u Labinu održan okrugli stol

Hrvatski med ne smije biti najjeftiniji na polici: Pčelari traže novu strategiju

| Autor: Branko BIOČIĆ
(Snimio Branko Biočić)

(Snimio Branko Biočić)


U sklopu 11. Dana meda Labinštine »Ripenda 2026« održan je okrugli stol na kojem je jedna od poruka bila da se hrvatski med ne smije prodavati kao jeftiniji proizvod, nego kao proizvod poznatog podrijetla, provjerljive kvalitete, tradicije, znanja i dodane vrijednosti.

Pčelar treba postati ambasador vlastitog proizvoda

Istaknuto je kako se hrvatsko pčelarstvo danas nalazi pred ozbiljnim tržišnim izazovom, jer domaći pčelari ulažu velik trud, znanje i financijska sredstva u proizvodnju meda, a na tržištu se istodobno susreću s uvoznim medom čija je prodajna cijena često niža od realne cijene proizvodnje domaćeg meda.

(Snimio Branko Biočić)(Snimio Branko Biočić)

- Problem nije samo u cijeni. Problem je i u nedovoljno razvijenoj promociji hrvatskog meda, nedovoljnoj prepoznatljivosti domaćih proizvođača, nedostatnoj komunikaciji s potrošačima te narušenom povjerenju u kategoriju meda zbog učestalih informacija o patvorenju. Potrebno je promijeniti pristup - umjesto da se domaći med pokušava natjecati s najjeftinijim medom na tržištu, potrebno je razvijati njegovu tržišnu prepoznatljivost i potrošačima jasno objasniti zašto vrijedi više, istaknula je dr.sc. Gordana Hegić, te naglasila da Hrvatska ima iznimno bogatu pčelarsku tradiciju, raznolikost biljnih paša i specifičnosti pojedinih geografskih područja, a to su vrijednosti koje treba bolje iskoristiti.

Stoga je potrebno sustavno promovirati hrvatski med kao proizvod poznatog zemljopisnog i proizvođačkog podrijetla, naglašavati raznolikost hrvatskih vrsta meda, bagremov, lipov, kestenov, kaduljin, vrijeskov, cvjetni med, medljikovac i druge, povezivati med s područjem na kojem je proizveden, lokalnom tradicijom, prirodnim bogatstvom i pčelarom koji stoji iza proizvoda te razvijati zajednički nacionalni identitet hrvatskog meda, uz očuvanje identiteta pojedinih proizvođača. Potrošaču treba omogućiti da ne kupuje samo staklenku meda, nego da zna tko ga je proizveo, gdje je proizveden i što ga čini posebnim. Poželjno je da svaki proizvođač svojim kupcima može predočiti i laboratorijske analize proizvoda, a pčelare treba educirati kako pravilno prezentirati i promovirati svoj med, i komunicirati njegovu vrijednost, jer dobar proizvod sam po sebi ne jamči dobru prodaju.

Posebnu pozornost treba posvetiti edukaciji o pravilnom i zakonski usklađenom deklariranju meda, isticanju podrijetla, vrste i posebnosti meda, izradi kvalitetne ambalaže i vizualnog identiteta, komunikaciji s kupcima i prezentaciji proizvoda, korištenju društvenih mreža, internetske prodaje i drugih digitalnih kanala i stvaranju prepoznatljivog osobnog brenda pčelara. Pčelar treba postati ambasador vlastitog proizvoda pa je važno da promocija bude pozitivna i informativna. Umjesto da se naglašava kako je neki drugi med loš ili patvoren, treba objasniti zašto je domaći med vrijedan, kako nastaje i što kupac dobiva njegovom kupnjom, a zakonski okvir treba koristiti kao sredstvo povjerenja i tržišne prednosti, čulo se na okruglom stolu gdje je istaknuto i da prezentacija domaćeg meda mora biti usklađena s propisima, ali zakonske obveze ne treba promatrati samo kao administrativno opterećenje već i kao alat za zaštitu proizvođača i potrošača.

Novi hrvatski Pravilnik o medu

Posebno je važan novi hrvatski Pravilnik o medu kojim su preuzete izmjene europskih pravila o medu. Preporučeno je da se organiziraju praktične radionice za pčelare o deklariranju, sljedivosti, ambalaži i dopuštenim marketinškim tvrdnjama, kako bi svaki proizvođač mogao svoj med predstaviti profesionalno i zakonito.

(Snimio Branko Biočić)(Snimio Branko Biočić)

S obzirom da Hrvatski pčelarski savez kao krovna udruga hrvatskog pčelarstva niti u jednom trenutku nije potaknuo ovakvu inicijativu, ovu ulogu će rado preuzeti Hrvatsko apiterapijsko društvo ukoliko dobije podršku Ministarstva poljoprivrede za provedbu projekta koji bi omogućio izradu vodiča na navedenu tematiku, najavila je dr. Hegić, te dodala da bi također bilo za očekivati da Ministarstvo poljoprivrede po uzoru na slovenski model svake godine formira realnu proizvodnju i prodajnu cijenu meda ovisno o proizvedenim količinama, vrsti meda te njegovoj zdravstvenoj ispravnosti i kvaliteti.

Naime, nemaju sve biljne vrste niti približno jednaku količinu nektara te pojedini dijelovi Hrvatske imaju manju proizvodnju meda po pčelinjoj zajednici (primjerice 30 do 40 kilograma) što se odnosi na mediteranski dio, dok pojedini dijelovi Hrvatske kao što su Zagorje i Slavonija imaju proizvodnju meda po pčelinjoj zajednici od 50 pa čak i više od 100 kilograma, ovisno o tome da li je pčelar seleći, kakve su klimatske prilike, snaga pčelinje zajednice, izvor nektara itd. Iz navedenoga jasno je da cijene pojedinih vrsta meda nikako ne mogu biti iste, poručeno je sa skupa, kao i da kontrola meda mora biti učestalija, transparentnija i učinkovitija što je jedno od najvažnijih pitanja za budućnost hrvatskog pčelarstva. Naime, potrošači ne mogu sami utvrditi je li med patvoren.

Izgled, boja, gustoća, kristalizacija i okus nisu pouzdani pokazatelji autentičnosti. Zato je odgovornost za učinkovitu kontrolu na nadležnim institucijama. Sudionici su istaknuli da hrvatsko pčelarstvo ima značajan gospodarski, prehrambeni, ekološki i društveni značaj, te da je potrebno poduzeti dodatne aktivnosti radi zaštite domaće proizvodnje meda, jačanja tržišne konkurentnosti hrvatskih pčelara i vraćanja povjerenja potrošača.

Istaknuto je kako je potrebno pokrenuti novu zajedničku nacionalnu marketinšku kampanju kojom će se promovirati hrvatski med, njegovo podrijetlo, kvaliteta, raznolikost i vrijednost domaće proizvodnje, potrebno osigurati kontinuiranu edukaciju o tržišnom nastupu, marketingu, brendiranju, deklariranju, zakonskim obvezama i suvremenim prodajnim kanalima.

Nadalje, od nadležnih institucija zahtijeva se učinkovitija i učestalija kontrola meda, uz poseban naglasak na provjeru autentičnosti, podrijetla, kvalitete i sljedivosti proizvoda kao i kontrola prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji s ciljem zaštite potrošača i korektnih proizvođača, potrebno je redovito informirati javnost o rezultatima službenih kontrola, broju uzoraka, utvrđenim nepravilnostima i poduzetim mjerama, potrebno je razvijati pozitivnu edukativnu komunikaciju o medu, njegovoj proizvodnji i prirodnim svojstvima, izbjegavajući generaliziranje i stvaranje nepovjerenja prema cijeloj kategoriji proizvoda kao i poticati uporabu nacionalnih i drugih odgovarajućih oznaka kvalitete i podrijetla te razvijati zajednički identitet hrvatskog meda. Potrebno je i jačati izravnu prodaju, internetsku prodaju, suradnju s trgovinama, ugostiteljstvom i turističkim sektorom te poticati zajednički tržišni nastup pčelara te dosljedno sankcionirati stavljanje na tržište nesukladnog i patvorenog »meda«, nepropisno deklariranje i obmanjivanje potrošača s posebnim naglaskom na prehrambene i zdravstvene tvrdnje.

Potrebna je zajednička strategija

U zaključcima se ističe da je potrebno je razvijati zajedničke promotivne, logističke i prodajne aktivnosti kako bi mali proizvođači postigli bolju tržišnu poziciju, uspostaviti trajnu suradnju Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskog apiterapijskog društva, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Državnog inspektorata, Agronomskog i Veterinarskog fakulteta, lokalnih zajednica i drugih relevantnih institucija.

Završna je poruka da Hrvatski pčelari ne mogu dugoročno opstati natječući se isključivo cijenom s jeftinim uvoznim medom. Njihova tržišna prednost mora biti kvaliteta, poznato podrijetlo, sljedivost, tradicija i povjerenje potrošača te da hrvatski med treba dobiti mjesto koje zaslužuje na hrvatskom tržištu, a kupnja domaćeg meda treba postati svjestan izbor potrošača i podrška hrvatskoj poljoprivredi, ruralnom razvoju i očuvanju okoliša.

Također treba podržati inicijativu da pčelarstvo postane osnovna profesija, a ne hobi zanimanje. Samo takvim stavom i strategijom razvoja koju bi trebalo donijeti Ministarstvo poljoprivrede možemo očekivati više mladih profesionalnih pčelara te time pokušati osigurati opstanak hrvatskog pčelarstva.

Nered na tržištu meda u Hrvatskoj ozbiljan je problem koji treba riješiti što prije, hrvatski med mora postati prepoznatljiv nacionalni proizvod, a promocija ne smije biti prepuštena svakom pčelaru pojedinačno. Potrebna je zajednička strategija. Tu konkretno može pomoći Hrvatsko apiterapijsko društvo koje svojim dugogodišnjim radom i rezultatima dobro kotira kod potrošača.

Povezane vijesti










Trenutno na cestama