje. Jedna od rijetkih koja se na barbanskoj fešti požalila na sezonu je Mirjana Valić iz Raklja. Ona nam je i iznijela saznanja da su ove godine lošije prošle smokve blizu mora.
- Jako su kratko trajale ove godine, a lani ih je bilo još i u listopadu. Da, bilo je dosta vlage pa su se teško i sušile. Kako je došla ova veća kiša, tako su i naglo finile i nije ih bilo puno. Očito je prema moru bilo manje smokvi, ali nešto smo ipak uspjeli pobrati i osušiti, ispričala je Valić koja je na ovogodišnjoj fešti osvojila treće mjesto u izboru najboljeg smokvenjaka.
- Od sedam, osam stabala načinimo 20-ak kili smokvenjaka. Imamo domaće bilice, ali i cvitke, koje rađaju dvaput u godini, prvi put krajem lipnja, drugi put koncem kolovoza, početkom rujna, rekla nam je Valić.
Na Barbanštini puno zadovoljniji urodom nego na samom jugu Istre
Da bi se bolje shvatili razmjeri uroda i ponude na fešti smokava u Barbanu, treba saslušati uzgajivače koji kažu da je za kilu smokvenjaka potrebno tri kilograma friških plodova!
- Poberem ih i sve ih otvorim, stavim na dasku da se suše tri dana, sameljem i morem delati ča ću, priča nam Zlatko Pačić iz Pačići. U kolač od suhe smokve ne stavlja ni rakiju, ni grožđice, ni mendule, ništa što se može koristit za pojačavanje gušta.
- Ove godine su smokve prva liga. Odlično su rodile, dobre su, samo su sazrele kasnije nego lani, sigurno i deset dana nego inače, naveo je Pačić koji ima 20 stabala, što je dovoljno da osigura smokve za sebe i svoje kroz cijelu godinu, ali i namiri posjetitelje fešte u Barbanu.
Neki uzgajivači za nešto manje uroda ove godine optužuje gladne ptice, ali i kukce poput osa i stršljenova koji su oštećivali plodove. No, ptica i insekata bilo je i ranije pa je smokvi ostajalo za sve. Još smo jedno zanimljivo razmišljanje čuli na fešti, a kojim se pokušava objasniti ovogodišnji slabiji urod dalje na jugu Poluotoka. Uzgoj smokava u Istri oslanja se na stara stabla, možda već i načeta bolestima, a u tom se slučaju i ova poslovično otporna biljka, koja inače ne zahtijeva ni minimum agrotehničkih mjera, slabije odupire vanjskim utjecajima.
- Ma dobro je, jako dobro su rodile. Pred kraj je bilo jakih vrućina pa je nešto i spržilo, ali inače je dobra godina. Istina je da su kasnije nego prethodnih godina, ovo će nam biti i prvi put da ćemo blažanku brati i nakon ove fešte. A ako se htjelo brati kako treba, onda je smokve trebalo štititi od ptica, rekao nam je Anton Zustović iz Melnice kraj Barbana. Uz 15 starih smokava, pretežno sorte blažanke, ima i nešto mladih, koje još nisu u rodu, a za dobrih godina napravi između 70 i 80 kilograma suhih.
- Tih 20 dana u godini, kada rađaju smokve, treba iskoristiti. Šteta je da propadne nešto što ti raste pred kućom, zaključio je Zustović.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
