INTERVJU

Direktor pulskog Vodovoda o planiranim investicijama u doba krize Dean Starčić: NIJE UPITNA OBNOVA VODOVODNE MREŽE NA BARBANŠTINI, U BANJOLAMA, KRNIČKOM PORTU…

| Autor: priredio Milan PAVLOVIĆ
Arhiva G. I.

Arhiva G. I.


Nastavljamo s investicijama financiranim iz naknade za razvoj, iz EU-fondova, sredstava Hrvatskih voda ili privatnih investitora. Pri kraju je rekonstrukcija vodovodne mreže na Verudeli, a radi se i u sklopu obnove državne ceste kroz Loboriku

Organizirana vodoopskrba na području današnje Pule datira još od rimskog doba. Ti začetci vezuju se uz izvor Karolinu koji se koristio donedavno, no suvremeni način vodoopskrbe počeo se razvijati u drugoj polovici 19. stoljeća iz okolnih puljskih bunara. Danas taj posao na području bivše općine Pula obavlja komunalna tvrtka Vodovod Pula u kojem se ovih dana intenzivno pripremaju za ljetnu sezonu tijekom koje se u pravilu, uslijed intenzivne turističke aktivnosti kojoj se nadamo i ove godine, isporuka vode poveća za otprilike tri puta.

Očitavanje vodomjera

Hoće li i u kojem broju u Puli ovog ljeta biti turista još je uvijek velika nepoznanica, no ta činjenica nije previše utjecala na planirane aktivnosti i opseg obaveza koje su se pred djelatnicima Vodovoda našle ovog proljeća. Naime, zbog velikih oscilacija u potrošnji, održavanje sustava i u normalnim okolnostima predstavlja pravi izazov, a u uvjetima krize uzrokovane pandemijom koronavirusa taj izazov još je i značajno veći. Unatoč otežanim uvjetima rada, pulski Vodovod brine o tome da se komunalne usluge vodoopskrbe građanima pružaju bez zastoja.

Od drugih vodovoda izdvaja se po iznimno uspješnoj implementaciji programa smanjivanja gubitaka vode u vodovodnoj mreži, zbog čega je ovo trgovačko društvo dobilo i pohvale Europske komisije. O poslovanju u razdoblju krize, investicijama i Programu smanjenja gubitka vode u vodovodnoj mreži razgovarali smo s Deanom Starčićem, direktorom pulskog Vodovoda.

- Pojava pandemije pokazala je da se, unatoč izazovima, možemo brzo prilagoditi i biti efikasni u radu. Na samom početku izbijanja krize, zaštitu zdravlja naših djelatnika stavili smo na prvo mjesto te uspješno implementirali sve preventivne mjere kako bismo sustav očuvali od eventualnog prodora virusa. Istovremeno, vodeći računa o tome da smo kao pružatelji komunalnih usluga dužni građanima osigurati isporuku vode, redovito održavati vodovodni sustav, graditi priključke i kontrolirati zdravstvenu ispravnost pitke vode, nismo zapostavili svakodnevne aktivnosti i poslove koje obavljamo. Organizacijski, definirali smo dva tima koji su radili u smjenama i koji su odgovorni za održavanje vodovodnog sustava. Ipak, određene smo aktivnosti zbog nastalih okolnosti morali staviti na čekanje, poput zamjene vodomjera budući da su tvornice u kojima ih nabavljamo trenutno u prekidu s radom. Također, tijekom ožujka i u prvoj polovici travnja nismo očitavali vodomjere, dok smo sve ostale usluge pokrivali normalno.

Investicije iz drugih izvora

- Što je s investicijama? Jeste li poput drugih trgovačkih društava sve projekte morali staviti na čekanje?

- Kao i ostala trgovačka društva i Vodovod Pula uveo je mjere štednje. U tom smislu, obustavili smo sve planirane investicijske projekte koji u ovom trenutku nisu nužni za sustav vodoopskrbe. S investicijama koje su financirane iz drugih izvora svakako ćemo nastaviti, kao što su naknade za razvoj, EU-projekti, projekti financirani sredstvima Hrvatskih voda ili privatnih investitora.

- Možete li izdvojiti neke od većih, značajnijih projekata s kojima nastavljate i u doba koronakrize?

- To su svakako rekonstrukcija vodovodne mreže u naseljima Hrboki, St. Palion, Rebići, Dobrani i u općini Barban. Riječ je o projektu vrijednom 7.507.971 kunu bez PDV-a, od čega čak 6.464.250 kuna bespovratnih sredstava dolazi iz fondova Europske unije. Također, bespovratnim sredstvima EU-a rekonstruira se i vodovodna mreža u naselju Banjole jug, vrijedna 5.370.972 kune bez PDV-a, i rekonstrukcija vodovodne mreže za naselje Krnički Porat, za što je u tijeku provedba javnog natječaja za izvođača radova koje planiramo početi već ujesen. Zadovoljni smo što je rekonstrukcija vodovodne mreže na Verudeli pri kraju, a u tijeku su i radovi u sklopu rekonstrukcije državne ceste kroz naselje Loboriku, vrijedni više od 1,2 milijuna kuna. Unatoč novonastalim okolnostima, nastavljamo s projektima koji će dugoročno značajno unaprijediti sustav opskrbe vode te kvalitetu usluge za sve građane Pule i okolice.

- U kojoj fazi je najavljeno okrupnjavanje vodnog sektora? Konkretno, što nalaže Zakon o vodnim uslugama kada je riječ o isporučiteljima u Istarskoj županiji?

- U srpnju prošle godine stupio je na snagu Zakon o vodnim uslugama, kojim se predviđa okrupnjavanje vodnoga sektora sa 190 isporučitelja na otprilike 40. Kako se taj zakon nalazi u nacionalnom programu reformi za 2020. godinu, u narednim mjesecima očekujemo uredbu o uslužnim područjima kojom će se definirati broj isporučitelja i u Istarskoj županiji. Planirano spajanje, odnosno tzv. okrupnjavanje vodovoda rezultirat će dodatnim smanjenjem gubitaka vode, novim mogućnostima iskorištavanja sredstava iz fondova EU-a, racionalizaciju poslovanja te ujednačavanje cijena vodnih usluga.

Smanjeni gubici vode

- Pulski Vodovod svijetli je primjer upravljanja gubicima vode u vodovodnom sustavu, što je boljka brojnih drugih vodovoda u Hrvatskoj. Kako ste uspjeli s 49 posto gubitaka vode, kolik je hrvatski prosjek, doći do 19 posto prosječnih gubitaka u Puli?

- Iznimno smo ponosni što možemo reći da smo u segmentu upravljanja gubicima vode u vodovodnom sustavu jedni od najefikasnijih vodovoda u Hrvatskoj. Uspješno smo implementirali "Program smanjenja gubitka vode u vodovodnoj mreži", što je u svojem izvješću prepoznala i Europska komisija koja je pulski Vodovod navela kao primjer dobre prakse vezano za rješavanje gubitaka vode u mreži. Zbog toga nam u posjet dolaze i iz drugih vodovoda u Hrvatskoj da bi se upoznali s našim sustavom i implementirali dijelove našeg programa. Kako ste i rekli, posljednjih nekoliko godina gubitak vode kod nas varira od 17,3 do 19 posto, dok je prosječan gubitak u Hrvatskoj oko 49 posto. Budući da će se od 2023. godine naknada za korištenje plaćati po crpljenoj, ne po fakturiranoj vodi, vrlo nam je važno držati sustav pod kontrolom da se ne bi povećavali troškovi, odnosno da građanima ne bi porasli računi za vodu. Upravo zbog želje da ponudimo kvalitetnu uslugu građanima, kontinuirano radimo na podizanju efikasnosti i optimizaciji poslovanja, što ćemo nastaviti činiti i dalje.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini