MIRO DODIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE IKB-A:
Istra ima previše trgovačkih lanaca, od kojih najveću korist imaju stranci. IZUZETAK JE ROVINJ KOJI SE PROFILIRA ZA ELITNI TURIZAM
(M. MIJOŠEK)
Nakon krize i recesije u svijetu 2008. i 2009. godine, ozbiljniji investitori se teško odlučuju za značajnija ulaganja u Hrvatsku, kao općenito u zemlje koje nisu stvorile sigurne pravne regulative i druge administrativne uvjete za ulagače. Takva loša poslovna klima u Hrvatskoj nije doprinijela većoj investicijskoj aktivnosti, a time i većem rastu BDP-a. Još ako izuzmemo korištenje sredstava iz EU fondova, stanje investicijskih ulaganja bilo bi i znatno gore, kaže Dodić
Istarska kreditna banka iz Umaga prema veličini ostvarene aktive u 2018. godini zauzima deveto mjesto od ukupno 21 banke koliko ih djeluje u Hrvatskoj. Ukupna aktiva IKB-a na kraju 2018. iznosila je 3,53 milijarde kuna, što je povećanje od 4, 9 posto u odnosu na 2017. Na prošlotjednoj skupštini IKB-a utvrđena je dobit od 23.8 milijuna kuna, od čega je za isplatu dividende raspoređeno 10.3.
Na nedavnom 7. Susretu guvernera i bankara sudjelovali su i predstavnici IKB-a. Jedna od tema tog susreta bio je FinTech, odnosno utjecaj tehnologije na svijet bankarstva i financija općenito. FinTech je skupni naziv za sektor poduzeća koja u financijskoj industriji mijenjaju cijelu scenu i polako kidaju djeliće tržišnog kolača od "starih", etabliranih banaka.
- Digitalizacija mijenja filozofiju poslovanja, pa se bankarstvo među prvima uključilo u novi tehnološki način rada. Digitalnom transformacijom pojavile su se na tržištu FinTech tvrtke sa svojim novim tehnološkim rješenjima u području platnih usluga. FinTech tvrtke će bitno utjecati na bržu digitalizaciju u bankarstvu. Iako postoje pretenzije tih tvrtki za samostalnim pružanjem dijela bankarskih usluga, najbolje rezultate očekujem u suradnji banaka i FinTech tvrtki jer samo se na taj način može izbjeći mogućnost rizika u poslovanju s klijentima, smanjiti troškove poslovanja i osigurati kvalitetniju i jeftiniju uslugu klijentu, kaže predsjednik Uprave IKB-a Miro Dodić.
Staro bankarstvo opada
Mlađe generacije koriste nove tehnološke alate u bankarskim uslugama. No kako su ubrzane promjene prihvatile starije genaracije i koliko je još prisutno tradicionlno pružanje usluga u banci, ono na šalteru s bankarom?
- Vidno je kako tradicionalno bankarstvo ubrzano opada. Raste učešće poslovnih subjekata u poslovanju putem internet bankarstva uz kontinuirani porast prodaje putem IKB-NET i ImIKB Bussines bankarstva. Što se građanstva tiče, prodaja internet bankarstva narasla je za 31,6 posto u 2018. godini. Građani sve više pribjegavaju korištenju usluga mobilnog bankarstva, pa je tako u 2018. ostvareno 15,6 posto više takvih transakcija nego u 2017., a i sama prodaja te vrste usluge novim korisnicima povećana je za 47 posto. Veseli spoznaja da se sve više klijenata starije dobi prilagođava novim tehnologijama, a za ostale naše vjerne klijente bit ćemo na raspolaganju s tradicionalnim uslugama sve dok bude nužno. U ovoj godini planiramo uključivanje u projekt "Instant payment" putem mobitela. Radi se o plaćanju u trenutačnom vremenu, tako da će se smanjiti kartično poslovanje. Novi način plaćanja bit će brži i jeftiniji jer usluga kartičnog plaćanja nije besplatna, ni za kupca, ni za prodavatelja u trgovini koji ima ugovor s bankom za takvu vrstu usluge.
