Početak ove nove školske godine obilježili su ne samo neizvjesnost, pa i strah od ponovne mogućnosti nastave na daljinu, nego i zanimljivi podaci iz e-Rudnika Ministarstva znanosti i obrazovanja. Riječ je o takozvanim superodlikašima. U nekim zdravorazumskim okvirima učenici s prosjekom 5,0 ne bi trebali biti proglašeni problemom, već ponosom roditelja i odgojno-obrazovnih ustanova koje pohađaju. No, nije zapravo problem u njima, nego u statistici, a ona pokazuje izuzetan porast broja srednjoškolaca koji imaju izvrstan prosjek ocjena iz svih nastavnih predmeta.

Po podacima iz e-Rudnika, porast broja superodlikaša vidljiv je, u manjoj ili većoj mjeri, u svim županijama a vrhu ljestvice nalaze se Zagrebačka županija i Grad Zagreb koji bilježe najveći porast superodlikaša. Podaci za neke zagrebačke gimnazije govore o nemogućnosti upisa učenika u te škole unatoč maksimalnom prosjeku te kretanju njihovih superodlikaša u postotku koji više i ne graniči s realnošću, nego je odavno prešao svaku mjeru, a tome je u velikoj mjeri pridonijela i prošlogodišnja nastava na daljinu.

Istarska županija se, statistički gledano, nalazi na trećem mjestu po broju porasta srednjoškolaca superodlikaša. Od 2013. godine (po)rast u Istri nije bio veći od jedan posto.

Prošla školska godina, koja će ostati zapamćena kao jedna od uvjerljivo najneobičnijih školskih godina za sve sudionike odgojno-obrazovnog procesa, rezultirala je i većim porastom broja superodlikaša. Koliko je on realan i kakvo je stvarno stanje u istarskim školama, pokušali smo doznati od nekoliko stručnjaka na području pedagogije.

- U prošloj školskoj godini, a znamo da je to bila specifična godina za nas i za učenike zbog covid situacije, imali smo 5% odlikaša koji su prošli prosjekom 5,0. To je nešto veći prosjek nego inače, ali svi znamo da je i način prezentacije gradiva i odvijanja nastave, kao i svi pisani radovi koji nisu bili pisani direktno u školi nego online pridonio povećanju tog prosjeka. Ipak, mislim da je i prošlogodišnji prosjek ocjena naših učenika, barem što se tiče Gimnazije Pula, vrlo blizu realnog, kaže Ančica Cetina, pedagoginja u pulskoj Gimnaziji.

Prosjek pulskih gimnazijalaca s najvećim prosjekom ocjena kretao između dva i tri posto, a školska godina obilježena koronavirusom podigla ga je na 5%.

Na pitanje misli li da je, općenito gledajući, realno da veliki postotak učenika na razini Hrvatske polučuje izvrsne rezultate iz građe svakog nastavnog predmeta, Cetina smatra da to nije realna brojka. - To je stanje koje je upitno, ali u Gimnaziji Pula nastojimo riješiti takvu problematiku na način da ocjenjujemo i procjenjujemo realnije i radimo na tome da taj prosjek bude što realniji, ustvrdila je.

O trenutnom sustavu odabira učenika prilikom upisa u srednje škole koji se temelji isključivo na brojčanom uspjehu učenika, te koliko je takav sustav dobra praksa u odnosu na nekadašnje polaganje prijemnih ispita, Cetina smatra da je današnja praksa bolja.

- Priprema za prijemne ispite za većinu se učenika ne bi se bazirala na realnom, dugoročnom znanju. Takvi ispiti bi kod učenika izazivali dodatni stres, što nikako ne bih pozdravila, posebno u ovo vrijeme koje živimo. Uz prosjek, rezultati natjecanja koje učenici polučuju, a koja bi trebala biti i nešto bolje vrednovana, kao i natjecanja koja djeca realiziraju izvan škole, trebala bi biti uključena prilikom upisa. Ostalo bi trebalo ostaviti ovako kako jest, jer ovo je prije svega dosta dobro kontrolirano, mada uspjeh kod svakog učenika nije realan, ali to je problematika osnovnih škola gdje je realno ocjenjivanje upitno. Sadržajno su u osnovnim školama učenici vrlo opterećeni, što se generalno može reći za sve učenike, a nije se radilo na tom rasterećenju; da se uči ono što je bitno, da se uči ono što zaista treba za život, izjavila je pedagoginja pulske Gimnazije.

Profesoricu engleskog jezika Mirelu Vuković, koja također radi u pulskoj Gimnaziji, upitali smo je li u dosadašnjem radu osjetila pritisak učenika ili roditelja za podizanje ocjena.

- Taj pritisak mi kao profesori osjetimo na kraju školske godine. Kad smo davali ocjene na polugodištu, tada je bio pritisak i u tom periodu. Otkako nemamo ocjenjivanje na polugodištu nego opisno praćenje učenika, moram priznati da je taj pritisak puno manji. Gleda se rad tijekom cijele godine, što nama profesorima i odgovara, jer i zaključna ocjena na kraju bude realnija. Osobno nemam problem prilikom zaključivanja. Ponekad se dogodi da netko pokaže želju za većom ocjenom, a ukoliko ocjene, cjelogodišnji rad i trud to dozvoljavaju, onda im dajem tu priliku, odgovorila je Vuković.

Kao jedini problem svog predmeta, kao i drugih koji se odnose na strane jezike, ističe ukidanje nekih stavki prilikom ocjenjivanja što, kao struka, ona i njezine kolege smatraju lošim.

- Gramatika je važna u stranom jeziku, a to se trenutno ne potiče u smjeru ocjenjivanja, nego samo praćenja, ističe Vuković.

Na pitanje dobivaju li profesori pulske Gimnazije povratne reakcije od bivših učenika superodlikaša nakon upisa na fakultet i koliko im to znači, profesorica Vuković s velikom radošću ističe da je to česta praksa.

- Nama profesorima to jako puno znači. Mi u Gimnaziji Pula smo jako ponosni na svoje učenike i na njihov uspjeh. Naši učenici koji s prosjekom 5,0 odlaze na fakultete nastavljaju svoj izuzetni uspjeh i tamo. Čak i oni koji nemaju sve petice, a odličnog su uspjeha, na fakultetu sazriju, fokusiraju se na užu specijalnost i ostvaruju izvanredne rezultate. Iz naše škole poteklo je mnogo izvrsnih liječnika, pravnika, vrhunskih matematičara i fizičara, vrsnih stručnjaka na svim poljima koji rade svuda po svijetu i vraćaju nam se, a to je nama onaj najljepši dio priče u kojoj smo u nekom dijelu života mogli sudjelovati, zaključila je profesorica Mirela Vuković.

U osnovnim školama u Hrvatskoj, koje se najčešće u javnosti i ističu kao kamen spoticanja kad je riječ o ocjenjivanju učenika koji ostvaruju najviši mogući prosjek, praksa se razlikuje od županije do županije i od škole do škole. Osnovne škole se u javnosti nerijetko proziva kao krivce za kasniji neuspjeh učenika kroz njihovo srednjoškolsko obrazovanje i, u konačnici, određivanje nastavka smjera njihovog daljnjeg obrazovanja i mjesta na tržištu rada.

- Ono u što sam se kroz 11 godina rada u ovoj školi i sam mogao uvjeriti je činjenica da naši učitelji i djeca ulažu ogroman trud. Ne mislim da se petice ovdje poklanjaju, one su rezultat zalaganja. Osobno ne vjerujem u inflaciju odlikaša, vjerujem u ono što vidim, a to je uloženo vrijeme i napor. Kao škola smo uključeni u mnogo projekata i, iz naše perspektive, odlični rezultati u ocjenama i uzornom vladanju su realni. Naši učitelji ulažu zaista velik trud u radu s djecom, i to se kroz povratne reakcije naših bivših učenika, sada srednjoškolaca, itekako vidi, kaže Saša Jureša, pedagog u pulskoj osnovnoj školi Monte Zaro.

Na pitanje je li trend nagrađivanja učenika izvrsnim ocjenama u svim područjima pretjeran i kako je to izgledalo prošle godine, Jureša je odgovorio da je rad u prošlogodišnjim, pandemijskim uvjetima, itekako trebalo nagraditi, jer to su bili posebni uvjeti.

- Iz perspektive naše škole, nisam baš siguran da su ocjene izgubile smisao. Osobno vjerujem da je u ovoj školi omjer uloženog i dobivenog posve realan. Naši učenici superodlikaši, osim redovnog pohađanja nastave i odličnog uspjeha, ulažu dodatan napor i ostvaruju sjajne rezultate i na brojnim natjecanjima, zaključio je pedagog Jureša.

Povezane vijesti

• Nakon tri godine u Hrvatsku se vratila inflacija
• Inflacija u Hrvatskoj u travnju ubrzala na 1,4 posto
• Inflacija u listopadu 1,4 posto