PRIJE 88 GODINA TARTUF OD POLA KG NAĐEN U CENTRU BUZETA

BUZET OPRAVDANO NOSI IME GRADA TARTUFA: Okružen je staništima skupocjene podzemne gljive

| Autor: Gordana ČALIĆ ŠVERKO
Robert Marušić - nove inicijative (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)

Robert Marušić - nove inicijative (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)


Ovih dana se navršava točno 88 godina od kretanja znanstvenika Massima Selle po Buzeštini i pronalaska tartufa kapitalca gotovo u samom centru grada Buzeta. Zahvaljujući njegovom dnevniku i zapisima, postoje povijesni tragovi koji pišu povijest istarskih tartufa, ali i povijest Buzeta, kao grada tartufa, kaže Buzećan Robert Marušić

"Točno 220 metara od hotela Albergo alla Fontana, između 9. i 11. prosinca 1931. godine, pronađen je tartuf od pola kilograma. To je danas centar grada tartufa! Zahvaljujući zapisu istarskog znanstvenika Massima Selle iz Rovinja, strastvenog fotografa i zaljubljenika u prirodu, postoje tragovi koji pišu povijest istarskih tartufa, ali i povijest Buzeta, kao grada tartufa. Kada su ga vijećnici na Gradskom vijeću prije ravnih 20 godina uoči rujanske Subotine proglasili gradom tartufa, bilo je to zbog turističkog brendiranja, a imamo i povijesno uporište da je tome tako. Buzet opravdano nosi ime grada tartufa", kaže Buzećan Robert Marušić.

Označavanje nalazišta istarskih tartufa

I sam iz obitelji tartufara koja se tradicionalno na Sovišćini bavi lovom na tartufe, aktivno uključen u promociju Buzeta, grada tartufa, misija mu je, kaže, istražiti i prikupiti čim više informacija koje će Buzet trajno i neopozivo "zabetonirati" na karti kao grad tartufa.

Massimo Sella rođen je 1886. godine u Bielli. U Rimu je završio prirodne znanosti da bi 1924. godine postao ravnatelj rovinjskog Instituta za istraživanje mora. Iza sebe je ostavio veliki arhiv. O tome danas brine posebna fondacija, a što je posebno važno za istarsku zonu tartufa, utvrdio je razvojni ciklus istarskog bijelog tartufa, skupocjene podzemne gljive latinskog naziva Tuber magnatum pico i označio nalazišta istarskih tartufa.

- Sella je s prijateljima, među kojima su bili grofica Clara Ida Barbara Elisabeth, kćerka Johanna Georga Hutterotta vlasnika rovinjskog otoka Sv. Andrija, današnjeg Crvenog otoka, avanturisti tartufari Carlo Testoni, Pietro Giovannelli oba iz Pule, ali rodom iz regije Emilie, od 9. do 11. prosinca 1931. godine boravio na području sjeverne Istre i napravio važan zapis. Nedaleko od hotela Fontana u Buzetu, izvadili su pola kilograma težak veliki bijeli tartuf, uz pomoć psa vrste lagotto od kojih jednog po imenu Dora. Oni su kasnije osnovali i tvrtku za trgovinu i izvoz tartufa u Livadama, ali to je jedna druga priča. Ovdje je tema Buzet, kaže Marušić.

Marušić kaže kako je već ranije čuo za zapis Selle o pronalasku tartufa u Buzetu, a tražeći fotografiju vađenja tog tartufa, direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević preporučio mu je da krene od Rovinja, gdje bi trebala biti pohranjena dokumentacija o Massimu Selli i njegovim radovima. Preko Rovinježa Mirka Cetinskog kontaktirao je rovinjski muzej u kojem je fondacija obitelji Sella 2016. godine postavila izložbu fotografija "Massimo Sella (1886.-1959.), druge zemlje, druga mora...", retrospektivu vrijednih foto zapisa Rovinja. Tajana Ujčić dala mu je kontakt adresu fondacije Sella u Italiji koja djeluje pod nazivom "Testimonianze per Massimo Sella". Obitelj Sella danas baštini djelo Massima Selle.

- Njegova kćerka Selina Sella - Marsoni, u poodmakloj je životnoj dobi, preko svoje asistentice Ellene Gallo izvijestila me da je jako raduje moj interes za povijesnu poziciju Buzeta na temu istarskog tartufarstva i da će prenijeti svojim suradnicima da pregledaju veliku arhivu koju je Sella ostavio svojim nasljednicima. Odobrila je dostavu dokumentacije koja bi mi mogla pomoći u traganju. Tako sam proučavao razne zapise koji su, normalno, s obzirom na status Massima Selle, više istraživačko-znanstveni nego putopisno-turistički. Fotografiju vađenja tog tartufa nismo uspjeli naći, ali mi je Gallo poslala presliku ključnog dokumenta "Il tartufo bianco in Istria" profesora Massima Selle, Istituto italo-germanico di Biologia marina di Rovigno d' Istria. Objavio ga je talijanski izdavač Societa botanica Italiana, u Firenzi 1932. godine, a u novom botaničkom talijanskom časopisu tiskala Tipografia Mariano Ricci također iz Firenze, ističe Marušić.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of