Nekadašnji ministar turizma i jedan od vodećih domaćih stručnjaka u turizmu dr. sc. Ivan Herak ovih je dana u Rijeci ste predstavio knjigu "Golf - razvojna opcija za hrvatski turizam". U razgovor s autorom krenuli smo pitanjem kako je nastala ta knjiga, odnosno zašto je fokus svog rada stavio upravo na taj segment sportskog turizma koji se u svom razvoju u Hrvatskoj do danas nije uspio značajnije odmaknuti od početaka.

- Knjiga je zapravo nastala prije gotovo četvrt stoljeća, u vrijeme dok sam obnašao dužnost ministra turizma. Bilo je to razdoblje u kojem je Hrvatska netom integrirala svoj cjelokupni teritorij. Turistički je sektor bio u izuzetno teškom stanju, izuzmemo li Istru u ogromnim dugovima, u nekoj vrsti hibridnog vlasničkog stanja. Koncept turizma u kojem je prije devedesetih godina ta djelatnost bila obilno potpomagana kroz, nazovimo to inflatorno financiranje, bio je za nama. Detektirali smo brojne boljke sektora, jedna od najvećih bila je oskudnost turističke ponude van glavne turističke sezone, tako da smo već tada detektirali brojne proizvode s izraženom perspektivom razvoja, od kojih je jedna od najvažnijih golf turizam. Naime, u svijetu ima oko 38 tisuća golf igrališta, a više od 70 milijuna ljudi igra golf. Europa ima 8.940 terena i 4,5 milijuna registriranih igrača. Golf industrija u Europi godišnje okreće oko 50 milijardi eura

Dr. sc. Ivan Herak (snimio Milivoj MIJOŠEK)

- U knjigu je uloženo puno vremena, istraživanja, ali i strasti. Kako i zašto je nastala ideja o stručnoj razradi te teme ?

- Budući da sam u vrijeme ministarskog mandata bio nositelj izrade Programa razvoja golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma, a nekoliko godina nakon toga radio i kao konzultant na izgradnji resorta i golf kompleksa u resortu Kempinski na Crvenom Vrhu, stekao sam više nego dobar uvid u tu problematiku. Godine 2014. sam i doktorirao upravo na temu "Ekonomska osnovanost ulaganja u golf turizam". Istraživanje iz doktorata koje se odnosi na utvrđivanje ostvarene i potencijalne potražnje za golfom čini esencijalni dio moje knjige.

Nema nas na svjetskoj karti

- Kako je, kad govorimo o golfu, Hrvatska trenutno pozicionirana u odnosu na druge, konkurentske turističke destinacije?

- Hrvatska praktički ne postoji na golf karti svijeta. U svijetu golfa značimo, da se našalim, kao primjerice Farski otoci u nogometu. Kada je u pitanju golf u funkciji turizma, zemlje u našem konkurentskom okruženju raspolažu sa šest golf terena na milijun turističkih dolazaka, dok Hrvatska, koja ima ogromne komparativne prednosti za razvoj golfa, realno raspolaže sa svega 0,08 terena na milijun dolazaka, budući da je realno u funkciji turističke ponude samo navedeno golf igralište u Resortu Kempinski.

Nominalno možemo govoriti o šest golf igrališta u Hrvatskoj, od kojih je svega jedno u funkciji turizma, a to je Adriatic Crveni vrh s 18 polja. Dva terena s 18 polja su na Velom Brijunu i Krašiću, no oba su izvan upotrebe, a tu su još i Blato Zagreb s 27 polja, te Sveti Martin na Muri i Krasica Bakar s devet polja. Imamo i četiri kvalitetna golf centra, u Kneževim vinogradima, Iloku, Zaprešiću i Stobreču, kao i niz vježbališta, poput onih u Taru, Poreču, Rovinju, Puli itd. Na nekoliko lokaliteta ishodovane su sve potrebne dozvole i suglasnosti za početak gradnje, kao primjerice na Marleri kod Ližnjana, neki su projekti u visokoj fazi realizacije poput Laruna Tar, Malog Lošinja i slično, ali sve u svemu puno premalo. Kad je u pitanju broj golf terena na Mediteranu, spomenut ću da na 1.600 golf resorta na tom području ima oko 1.700 golf terena. Pametnom dosta.

Dr. sc. Ivan Herak (snimio Milivoj MIJOŠEK)

- Zašto je to tako i koje prepreke stoje na putu do izgradnje većeg broja golf igrališta u Hrvatskoj?

- Razlozi zbog kojih sve zapinje su brojni. Počevši od netransparentnih procedura i prenormiranosti, uslijed čega postupci ishodovanja dozvola i suglasnosti traju nepojmljivo dugo. Problem je ponegdje i nepostojanje prostorno-planske dokumentacije i sporost u donošenju novih prostornih planova. Veliki problem predstavljaju i česte situacije kada se zemljišta na kojima bi se trebali graditi golf tereni nalaze u cijelosti ili djelomično u privatnom vlasništvu, zbog čega cijene zemljišta skaču u nebo pa investitori brzo napuštaju takve projekte. Problem u tom kontekstu su i visoke cijene različitih naknada. Jedan od suštinskih problema, vjerojatno i najveći, je da nositelji javne vlasti još uvijek nisu uspjeli u nakani da vrijednost zemljišta na kojima će se potencijalno graditi golf igrališta, bolje rečeno visinu koncesijske naknade za ta zemljišta, dovesti u korelaciju s isplativošću ulaganja u pojedino golf igralište. Pojednostavljeno, nijedna studija isplativosti izgradnje golf igrališta u Hrvatskoj ne može podnijeti sadašnji tretman zemljišta namijenjenog golfu.

- Kakva je situacija u Istri? Svojevremeno se spominjao veliki broj potencijalnih lokacija no teško je naći ozbiljnog investitora koji je na realizaciju svoje investicije spreman čekati toliko dugo vremena. Koje lokacije su još uvijek u igri i gdje bi se osim u Savudriji i na Brijunima u Istri u dogledno vrijeme još mogao igrati golf?

- Situacija po pitanju golfa u Istri daleko je od idealne, ali je u odnosu na druge jadranske destinacije puno bolja. Prvenstveno tu mislim na činjenicu da je golf u prostorno-planskim dokumentima tretiran na primjeran način. Kad je Istra u pitanju, još 1999. godine sam u Programu razvoja golfa kao lokalitete od posebnog interesa nominirao Marleru u općini Ližnjan, Turnina u Rovinju, Tar-Špin-Mirna u Taru, Zelena lagunu u Poreču, Dubrovu u Labinu, Butonigu na području grada Buzeta, Prešćariju kod Novigrada, Crveni Vrh kod Umaga, te Pićan-Jakominići u općini Pićan. Oni golf projekti koji su realizirani u Istri, a to je Crveni Vrh, ili su za njih ishodovane sve suglasnosti, a to su Marlera i Larun, rezultat su iznimne upornosti i truda pojedinaca. Načelno, što vrijedi za Hrvatsku, to vrijedi i za Istru. Sve dok država ne počne sustavno upravljati tim značajnim segmentom dodatne turističke ponude ne treba očekivati značajnije pomake.

Novi investicijski ciklus

- Zbog čega je potrebno razvijati golf turizam? Može li on doista produljiti turističku sezonu i koji su očekivani benefiti?

- Nesporno je da će se razvojem golf turizma u Hrvatskoj inicirati novi investicijski ciklus, potaknuti rast javnih prihoda, realizirati izravno i neizravno zapošljavanje domicilnog stanovništva, potaknuti opći gospodarski rast, kao i porast životnog standarda domicilnog stanovništva. Uz sve navedeno, doći će do diversifikacije turističkog proizvoda i produženja turističke sezone, što će doprinijeti povećanju ukupne turističke potrošnje. Na spomenuti način realizirat će se proizvod s višom dodanom vrijednošću, podići kvaliteta ukupnog turističkog portfelja, osnažiti imidž Hrvatske kao turističke destinacije te u značajnoj mjeri zahvatiti segment više platežne moći. Uključivanjem golfa u turističku ponudu hrvatske nesporno će se povećati i volumen turističke ekonomije, a doći će i do pomlađivanja hrvatskih turističkih destinacija.

dr. sc. Ivan Herak (snimio Milivoj MIJOŠEK)

- Na predstavljanju knjige rekli ste da je istraživanjem na golf igralištu Kempinski dokazano da postoji realna potražnja za uslugom igranja golfa u Hrvatskoj. Možete li konkretizirati tu tezu?

- Istraživanje kvantifikacije potražnje za golfom i njenih obilježja predstavlja esencijalni dio moje knjige. Iz podataka o odigranom broju green fee rundi na konkretnom terenu utvrdio sam da potražnja za tom vrstom usluge u Hrvatskoj odgovara razini potražnje za golfom u nama konkurentskim destinacijama. Kad su u pitanju ostala obilježja golfera koji posjećuju Hrvatsku, istraživanje je pokazalo da je više od 70 posto ispitanika imalo viši ili visok stupanj obrazovanja, dok je 85 posto posjetitelja imalo godišnji neto prihod veći od 35 tisuća eura. Istraživanjem vezanim za prosječnu dnevnu potrošnju igrača golfa utvrđeno je da golferi prosječno troše između 120 i 150 eura, što je više od prosječne dnevne potrošnje turista u Hrvatskoj, ali i manje od prosječne potrošnje golfera u konkurentskim destinacijama koja iznosi između 200 i 250 eura. Isto tako, iz rezultata analiziranih odgovora o godišnjem dobu koje posjetitelji preferiraju za igranje golfa, razvidno je da razvoj golf ponude u Hrvatskoj može znatno doprinijeti produljenju turističke sezone, budući da nešto više od 43 posto anketiranih preferira jesen, 37 posto proljeće dok svega 19 posto ispitanika preferira ljeto kao godišnje doba u kojem najradije igraju golf. Iz činjenice da se 86 posto ispitanika izjasnilo da preferira smještaj u resortu, proizlazi zaključak da razvoj golf ponude u Hrvatskoj treba usmjeriti na izgradnju golf igrališta na lokalitetima na kojima se već razvijena turistička ponuda obogaćuje i unaprjeđuje golf sadržajima. Važno je spomenuti i da se iz podataka o nacionalnoj strukturi golf igrača može zaključiti da Austrija, Njemačka, Slovenija i Italija predstavljaju za nas najvažnija emitivna tržišta.

- Koliko je, kad je golf u pitanju, opravdan strah od apartmanizacije vrijednih resursa, odnosno koliko je slučaj Srđ odmogao razvoju golfa na našim prostorima?

- Strah od apartmanizacije nije osnovan, što ne znači da ne treba biti oprezan. Već u samom Programu razvoja golfa naveli smo da se golf igrališta trebaju graditi na lokalitetima neposredno uz postojeće smještajne kapacitete. Taj prostorni segment normiraju jedinice lokalne samouprave i ne vidim na koji bi se način tu mogao dogoditi incident takve vrste. Lokalitet Srđ, na prijedlog tadašnjeg dubrovačko-neretvanskog župana Šprlje, uvrstio sam 1999. godine u Program razvoja golfa, kao lokaciju od posebnog državnog značaja, i to pod određenim uvjetima, na prvome mjestu da resort na Srđu, promatrano iz pozicija grada, ne narušava vizure u odnosu na spomenuti golf lokalitet, što je ispoštovano. Priča o golfu na Srđu je vrlo kompleksna, a ono što je nesporno je da je presudno doprinijela stvaraju percepcije o golfu kao konzumentu prirodnih ljepota i paravanu za apartmanizaciju. Imajući u vidu da je nekretninski segment golf resorta vrlo izražen i dominantan u odnosu na samo golf igralište, taj projekt definitivno odudara od temeljnih principa Programa razvoja golfa u kojem se naglašava da golf ne smije biti paravan za apartmanizaciju. S druge pak strane, investitori u spomenuti projekt legitimno su otkupili zemlju na lokalitetu Bosanka i projektno isplanirali projekt u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom, tako da će po pitanju tog projekta konačni pravorijek donijeti međunarodne sudske instance. U svakom slučaju taj je projekt jako naštetio javnoj percepciji o golfu kao bitnoj sastavnici hrvatske turističke ponude, a Hrvatsku prepoznao kao zemlju u kojoj ulaganja investitora nemaju dovoljnu pravnu zaštitu.  

dr. sc. Ivan Herak (snimio Milivoj MIJOŠEK)

Ne troši se pitka voda

- U javnosti prevladava i mišljenje da je golf veliki potrošač vode koja, pokazalo se, postaje sve vrjedniji resurs. Drži li, da tako kažemo, ta teza vodu?

- Ta javna percepcija je pogrešna. Golf igrališta u prosjeku troše 150 tisuća prostornih metara vode godišnje, što je količina koju godišnje troši tisuću domaćinstava. Najrjeđe se zapravo koristi pitka voda iz vodovoda, budući da je to najskuplja opcija za održavanje golf terena. Danas se za potrebe navodnjavanja terena koriste alternativni izvori, skupljanje kišnice u jezeru na igralištu, pročišćavaju se otpadne vode iz objekata uz golf igralište, na igralištima lociranima u blizini mora koristi se postupak desalinizacije mora, dok se u slučajevima gdje ima dovoljno podzemne vode kupaju bunari na golf igralištu.

- Kako komentirate tezu o navodnom negativnom utjecaju golfa na prostor kojem se realizira izgradnja golf igrališta? Kako na to gledaju u zemljama u kojima je ekološka svijest daleko razvijenija nego u Hrvatskoj?

- Ni to ne stoji. Naime, treba znati da je u Hrvatskoj, prema važećoj zakonskoj regulativi, dopušteno graditi na svega četiri posto ukupne površine planiranog zahvata golf projekta. Osim toga, objekti izgrađeni u takozvanim T i R zonama (turističke zone i golf igrališta, op.n.) ne mogu biti korištene kao stambeni prostor, već moraju biti na tržištu najma, odnosno u funkciji turizma, bez obzira na karakter njihovog vlasništva.

- Kakav je s utjecaj golfa na okoliš?

- Korištenje umjetnih gnojiva na golf igralištima danas je svedeno na najmanju moguću mjeru. Od ukupne prosječne veličine golf igrališta od otprilike 100 hektara, intenzivno se, četiri do pet puta godišnje, gnoje teejevi i greenovi, čija površina iznosi svega oko dva hektara. Umjereno se, dva do tri puta godišnje, gnoje fairwayji koji zauzimaju oko 25 posto površine golf igrališta. Isto tako, suvremena umjetna gnojiva su sofisticirana, nastoji se u najvećoj mjeri koristiti njihova hranjiva vrijednost, a time se minimizira njihov negativan utjecaj na okoliš, koji se i tako dodatno smanjuje korištenjem zatvorenog drenažnog sustava. Ostali dio golf igrališta, dakle oko tri četvrtine, gnoji se prirodnim putem, kompostom koji nastaje odlaganjem biomase s igrališta, ako je to potrebno. Pesticidi se koriste samo u slučaju bolesti trave ili znatnije pojave korova, i to opet samo u manjem dijelu igrališta. Primjerice, jedno istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji na 2.600 igrališta pokazalo je da je bogatstvo ptičjih vrsta i insekata veće na golf igralištima, nego na obližnjim poljoprivrednim površinama. Isto tako, nije uočena razlika u bogatstvu vrsta raznog bilja, ali je na golf igralištima evidentirana veća raznolikost drveća. U kontekstu utjecaja golfa na okoliš dovoljno je da napomenem da je prije 50-ak godina golf igralište izgrađeno iznad izvora svjetski poznate vode Evian, u francuskim Alpama.

- Doktorirali ste na ekonomskoj osnovanosti ulaganja u golf turizam. Kakva je računica, odnosno što, kad je u pitanju povrat uloženog kapitala, mogu računati investitori u golf resorte?

- Opće je poznato da golf kao sportska infrastruktura, bez pratećih smještajnih kapaciteta, u pravilu nije profitabilan. I moje istraživanje provedeno na konkretnom golf resortu pokazalo je isto, te je upravo zbog navedenog razloga, ali i zbog činjenice da razvoj golfa cijeloj destinaciji, velikom broju njenih gospodarskih subjekata donosi gospodarsku korist, nužno i jedino realno golf projekte razvijati na lokalitetima s prevladavajućim državnim zemljištem, čijim davanjem na korištenje bez naknade ili uz minimalnu naknadu država na najkonkretniji način može i treba poticati razvoj golfa. Imajući u vidu da razvoj golfa stvara pretpostavke za dodatnu valorizaciju lokalnih komunalnih, turističkih i inih resursa, ali i unaprjeđuje kvalitetu i imidž cjelokupnog turističkog proizvoda destinacije, osnovno je i nužno da pored države u realizaciji projekata izgradnje golf igrališta, napose u stvaranju gospodarskih pretpostavki za razvoj golfa, sudjeluju i jedinice lokalne uprave i samouprave, kao i turističke zajednice svih razina, i to konkretno kroz niže cijene komunalnih usluga, davanjem povlaštenih cijena vode za navodnjavanje terena, izgradnjom pristupnih cesta, ustupanjem odnosno davanjem zemljišta na korištenje pod povoljnijim uvjetima itd. Da pojednostavim, golf cijeloj destinaciji donosi ekonomske benefite, tako da satelitska studija isplativosti ulaganja u golf terene u funkciji turizma mora pored javnih benefita kao što su fiskus, otvaranje novih radnih mjesta i slično, te prihoda koji ostvaruju golf igrališta, treba obuhvatiti i prihode koje golferi ostvaruju u segmentu smještaja i prehrane.

- Što je po Vama konkretno potrebno poduzeti da bi se osigurao brži razvoj tog segmenta dodatne turističke ponude?

- Iz svega dosad navedenog nameće se zaključak da turizam predstavlja jedinu tržišno realnu osnovu razvitka golfa u Hrvatskoj. Istovremeno, spomenuto određenje predstavlja i osnovu realno očekivanog prostornog razmještaja golf igrališta u Republici Hrvatskoj. Želimo li u Republici Hrvatskoj razvijati golf kao bitan segment redizajnirane turističke ponude nužnim se, uz sve navedene aktivnosti, nameće nastavak osmišljene politike razvoja golfa koja bi počivala na principima i načelima Programa razvoja golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma. Osim svega navedenog, neophodno je da država, u funkciji razvoja golf ponude stvori ne samo cijeli niz poticajnih mjera, već i niz provedbenih pretpostavki, među kojima su najvažnije gospodarske, institucionalne i imovinsko-pravne. Stoga se jedinim razumnim rješenjem nameće nastavak provedbe svih do sada prihvaćenih dokumenata kojima je reguliran segment razvoja golf turizma. Sve to   tim više i lakše, imamo li na umu da su nam za tu svrhu na raspolaganju sredstva iz Instrumenta za oporavak EU-a, kao i sredstva EU-a iz Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Povezane vijesti

• LORIS PERŠURIĆ: Hrvatska je vrlo pogodna za razvoj golf turizma zbog blizine emitivnih tržišta te mogućnosti cjelogodišnjeg igranja u priobalju i to moramo iskoristiti
• STANCIJA GRANDE KOD VRSARA: Planira se jedno od najboljih 100 golf igrališta u svijetu, top hotel i sav mogući luksuz. SAZNAJEMO DETALJE
• IVAN HERAK, SAVJETNIK MINISTRA CAPPELLIJA: Bez turizma Hrvatska bi bila razvijena kao Srbija, a moj Poreč bio bi Virovitica s palmama