- Čuli smo da je guverner Boris Vujčić bio skeptičan prema uvođenju umjetne inteligencije u bankovni sustav, spomenuvši da ne postoji aligoritam kojim bi roboti mogli sto posto uspješno voditi bankovno poslovanje. No hoće li se primjena novih tehnologija odraziti na broj zaposlenih u banci?
- Suglasan sam s guvrenerom. Bankovni se sustav ne može voditi uspješno samo uz pomoć umjetne inteligencije, jer je presudan ljudski faktor u kontroli provjere određenih osobnih podataka klijenta. Ali, uvođenjem novih digitalnih tehnologija među kojima je pravno priznanje ovjerenog digitalnog potpisa osobe i manji broj javnobilježničkih usluga značajno će ubrzati postupke poslovanja s klijentima. Takva vrsta usluge zahtijevat će racionalizicaju broja zaposlenih, ali ne smanjenje, već povećanje u korist zaposlenika s visokom naobrazbom. Nije lako pronaći kvalitetni i visokoobrazovani kadar tog profila, jer je zbog ubrzane digitalizacije potražanja za njima sve veća. No mi dosta ulažemo u takav profil kadra i zato se možemo pohvaliti s preko 20 vrlo stručnih zaposlenika u našem IT sektoru, što je ujedno garancija sigurnog poslovanja u digitalnom okruženju.
Digitalna valuta
- Što je konkretno pojeftinilo u bankarstvu primjenom novih tehnologija?
- Pa najzorniji primjer pojeftinjenja za klijenta, fizičku osobu, ogleda se kroz transakciju koju obavlja putem interneta (kompjutorom ili mobilnim uređajem). Tada uslugu plaća banci 1 kunu unutar banke ili 2 kune izvan banke po transakciji, neovisno o iznosu koji plaća, dok je tradicionalnim plaćanjem na šalteru usluga višestruko skuplja. Osim toga, zamislite kad bi svi klijenti obavljali svoje usluge na šalteru, koliko bi više trebalo vremena i zaposlenika.
- Na panel diskusiji guvernera često se spominjao gotov novac. Govorilo se o njegovoj upotrebi i o tome kako implementacijom novih tehnologija gotovina neće nestati, nego digitalni novac postaje sve važniji, traženiji. Kakva je situacija u Hrvatskoj, IKB-u, i što mislite o upotrebi kriptovaluta?
- Gotov novac u Hrvatskoj je još vrlo često u upotrebi, a tome doprinosi i razgranata mreža bankomata. Iako je uvijek u svijetu, pa tako i kod nas, najskuplje raditi s gotovinom, mi za sada našim klijentima usluge isplate gotovine na bankomatima ne naplaćujemo. Zabranom isplate gotovine ili uvođenjem visoke naknade za isplatu gotovine, automatski bi se stvorili uvjeti za uvođenje elektroničke nacionalne valute. Primjerice, u Švedskoj potrošači ubrzano prelaze s novčanica i kovanica na takva digitalna plaćanja i Švedska središnja banka razmatra mogućnost uvođenja vlastite elektroničke valute, eKrune. No, u Hrvatskoj to nije slučaj i sve dok na tržištu bude potražnja za "kešom", HNB će ga štampati. A što s tiče uvođenja kriptovaluta, kako stvari trenutačno stoje, skeptičan sam, jer je dosta puta dolazilo do zlouporabe takve valute.
Štednja u eurima
- Guverner je spomenuo da Hrvati, njih 70 do 80 posto, imaju štednju u eurima. Kakva je situacija u Istri, odnosno koliki je postotak štednje u eurima u IKB-u?
- Kada govorimo o štednji građana, u našoj banci ona je u 2018. godini iznosila 68 posto u eurima i 27 posto u kunama, što je prema našim saznanjima karakteristično i za ostatak Istre.
- Guvrener Vujčić i ekonomski analitičar Velimir Šonje konstatirali su da je poslovna klima u Hrvatskoj jako loša u odnosu na ostale zemlje u regiji. Hrvatska ima nešto više od 20 posto odnos između BDP-a i investicija, odnosno nedostaju nam tri-četiri postotna boda. Bez ubrzanja investicija, nema viših stopa rasta. Atraktivno smo okruženje za ulaganja, ali kakvi su rezultati?
- Nakon krize i recesije u svijetu koja se dogodila tijekom 2008. i 2009. godine, ozbiljniji investitori se teško odlučuju za značajnija ulaganja u Hrvatsku, kao općenito u zemlje koje nisu stvorile sigurne pravne regulative i druge administrativne uvjete za ulagače. Takva loša poslovna klima u Hrvatskoj nije doprinijela većoj investicijskoj aktivnosti, a time i većem rastu BDP-a. Još ako izuzmemo korištenje sredstava iz EU fondova, stanje investicijskih ulaganja bilo bi i znatno gore. Pritom ne mislim na turizam kao glavnu gospodarsku granu. Ono što smatram lošim u Istri su prekobrojni trgovački lanci u kojima najveću korist imaju strani ulagači. Zapravo se tu ne stvara nova vrijednost, već se u većoj mjeri distribuiraju uvozni proizvodi, što negativno utječe na razvoj hrvatskog gospodarstva. Izuzetak u Istri je Rovinj u kojem se turistički i poduzetnički razvoj odvijaju paralelno te se postepeno profiliraju za jedan vid elitnog turizma.
- Kakva je investicijska klima u Umagu? Kakva je struktura investicija i trend razvoja poduzetništva u gradu? I što IKB poduzima da poboljša investicijsku klimu u Umagu i Istri?
- U Umagu je uglavnom sve podređeno ugostiteljstvu, turizmu i trgovini i mislim da bi trebalo osigurati stimulativne uvjete za razvoj proizvodnog poduzetništva. IKB potiče investicijsku klimu stvaranjem partnerskog odnosa s poduzetnicima za realni razvoj, što se pokazalo uspješnim u posljednje 63 godine razvoja naše banke. Vrlo dobru suradnju imamo s Obrtničkom komorom Istarske županije i udruženjima obrtnika Istre. S obzirom na financijsko praćenje razvoja pojedinih uspješnih obrta, dio njih je prerastao u značajna trgovačka društva u proizvodnoj i uslužnoj djelatnosti, kao primjerice Istarski supermarketi, Istraplin... Naša je banka vrlo aktivno uključena u gradnju manjih privatnih hotela i podizanje kvalitete kod iznajmljivača soba, apartmana i vila. Prvi u Istri smo izjednačili naše kreditne linije za iznajmljivače sa stambenim kreditima.
Uvođenje eura
- Guverner je na susretu govorio o ulasku Hrvatske u eurozonu i brojnim prednostima uvođenja eura. Što bi se uvođenjem eura trebalo promijeniti korisnicima kredita? Hoće li kamatne stope pasti, odnosno izjednačiti se s kamatama u drugim zemljama EU?
- Hrvatska će, ispuni li sve uvjete, ući u eurozonu najranije za četiri godine. Korisnicima kredita neće se ništa bitnije promijeniti, osim što će se kunski krediti pretvoriti u euro. No do sada su svi korisnici kredita s valutnom klauzulom u eurima prolazili bolje od korisnika kredita u kunama, kako po plaćenoj glavnici u kunskoj protuvrijednosti, tako i po manjoj kamatnoj stopi, za razliku od štednje u kunama ili eurima gdje bolje prolaze štediše u kunama zbog veće kamate na štednju u našoj valuti. Inače, kamatna stopa za kredite uvijek ovisi o procjeni stupnja rizičnosti države, odnosno cijeni izvora sredstava. Uvođenjem eura trebat će voditi računa što će se dešavati sa sadašnjim gospodarskim subjektima i da li će im novonastala situacija omogućiti veću sveukupnu gospodarsku aktivnost na dulji rok. Recimo, Poljska kao članica EU nije uvela euro, ali je imala najveća strana ulaganja u gospodarski razvoj, a to znači da sam čin uvođenja eura ne znači i veći gospodarski razvoj. Kina ima vlastitu valutu kojom je regulirala najveći i najbrži gospodarski razvoj u svijetu. I to bi nam trebala biti pouka za budući gospodarski razvoj Hrvatske, a ne da mislimo da ćemo uvođenjem eura riješiti naše gospodarske probleme. Olakim shvaćanjem mogli bismo negativno utjecati na budući razvoj. Stoga naglašavam, bitna je ekonomska, a ne politička priprema za takav dugoročni potez.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
