Na poluotoku Svetog Pelagija, s kojeg puca jedan od najljepših pogleda na prepoznatljivu vizuru Rovinja, otvoreno je daleke 1888. godine Morsko lječilište "Nadvojvotkinja Marija Terezija". Zbog blagotvorne mediteranske klime i pozicije od svog osnutka bilo je mjesto na kojem su razne koštane bolesti liječili brojni pripadnici tadašnje europske aristokracije.

Tradiciju dugu više od 130 godina danas nastavlja Specijalna bolnica za ortopediju i rehabilitaciju "Martin Horvat" u kojoj se već nekoliko godina traje proces transformacije u moderni zdravstveni centar za liječenje i rehabilitaciju oboljenja mišićno-koštanog sustava putem fizikalne medicine i rehabilitacije te ortopedije. Bolnica se uz to bavi i liječenjem pacijenata iz inozemstva, te na nju otpada 12 posto svih stranih pacijenata koji se liječe u Hrvatskoj.

- Uz splitski KBC mi smo druga ustanova u Hrvatskoj po broju stranih pacijenata, no mi smo prije svega županijska bolnica, te je glavni razlog njezina poslovanja i postojanja pokrivanje potreba za područje Republike Hrvatske, odnosno Istre, kaže ravnatelj rovinjske bolnice docent doktor Marinko Rade. 

Neurološka rehabilitacija nakon moždanog udara 

Ovaj mladi znanstvenik se prije sedam godina vratio u rodni grad iz Finske kako bi preuzeo kormilo bolnice i sudjelovao u realizaciji vizije njezine transformacije u moderno lječilište. Vizija je to koja sve više dobiva konkretne obrise, kako u kadrovskom i stručnom dijelu, tako i po pitanju podizanja razine kvalitete bolničke infrastrukture. "Cijeli taj proces transformacije započeo je 2014. godine i on još uvijek traje. Ustanova je tih godina bila praktički uništena i trebalo je na put njezina oporavka krenuti od početka. Jedna od mogućih varijanti kretanja u transformaciju bila je investirati u neophodnu infrastrukturu, a zatim uređene zgrade popunjavati potrebnim kadrovima, a druga okupiti tim stručnjaka koji mogu i žele raditi, pa onda oko njih izgraditi i razvijati sustav. Moj je odabir bila ta druga varijanta, odnosno krenuli smo u priču slaganjem najboljeg mogućeg kadrovskog "softwarea" i unaprjeđenjem struke. Nakon toga krenula je izgradnja sustava. Strategija razvoja bolnice prihvaćena je prije četiri godine i ona se sad provodi po zadovoljavajućem i realnom tempu. Mi smo bolnica koja se treba u potpunosti obnoviti, a sav taj posao treba obaviti nekako uz prisustvo pacijenata. Tijekom Covida je radi epidemioloških mjera njihov broj na odjelima bio značajno manji, te smo iskoristili tu situaciju da sve velike radove pokrenemo istovremeno, pa smo tako investicijski ciklus koji je trebao trajati pet godina uspjeli ugurati u godinu i pol dana. Moram priznati da je to bilo izuzetno iscrpljujuće za vodstvo, zaposlenike, a vjerujem i za naše pacijente, ali svi smo se veselili konačnom rezultatu što nas je i motiviralo da izdržimo sve", kaže ravnatelj Rade.

Investicija se realizira sredstvima kredita koji u uz bolnicu u jednakim omjerima servisiraju Istarska županija i Grad Rovinj koji nije vlasnik bolnice, ali je očito prepoznao dodanu vrijednost koju ona daje Rovinju i rovinjskom turizmu. "Sigurnost je izuzetno važan segment turističke ponude jedne destinacije, a bolnica u tom smislu pruža upravo ono što je jednoj destinaciji kao što je Rovinj potrebno. Ima bolnicu koja se razvija, a pacijenata ima i bit će ih sve više jer živi se duže i kronične bolesti su tu uvijek prisutne. Potreba za liječenjem i rehabilitacijom će biti sve više i naša bolnica se razvija na takav način da te potrebe zadovolji", kaže naš sugovornik. Bitno je, naglašava, da u svemu tome zdravstveni turizam apsolutno nije primaran, već se on događa uz osnovnu djelatnost. Promišljanja ravnatelja i njegovih suradnika idu u smjeru da moraju točno analizirati potrebe teritorija koji primarno pokrivaju, a to je Istra, te ići u smjeru osiguravanja uvjeta za zadovoljenje tih potreba. Jedan od takvih prioriteta je primjerice neurološka rehabilitacija nakon moždanog udara za koju su se pacijenti najviše slali u Varaždinske ili Krapinske toplice. 

Projekt skrbi o djeci s neurorizicima 

- Analizom smo utvrdili da je potreba za tom vrstom medicinske usluge na ovom području velika, te smo se odlučili razvijati i u tom smjeru, zaposlili dva neurologa i krenuli s neurološkim ambulantama, specijalističkim pretragama kakve su EMNG i Color doppler krvnih žila glave i vrata te neurološkom rehabilitacijom na našim odjelima. U tome imamo i podršku nadležnog ministarstva koji nam je povećao broj kreveta i HZZO-a koji nam je povećao mjesečnu dotaciju. Uz to uočili smo da strašno nedostaje skrb o djeci s neurorizicima koja nije sustavno pokrivena. Zbog toga smo zajedno s Županijom u projektu koji je započeo s timom za ranu intervenciju što je holistički, multidisciplinarni pristup u koji je uključen čitav tim liječnika specijalista, kliničkih psihologa, edukacijskih rehabilitatora, logopeda, radnih terapeuta te čak i jedan certificirani terapijski pas. To je početak onoga što bi trebali biti dječji odjeli za koju isto tako imamo podršku Ministarstva zdravstva i HZZO-a", kaže Marinko Rade. Sa Županijom i gradovima namjeravaju započeti pregovore o mogućnosti financiranja izgradnje tih odjela, a želja mu je da se taj projekt na koncu i realizira.

- Danas na žalost ljudi na prvi pregled svog djeteta moraju čekati i po nekoliko godina i onda najčešće završavaju kod privatnika što ih, ako je potrebna i privatna rehabilitacija, jako puno košta. Taj proces traje godinama i mnogi se roditelji zbog njega financijski iscrpljuju do krajnjih granica ili prodaju imovinu radi pokrivanja troškova. Smatram da to kao društvo ne možemo dopustiti, odnosno da je rješavanje tog problema civilizacijska zadaća koju moramo ispuniti, kaže Rade.

Rovinjska bolnica je, dodao je, pravo mjesto za to jer osim lokacije i arhitekture ima i prave stručnjake, kao i suradnju s vrhunskim pedijatrijskim neurolozima iz bolnice Srebrenjak. Oko svega toga i gorućih potreba gradi se sustav, te u tom smjeru idu i sve bolničke investicije od kojih je najveća gradnja novog bazenskog kompleksa koji obuhvaća sportski i rehabilitacijski bazen, hidroterapiju i nove prostore za fizikalnu terapiju. 

Bazenski kompleks gotov do svibnja 2022. 

- U tom projektu je Grad Rovinj prepoznao interes lokalne zajednice da se bolnica dalje razvija, ali i potrebu vlastitih građana za bazenom u kojem će se vodeni sportovi moći razvijati i u zimskim mjesecima. Kroz zajednički pristup mi ćemo svi dobiti jedan doista reprezentativni objekt na kojem smo svi uštedjeli jer bolnica ne bi nikad imala novaca za samostalnu izgradnju ovakvog kompleksa, a i Grad Rovinj bi za gradnju bazena na nekoj drugoj lokaciji imali značajno veće troškove. Zajedno gradimo i zajedno ćemo ga koristiti, te smatram da je to zapravo bio i najbolji način da se ta investicija realizira, kaže ravnatelj dodajući kako bi prema planovima novi bazenski kompleks trebao bi biti u funkciji do svibnja 2022. godine.

Uz radove na gradilištu bazena u proteklih godinu i pol dana u potpunosti je obnovljena nekadašnja "sindikalna dvorana" koja je sada multifunkcionalna dvorana u kojoj će se do dovršetka gradnje bazena odvijati sve fizikalne terapije, dok će nakon toga u njoj biti predavaonica za potrebe sveučilišnih predavanja i kongresa koja se odvijaju u bolnici, s mini muzejom s eksponatima iz bogate povijesti bolnice.

Obnovljena je i glavna zgrada u kojoj borave pacijenti na bolničkom liječenju i u kojoj je smještena poliklinika na kojoj je zamijenjen krov i prozori, te obnovljena fasada. U tijeku je i proces plinofikacije bolnice koji s gotovo 800 tisuća kuna sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Značajna investicija odnosila se i na obnovu i opremanje Vile Aurum što je prva i jedina investicija bolnice koja se veže uz zdravstveni turizam. Temeljito obnovljen objekt kategoriziran je s 4 zvjezdice i namijenjen je pacijentima i članovima obitelji koji žele prilikom boravka u bolnicu takav smještaj. Vila je u potpunosti prilagođena potrebama osoba s invaliditetom, te ima na raspolaganju 48 kreveta u jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama. 

Kongres medicinske robotike u rujnu 

Čitav ovaj investicijski "tsunami" koji se dogodio u zadnjem periodu u bolnici Martin Horvat težak je, prema riječima ravnatelja, oko 20 milijuna kuna, odnosno čak 80 milijuna kuna ako se tome pribroji gradnja bazenskog kompleksa u kojem učestvuje Grad Rovinj. Specijalna bolnica aktivno surađuje na brojnim projektima, a jedan od njih je istraživačko-znanstveni projekt primjene zakrpe intervertebralnog diska novom personaliziranom metodom liječenja oštećenih kralježničkih diskova, kao i uvođenja softverskog rješenja za ranu detekciju oštećenja hrskavične pokrovne plohe kralješka. Ukupna vrijednost projekta, čiji je nositelj Specijalna bolnica Medico i koji se realizira u sklopu Operativnog programa konkurentnost i kohezija, iznosi 14 milijuna kuna, od čega su više od polovine bespovratna sredstva.

- Mi smo dobili strašno veliku priliku i na nama je sada da se dokažemo, jer smatramo da znanje u budućnosti definitivno može postati jedan od naših značajnih "izvoznih proizvoda", kaže Rade. U tom kontekstu još jednom je najavio kongres medicinske robotike "3Event Rovinj Robomed" koja će od 22. do 25. rujna u Rovinju okupiti vrhunske međunarodne svjetske stručnjake iz područja elektrostimulativne neuroznanosti te medicinske robotike s posebnim naglaskom na pedijatrijsku primjenu.

Na popisu predavača i gostiju stručnjaci su sa Sveučilišta u Lyonu u Francuskoj, Baylor Medicinskog fakulteta u Houstonu, stručnjaci iz Centra za medicinsku fiziku i biomedicinsko inženjerstvo u Beču, s nizozemskog Sveučilišta tehnologije Delft, a bit će tu i predavači iz Danske, Slovenije, Srbije, Švicarske, Kanade, Hrvatske te mnogih drugih zemalja. (Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom)

Povezane vijesti

• POVIJESNI DAN ZA ROVINJSKU BOLNICU "PRIM. DR. MARTIN HORVAT": Započinje gradnja lječilišno sportskog bazenskog kompleksa vrijednog 60 milijuna kuna
• ZAHVALJUJUĆI VRIJEDNIM DONACIJAMA: U rovinjskoj bolnici „Martin Horvat“ obnovljen prostor za terapije senzorne integracije
• U bolnici "Martin Horvat" potpisano pismo namjere. Županija i lokalna samouprava financirat će obnovu i opremanje Odjela za dječju rehabilitaciju