Industrijska konoplja, iako vrijedna sirovina u izradi oko 25 tisuća proizvoda, i to u gotovo svim industrijskim granama, do sada se morala uništiti, zaorati na poljima

Tomislav Zornada iz Roča, jedan od istarskih proizvođača industrijske konoplje, s olakšanjem je dočekao izmjenu zakonske regulative zahvaljujući kojoj je moguće koristiti cijelu biljku u industrijske svrhe u građevinskoj, tekstilnoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, industriji papira, autoindustriji te u proizvodnji biogoriva. Zbog strogih zakonskih odredbi, do sada se moglo upotrebljavati samo sjemenke u prehrambene svrhe, dok se ostatak biljke bacao. Iako je bivša država bila među pet najvećih proizvođača industrijske konoplje na svijetu, ova je biljka gotovo nestala s hrvatskih i istarskih polja, no sada se na njih polako vraća. Nazivaju je i biljkom budućnosti.

Novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, koji je nedavno stupio na snagu, uveo je naime pojam industrijske konoplje, pod kojim se podrazumijeva podvrsta konoplje s malim sadržajem THC-a, a čije sorte na listi Europske unije nisu uvrštene u Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga.

Procjenjuje se da je u Hrvatskoj 80-ak proizvođača koji industrijsku konoplju uzgajaju na oko tisuću hektara površine, a fleksibilnije zakonske odredbe mogle bi umnogome povećati proizvodnju. Poljoprivrednicima je, pored toga, kaže Zornada, ukidanjem sustava prethodnog odobravanja uzgoja konoplje pojednostavljen sam postupak prijave usjeva. Umjesto toga uspostavljena je Evidencija proizvođača, vodi je Ministarstvo poljoprivrede, a oni koji uzgajaju industrijsku konoplju obvezni su prije sjetve upisati se u evidenciju.

Udvostručuje proizvodnju  

- Puno nam olakšava to što je pojednostavljena papirologija, odnosno prijava usjeva, tako da je umjesto pet, šest papira i dodatnih troškova, sada potreban samo jedan kojeg šaljemo mailom i sve je puno brže i jednostavnije, kaže Zornada, koji se već petu godinu bavi uzgojem konoplje. Ove godine očekuje ekološki status. Do sad je obrađivao hektar i pol do dva, a ove se godine odlučio udvostručiti površine te je zasijao četiri hektara. Upravo je pri kraju sjetve.

- Nadali smo se promjenama zakonske regulative, kaže Zornada, koji se na povećanje proizvodnje odlučio i stoga što je dobio 15.000 eura od Europske unije. Kupio je rabljeni traktor, rabljeni priključak te nove strojeve, čistilicu i ljuštilicu za sjeme.

- Nakon kombajniranja vozio sam sjeme u Pazin očistiti ga, a također, ako sam ga htio prodavati oljušteno, većinom sam ga vozio u Ljubljanu. Toga je doduše bilo malo, no sad sam nabavio čistilicu i ljuštilicu pa sve mogu obavljati sam, kaže Zornada.

Povezane vijesti

• Industrijska konoplja i domaće rakije u najmanjem gradu na svijetu
• O legalizaciji konoplje potrebna šira javna rasprava
• Kaznena prijava 64-godišnjakinji zbog uzgoja marihuane