slovensko KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO

PRVIH 10 GODINA AJDE: Bojković: Biti Slovenac u Umagu je jako lijepo. Uopće ne osjećamo neku razliku

Biti Slovenac u Umagu u jednoj vrlo tolerantnoj i multietničkoj sredini je jako lijepo i interaktivno. Uopće ne osjećamo neku razliku između nas, kao manjinskog naroda, i većinskog, kaže predsjednica društva Danica Bojković

| Autor: Sanja BOSNIĆ
Dani slovenske kulture u Umagu

Dani slovenske kulture u Umagu


Deset godina aktivnog rada slovenskog kulturno-umjetničkog društva "AJDA" iz Umaga povod je za razgovor s predsjednicom društva Danicom Bojković. U posjeti smo MMC-u Pučkog učilišta "Ante Babić" gdje je postavljena retrospektivna izložba "Prvih 10 godina AJDE". Promatramo na njima razvojne aktivnosti društva od osnutka 2011. do recentnih dana. Predgovor za izložbu sastavila je predsjednica koja nam opisuje taj desetljetni ciklus i sam značaj AJDE za njihovu slovensku manjinu, kao i život u lokalnoj zajednici.

Doseljavaju Slovenci

- AJDA je osnovana 12. svibnja 2011. godine i prva predsjednica bila je Vlasta Grgić, a nakon nje Lili Paulić. Izabrana sam za v.d. predsjednicu 2014. a godinu dana poslije za predsjednicu. Neprekidnim i usuglašenim radom društva povećavao se broj sekcija i članova te aktivnosti, a danas se vrtimo oko brojke od 295 članova. S vremenom društvo pronalazi svoje vidljivo mjesto u kulturnom životu Umaga i okolice, ali i znatno šire - u gradovima Istarske županije, Hrvatske, Slovenije i BiH, uvodno će Bojković kazavši da se "domaćim Slovencima" sve više pridružuju i novi koji se naseljavaju u posljednje vrijeme na području Umaga i šire.- No članovi nam nisu samo Slovenci, ima tu i pripadnika ostalih narodnosti koji podržavaju naš rad i sudjeluju u njemu. Takva interkulturna povezanost u umaškoj multietničkoj sredini je odraz suživota - convivenze u pravom značenju te riječi, veli Bojković i neskriveno izražava zadovoljstvo.

- Biti Slovenac u Umagu u jednoj vrlo tolerantnoj i multietničkoj sredini je jako lijepo i interaktivno. Uopće ne osjećamo neku razliku između nas, kao manjinskog naroda, i većinskog, kategorički će Bojković.

U tom smjeru nastavljamo priču o nekim istaknutim Slovencima koji su proveli svoj život od rane mladosti na Bujštini i dali kroz svoj rad nesaglediv doprinos razvoju lokalne sredine u gospodarskom, društvenom i kulturnom smislu.

Poznati kipari, slikari…

- Nezaobilazna su imena familije Zelenko, akademskog slikara Roka i njegove supruge Lee Bernetič - Zelenko, uspješne keramičarke iz Grožnjana, Dragane Sapanjoš iz Novigrada, suvremene umjetnice koja je pohađala dopunsku nastavu slovenskog jezika, Janeza Pirnata jednog od najpoznatijih slovenskih kipara svih vremena koji je godinama živio u Zambratiji (Siparu), gdje je vodio ljetnu kiparsku radionicu i imao stalni postav kamenih skulptura u parku Forma viva. Posljednjih godina svoga života nastanio se na otoku Braču (Postira) i planiramo sljedeće godine, u povodu naše nove obljetnice i Dana grada Umaga, prirediti izložbu njegovih radova, navela je Bojković.

Izdvojila je i druge umaške poznate Slovence i to, redom, Antona Kosminu nekadašnjeg svestranog političkog radnika i dugogodišnjeg predsjednika Udruge antifašista Bujštine te Antona Pertota, odličnog rukometaša, poznatog bankara i sportskog radnika.

- Možda bih tu mogla pridodati i svoju malenkost, jer već preko 30 godina zajedno sa suprugom Borisom i sinovima Zoranom i Goranom vodimo uspješnu tvrtku Danex-Umag, za koju smo godine 2017. dobila nagradu HORUS pod visokim pokroviteljstvom tadašnjeg slovenskog premijera Mire Cerara kao najbolja poduzetnica slovenskih korijena u dijaspori, navodi Bojković, istaknuvši da to ne umanjuje značaj ostalih članova koji se na sebi svojstven način pružili obol razvoju lokalne zajednice.

Široka paleta aktivnosti društva

Nastavljamo razgovor o "AJDI", manifestacijama i aktivnostima.

- Godišnje "AJDA" sudjeluje, odnosno organizira nekoliko stalnih manifestacija: Prešernov dan, 8. veljače, ugošćavanjem nekog od poznatijih slovenskih književnika pa je tu priredba 'Primorska poje' kao pjevačka karavana u kojoj AJDA, nastupa, ali i organizira jedan od koncerata u Umagu. Na toj revijalnoj priredbi sudjeluje preko 200 slovenskih pjevačkih zborova u trajanju od dva mjeseca po raznim mjestima Italije, odnosno regije Friuli-Venezia-Giulia, Slovenije i Hrvatske. Obilježavamo godišnjice društva u svibnju u sklopu proslave Dana Grada. Sudjelujemo u prekograničnim susretima 25. lipnja na kojima se okupljaju članovi slovenskih kulturnih društava iz Istre, slovenske i hrvatske, i to svake godine u drugoj državi. Kao najznačajniju manifestaciju istakla bih Dane slovenske kulture u Istri tijekom listopada gdje se svake godine u gradovima - sjedištima slovenskih kulturnih društava u Istri, organiziraju priredbe raznih vidova iz slovenske umjetnosti na kojima naše sugrađane upoznajemo s manjim opusom slovenske kulture i običaja, naglasila je predsjednica.

Rad samog društva odvija se u brojnim sekcijama, a najaktivniji je amaterski ženski pjevački zbor AJDA pod vodstvom Vesne Car koji njeguje slovenske narodne pjesme. Tu je još i folklorna skupina pod vodstvom koreografkinje Evelin Semeši. Aktivna je i literarna skupina u kojoj bilježe osvrte i članke o realiziranim događajima i objavljuju ih na Facebooku te tiskaju u godišnjaku "AJDOV cvet". Društvo godinama organizira i dopunsku nastavu iz slovenskog jezika, a odnedavno ju vodi učiteljica Darja Čubrić. No, ono što je nedvojbeno svima po ukusu nakon priredbi, su tipična slovenska jela i slastice pripremljene s ljubavlju od vrijednih članica iz Gastro skupine pod vodstvom Monike Vrčar.

O novim planovima govori s oprezom

- Jako je teško nešto planirati u ovoj teškoj situaciji, no sigurno mislimo nastaviti s našim aktivnostima, međusobno se družiti i približavati našu slovensku kulturu sugrađanima, njegovati slovenski jezik i tradiciju te promovirati vrijednosti zajedničkog života u zajednici neovisno o nacionalnoj pripadnosti te nastojati uključiti što više mladih u rad društva jer fali svježine i mlade energije, ali ne privlači ih klasičan oblik suradnje. To je opći problem danas zato što preferiraju druge modele djelovanja i druženja kroz tehnološki napredne komunikacije, zaključuje Bojković.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter