"Narod bez države je tanak glas u noći. Država bez vojske jednako tako. Prije skoro 80 godina Istra je odlučila da želi biti dio Hrvatske i sjediniti se s maticom. Nakon kapitulacije Italije, u rujnu 1943. godine, bila je to "zvonka desiderata", nešto što se želi, ali do čega je dalek put, no nekoliko godina kasnije se i ostvarilo", kazao je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović večeras u Pazinu na središnjoj proslavi obilježavanja Rujanskih odluka i 40. obljetnice izgradnje Spomen doma sjedinjenja i slobode.

Podsjećajući da su u oslobađanju Istre, uz istarske partizane, sudjelovali i mnogi borci iz Dalmacije, Milanović je konstatirao kako je borba za Istru bila prije svega nacionalni pokret s dozom nacionalizma.

"Govoriti samo o antifašizmu znači, pa premda i u najboljoj namjeri, ne govoriti sve. To je bio nacionalni pokret, u određenoj mjeri i nacionalistički, ali nikad šovinistički i nikad mrziteljski, i samo takav mogao je okupiti i crkvu, odnosno najproduhovljenije i najpožrtvovnije svećenike iz redova hrvatskog naroda, i antifašiste i komuniste kao organizatore, ali samo kao dio te priče. Zato je to velika pobjeda i trijumf hrvatskog naroda i nešto zbog čega se isplatilo radovati", poručio je predsjednik Milanović.

Župan Boris Miletić kazao je kako se istarski narod uvijek znao oduprijeti nepravdi.

"Ako se sjetimo Labinske republike i Proštinske bune, mislim da se može reći da su Pazinske odluke kruna borbe protiv onih koji su pokušali ugnjetavati naš narod, biti nepravedni, mijenjati imena i nazive, jednom riječju pokušali su tlačiti naše none i noniće. Međutim oni su znali tome jasno reći ne, oduprijeti se i staviti se na pravu stranu, kazao je župan Miletić, dodajući kako ga zato boli što u našoj državi danas još uvijek nismo pronašli dovoljno hrabrosti i snage obračunati se s djelićem hrvatske povijesti "koja nam ne služi na čast", referirajući se na razdoblje NDH i nikad okončane polemike oko pozdrava Za dom spremni.

Pazinska gradonačelnica Suzana Jašić kazala je kako se Istra i danas sjeća svih zala i žrtava koje je morala podnijeti za slobodu.

"No njen je duh ostao nepokoren. Usprkos i u inat svim pokušajima povijesnog revizionizma i relativiziranja zločina nacista, fašista i njihovih domaćih pomagača. Danas stoga slavimo antifašizam, hrabrost i odlučnost naših predaka i ponizno se nadam da smo ih dostojne i dostojni", zaključila je Jašić.