NAJNOVIJE



ZRCALO VREMENA:

Istarska himna nastala prije stotinu i pedeset godina: L'inno all'Istria O PREKRASNA ISTRO, OH BELL 'ISTRIA

| Autor: Robert BURŠIĆ

Prije točno stotinu i pedeset godina, 1869. godine, talijanski maestro Giulio Giorgieri skladao je Himnu Istri, L'inno all'Istria, a stihove je napisao porečki kanonik mons. Giamattista Cleva

 

Istarska provincija imala je svoju službenu himnu, L'inno all'Istria, Himna Istri, koju je skladao Giulio Giorgieri na tekst mons. Giambattista Cleva. Većina povjesničara smatra da je Himna Istri nastala 1869. godine, a povjesničar Antonio Pauletich pretpostavlja da je nastala između 1874. i 1882. godine kada je u Poreču živio Luigi Giorgieri, a na službi bio mons. Giovanni Cleva.

Giulio Giorgieri, cijenjeni maestro i autor glazbe, rođen je u Massa Carrari 1842. godine i od mladosti je živio u Istri; u Poreču se oženio s Caterinom Sincich. Djelovao je i u Puli, u Pazinu je bio na čelu filharmonije, u Kopru učitelj u gimnaziji, ravnatelj filharmonije, a djelovao je i u Trstu.

Maestro Giorgieri preminuo je u Trstu

Mons. Giambattista Cleva, autor stihova "L'inno all'Istria", rođen je u talijanskom gradu Prato Carnia 1831. godine. Teologiju je studirao u Udinama, a za svećenika je zaređen 1858. od kada službuje u porečkoj i pulskoj biskupiji; u vrijeme biskupa porečkog i pulskoj dr. Jurja Dobrile, Cleva je kancelar biskupije. Osim što je bio kanonik i povremeni pisac, bio je i arheološki znanstvenik. Nekoliko njegovih studija prikupilo je Istarsko društvo za arheologiju i zavičajnu povijest. Mons. Cleva preminuo je u Puli 1901. godine. Skladba "L'inno all'Istria", koja je nakon Drugog svjetskog rata i egzodusa, postala himna istarskih prognanika kojom se, među ostalim, otvara manifestacija Dan sjećanja/Giorno del ricordo, bila je jedan od najprepoznativijih vokalnih izraza iredentizma Istre pod austrijskom dominacijom. Dokumenti i novinski članci toga vremena potvrđuju da se izvodila tijekom zabava, plesova i proslava patriotskih udruga Pro Patria i Lega Nazionale, kao i u nekim službenim ceremonijama. Nakon koncerta, koji je održan u travnju 1881. u pazinskom kazalištu, Teatro Sociale, novina "L'Indipendente" opisala je događaj: "Izložba je zatvorena prelijepom himnom uz glazbu Giorgierija, koju je publika kao i uvijek pozdravila s entuzijazmom. Doista bi bilo poželjno da se u svim gradovima Istre ova himna učini popularnijom". Riječ-dvije o pazinskom kazalištu. Do 1912. godine predstave, predavanja, plesovi, koncerti, susreti i slični skupovi odvijali su se u privatnim dvoranama koje su dobivale ime po vlasniku. Poznat je Teatro Lucigrai koji se spominje od 1870., a nazivan je i Teatro Sociale, do 1883.

Krasna zemljo i Predobri Bože

Tada se spominju nova okupljališta: Sala Camus, koja se koristila za društvena zbivanja do početka 20. stoljeća, i Teatro Depiera, od 1902. do 1909. godine, kada je prostor kazališta prenamijenjen u druge svrhe. Prestankom djelovanja kazališta Depiera počelo se razmišljati o izgradnji kazališta za potrebe grada u kojem bi imale sjedište i druge lokalne (talijanske) udruge. Svečanost otvaranja novog kazališta upriličena je u studenom 1912. godine. Zgrada kazališta srušena je prigodom njemačkog bombardiranja Pazina 1943. godine.

Svečanu pjesmu "Krasna zemljo, Istro mila, dome roda hrvatskog", koja je 2002. godina proglašena himnom Istarske županije, uglazbio je 1912. godine Matko Brajša Rašan (1859.-1934.), poznati etnomuzikolog i skladatelj, na stihove medulinskog odvjetnika Ivana Cukona (1868.-1928.). Brajša je istarskom   himnom smatrao svoju skladbu za muški zbor "Predobri Bože", napisanu u Buzetu 1890. godine, a "Krasna zemljo" bila je himna Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru. Tekst pjesme "L'inno all'Istria" objavio je novinar i nakladnik Giovanni Timeus 1910. godine u Puli u zbirci nacionalnih pjesama "Canzonette popolari cantate in Istria".

Giovanni Timeus pokretač Novina

Timeus je rođen u Oprtlju 1864., preminuo je u Rimu 1946. godine. Bio je izrazito plodan osnivač novina. Osnovao je pulski dnevnik "Giornaletto di Pola", po uzoru na tršćanski "Il Piccolo", koji je izlazio od 1900. do 1915. pa od 1918. do 1920. godine. Bio je blizak vladajućoj talijanskoj građanskoj liberalnoj stranci, braneći talijanske nacionalne interese u Puli i Istri, zbog čega se sukobio s hrvatskim i njemačkim, ali i socijalističkim i klerikalnim strankama i novinama. Giornaletto je bio najtiražniji pulski dnevnik u doba Austro-Ugarske Monarhije (prosječna naklada 5.000 primjeraka).

Timeus je pokrenuo i tjedne novine "Il Popolo Istriano", koje su izlazile u Puli od 23. siječnja 1898. do 18. rujna 1906. godine. Prema uvodniku u br. 22. iz 1898., pokrenute su zbog stranačkih razloga, s jedinim ciljem da se obrani talijanska "nacionalna stvar i održi budnim domoljubni osjećaj".

U studenom 1914. godine seli u Rim i ulazi u službu (informativnu) Talijanske ratne mornarice. Godine 1918. opet dolazi u Pulu, a iduće godine postaje općinskim povjerenikom u Oprtlju. Kada je buknuo Drugi svjetski rat, seli u Rim.

Supruga mu je bila Luigia Candido iz Vodnjana. Godine 1902. rodila im se kćerka Aurea, koja će postati književnicom.


Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of
Webcams provided by webcams.travel add a webcam