NAGRAĐENI OBRTNIK I PREDSJEDNIK LABINSKOG UDRUŽENJA OBRTNIKA

ELVIS DIMINIĆ, MAJSTOR SOBOSLIKAR: Obrtnička zanimanja još uvijek su pomalo stigmatizirana, ali budućnost im je svijetla

Kad sam otvarao obrt 1992. bilo je ratno vrijeme, a posla je bilo puno zahvaljujući investicijama, restrukturiranju i pretvorbi. Bilo je to vrijeme procvata poduzetništva i otvaralo se puno obrta i tvrtki pa je samim time bilo i puno potreba za uređenjem interijera. Za razliku od danas, po kvalitetne materijale i razna pomagala najčešće smo odlazili u Italiju jer toga jednostavno nije bilo kod nas, prisjeća se

| Autor: Branko BIOČIĆ
Na koncu nije važno je li zid obojan u plavo, žuto ili zeleno, na točkice ili na rige, važno je da je kvalitetno i učinjeno po svim pravilima struke - Elvis Diminić na delu

Na koncu nije važno je li zid obojan u plavo, žuto ili zeleno, na točkice ili na rige, važno je da je kvalitetno i učinjeno po svim pravilima struke - Elvis Diminić na delu


Elvis Diminić trideset je godina obrtnik za što je nedavno nagrađen priznanjem Udruženja obrtnika Labinštine, čiji je ujedno i predsjednik. Rođen 1970., završio je tehničko usmjerenje, ali je ubrzo nakon završetka školovanja otvorio soboslikarsko-ličilački obrt. Položio je majstorski ispit i stekao zvanje majstor soboslikar. Kaže da su soboslikarski i ličilački radovi vrlo važan dio preuređenja svakog prostora i presudni su za konačan izgled kada je u pitanju dekoracija interijera i eksterijera.

- Kompleksan je to posao i zahtijeva kvalitetnu pripremu zidova, uz određen rok izvedbe i neprestano educiranje u nebrojenim tehnikama i svakodnevnoj primjeni novih materijala. U mojoj višegodišnjoj praksi bezbroj sam obiteljskih kuća, stanova, poslovnih, ugostiteljskih, trgovačkih i drugih prostora obnovio, upravo onako kako su radovi bili zamišljeni i naručeni. Na koncu svega nije važno je li zid obojan u plavo, žuto ili zeleno, na točkice ili na rige, ali je važno da je lijepo i kvalitetno i da je učinjeno po svim pravilima struke, govori Elvis.

Trend rasta

Na pitanje je li prije 30 godina bilo lakše ili teže pokrenuti obrt i kako se tada poslovalo, kaže da nema neke velike razlike u samom činu otvaranja obrta, moraš zadovoljiti neke uvjete, proučiti propise i obaveze te krenuti na tržište.

- Kad sam otvarao obrt 1992. bilo je ratno vrijeme, a posla je bilo puno zahvaljujući investicijama, restrukturiranju i pretvorbi. Bilo je to vrijeme procvata poduzetništva i otvaralo se puno obrta i tvrtki pa je samim time bilo i puno potreba za uređenjem interijera. Za razliku od danas, po kvalitetne materijale i razna pomagala najčešće smo odlazili u Italiju jer toga jednostavno nije bilo kod nas, prisjeća se.

Foto

Na dodjeli nagrada najboljim obrtnicima na Labinštini

Priznanje Udruženja obrtnika za trideset godina obrtništva kaže da je potvrda da se može uspjeti, samo ako se hoće. "Potrebno je, naravno, pratiti razvoj tehnologija, jednako kao i trendove u struci, jer se potrebe i želje klijenata moraju slijediti. Bilo je tu puno truda, rada, samodiscipline i upornosti, bez gledanja na radno vrijeme, ali mogu reći da sam zadovoljan kad se osvrnem unazad i sve ono što je učinjeno."

Udruženje obrtnika koje vodi već u drugom mandatu okuplja 722 člana, 432 s prebivalištem u Labinu, 75 u Raši, 72 u Svetoj Nedelji, 91 u Kršanu i 52 u Pićnu. Najbrojniji je Ceh uslužnih djelatnosti s 391 obrtom, što je više od polovice cjelokupnog članstva, a gotovo polovica od toga bavi se pružanjem intelektualnih usluga gospodarskog karaktera i ova specifična djelatnost ima dvoznamenkast rast.

- Broj obrta posljednjih godina stalno raste i taj trend potvrđuje činjenicu da je obrtništvo prilagodljivo i da je najfleksibilniji dio gospodarstva. Izjednačavanje praga za ulazak u sustav PDV-a s dohodovnim pragom za paušalno oporezivanje dohotka također je pogodovao tome i mnogima je to olakšalo odluku za otvaranje obrta i početak poslovanja. Statistički pokazatelji su vrlo interesantni ako ih promatramo u dužem razdoblju.

Pridi, osmaš

- Primjerice, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine broj naših članova veći je za 8,5 posto. U rasponu od pet godina taj broj je veći za 17,6 posto, dok je u zadnjih deset godina broj obrtnika porastao za 4,6 posto. Proizvodne djelatnosti koje su bile pokretač mnogih aktivnosti na razini Komore gotovo su prepolovljene jer smo 2002. godine imali 121 člana u ovom cehu, 2012. godine 68, a početkom ove godine samo 48. Nekada najbrojnije djelatnosti, pored proizvodnih i uslužnih, bile su i ugostiteljstvo i trgovina, no tržište se mijenja i to je činjenica. Ugostitelja smo 2002. godine imali 165, 2012. godine 114, a trenutno ih je nešto manje od 90. Najveći gubitnik je svakako sektor trgovine jer smo 2002. imali 112 obrta ove djelatnosti, 2012. deset manje, a trenutno ih je samo 59. Otvaranje brojnih velikih trgovačkih centara, njihova laka dostupnost i druge promjene na tržištu pozatvarali su gotovo sve male trgovine, ističe Diminić.

Sada su, pak, na udaru radi inflacije, poskupljenja repromaterijala i energenata.

- Sigurno da ovaj poremećaj na tržištu energenata i repromaterijala ima velik utjecaj na poslovanje obrtnika i konačne posljedice još su nesagledive. Opstat će samo najžilaviji i oni koji prilagode svoje poslovanje novonastaloj situaciji. Moramo biti spremni na prilagodbu novim pravilima na tržištu kao i na cjeloživotno obrazovanje i specijalizaciju u struci, smatra.

Za lokalnu politiku prema obrtnicima kaže da je pozitivna. "Jedinice lokalne samouprave su zainteresirane za dobru suradnju s Udruženjem obrtnika Labina i za pronalaženje zajedničkog jezika za probleme naših članova. Uvijek može bolje i više, ali mora se reći da uvijek imamo otvorena vrata za suradnju na realizaciji projekata važnih za unapređenje poslovanja naših članova, za poticanje njihovog cjeloživotnog obrazovanja i organizaciju različitih korisnih i interesantnih edukacija."

Foto

Školi u Potpićnu donirali su 3D printer

Zanimanje mladih za obrtnička zanimanja, ističe, nedovoljno je u odnosu na potrebe tržišta rada. Protekli mandat na čelu udruge labinskih obrtnika posvetili su različitim aktivnostima upravo s ciljem promocije obrtništva i obrtničkih zanimanja pred učenicima završnih razreda škola na Labinštini. Povodom obilježavanja 50 godina djelovanja Udruženja svim školama donirali su 3D printere te u nekoliko navrata organizirali Festival obrazovanja "Pridi, osmaš" s predstavljanjem obrtničkih obrazovnih programa u Polivalentnoj dvorani Gradske knjižnice u Labinu.

- Ove godine ta manifestacija doživjela je transformaciju na županijskoj razini te je u organizaciji Obrtničke komore Istarske županije povezala srednje škole koje nude obrtničke obrazovne programe s učenicima i roditeljima završnih razreda iz cijele Istre u Pazinu na Festivalu strukovnog obrazovanja. Pored toga, ovog proljeća u sklopu programa profesionalne orijentacije gostovali smo u Osnovnoj školi "Matija Vlačić" u Labinu te su naši obrtnici učenicima 5. i 6. razreda prezentirali svoju struku, a zatim odgovarali na njihova vrlo konkretna i zanimljiva pitanja, navodi Diminić.

Obrtnik u eteru

Što kažu mladi i njihovi roditelji?

- Obrtništvo kao pojam još uvijek je donekle stigmatizirano, a obrazovni programi nisu prilagođeni potrebama tržišta rada i tu su doista potrebne sistemske promjene. Postoji niz nedoumica i bojazni roditelja i djece o odnosu majstora prema naučnicima i na tome svakako treba poraditi jer uz ovakav mali odaziv na upis nedostajućih zanimanja neminovan je uvoz radne snage, a u isto vrijeme naši mladi rade negdje drugdje. Mislim da se ipak polako mijenja klima i da će uz dodatne promotivne aktivnosti mladi radije izabrati konkretno strukovno obrazovanje koje će im dati priliku za posao odmah nakon završetka škole i mogućnost ulaska u svijet rada. A što se tiče Festivala u Pazinu, reakcije učenika, roditelja i profesora bile su vrlo pozitivne i vjerujem da će se ponoviti i dogodine. Predstavnici srednjih škola bili su ugodno iznenađeni zainteresiranošću učenika koji su imali puno konkretnih pitanja i posjetitelji su bili oduševljeni idejom i mogućnošću da na jednom mjestu mogu dobiti toliko korisnih informacija, ističe.

Za budućnost obrtništva kaže da će biti svijetla. "Uvijek će biti ljudi od ideje i akcije koji će se prilagoditi novim situacijama i pridonositi društvu svojim radom i trudom. Kao obrtnik sam definiraš svoj raspored radnog dana, imaš dovoljno prostora za razvoj vlastite kreativnosti, ali moraš biti uporan i na kraju se uvijek vidi rezultat rada, a zadovoljan klijent je uvijek najveća nagrada."

Što se planova tiče, želja mu je nastaviti s aktivnostima koje su započeli prije četiri godine i nadograditi ih novim, inovativnim i kvalitetnim.

- Informativna radioemisija "Obrtnik u eteru" ide već 10. sezonu i pokazala se vrlo uspješnim načinom informiranja naših članova, ali i sve zainteresirane javnosti novostima iz svijeta obrtništva. Nadamo se i očekujemo nadogradnju suradnje s jedinicama lokalne samouprave jer uvijek ima situacija koje traže obostrano razumijevanje i prilagođavanje. Želja nam je svakako i veća aktivnost naših članova i njihov doprinos razradi ideja i planova rada Udruženja jer samo u suradnji mogu se realizirati kvalitetni programi. I svakako nastaviti suradnju s osnovnim i srednjim školama na popularizaciji obrtničkih zanimanja, zaključuje Elvis Diminić.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater