Zdravlje bez stigme

Više od 630 djece i mladih potražilo je pomoć: Kako se u Istri pristupa problemu debljine?

| Autor: Doria MOHOROVIĆ
Ilustracija (Pexels)

Ilustracija (Pexels)


Komentar o izgledu, šala na račun kilograma ili uspoređivanje s drugom djecom i na indirektan način, odraslima se ponekad čine bezazlenima. Dijete ih, međutim, može doživjeti kao poruku da s njim nešto nije u redu. Zato razgovor o debljini traži pažnju: kako pomoći djetetu da gradi zdrave navike, a pritom sačuva samopouzdanje i dobar odnos prema vlastitom tijelu?

Na razmjere problema ukazuje podatak koji je Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio u ožujku 2026. Prema procjeni iz Svjetskog atlasa debljine 2026., u Hrvatskoj je tijekom 2025. godine oko 153.000 djece i mladih u dobi od pet do 19 godina živjelo s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Riječ je o procjeni, no ona jasno pokazuje koliko je obiteljima potrebna dostupna i pravodobna podrška. Svjetska zdravstvena organizacija debljinu prepoznaje kao kroničnu bolest na koju utječe više čimbenika. Nasljeđe, uvjeti u kojima dijete odrasta, dostupnost hrane, mogućnosti za kretanje i svakodnevne navike međusobno su povezani. Svođenje problema na manjak volje djeteta ili pogreške roditelja zato ne pomaže razumjeti što se događa niti će pomoći pronaći rješenje.

Debljina, kronična bolest

Debljina je kronična bolest koja može narušiti zdravlje već u djetinjstvu jer povećava rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2, povišenoga krvnog tlaka, poremećaja masnoća u krvi i masne bolesti jetre. Može biti povezana i s prekidima disanja tijekom spavanja, poznatima kao apneja, te tegobama s kostima i zglobovima koje otežavaju kretanje i svakodnevne aktivnosti. To su zdravstvene teškoće koje zahtijevaju pravodobno prepoznavanje i liječenje. Ako se debljina nastavi u odrasloj dobi, povećava se rizik od bolesti srca i krvnih žila, uključujući srčani i moždani udar, te određenih vrsta zloćudnih bolesti. Te se bolesti neće razviti kod svakog djeteta s debljinom, ali povećani rizik razlog je da se pomoć potraži na vrijeme. Rana stručna procjena, podrška obitelji i kontinuirano praćenje mogu smanjiti zdravstvene rizike i poboljšati kvalitetu života.

(Foto: NZZJZIŽ)(Foto: NZZJZIŽ)

Podršku je važno potražiti na vrijeme i na pravom mjestu

Dragocjena iskustva Savjetovališta za prehranu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije pokazuju s kakvim se potrebama nose odrasli korisnici, ali i zašto se obitelji s djecom obraćaju nutricionistima. Analiza rada Savjetovališta za prehranu za dječju populaciju u razdoblju od 2017. do 2025. obuhvatila je više od 630 djece i adolescenata. Najviše je bilo djece od sedam do 14 godina, a nešto više od polovice dolazilo je radi smanjenja tjelesne mase. Kod približno dvije trećine djece obuhvaćene analizom utvrđena je debljina ili njezin teži oblik.

To nije podatak o svoj djeci u Istarskoj županiji, nego o djeci koja su potražila pomoć u Savjetovalištu. Podatak ukazuje na činjenicu koliko je važno prepoznati teškoće s prekomjernom tjelesnom masom te obiteljima približiti i omogućiti pristup stručnjacima, prije nego što problem postane još izraženiji. Kod ponovljenih mjerenja djece koja su korisnici Savjetovališta za prehranu zabilježeno je umjereno poboljšanje tijekom praćenja, što pokazuje uspješnost stručne intervencije ali i uspješne suradnje s obitelji. Roditelje se tijekom savjetovanja educira u praćenju jelovnika, pripremi i organizaciji obroka, kao i upravljanje vremenom za kretanje i nošenje se sa svakodnevnim izazovima. Zbog toga se u radu savjetovališta po potrebi pristupa interdisciplinarno kroz sudjelovanje i stručnu podršku psihologa i kineziologa te liječnika.

Kako razgovarati bez posramljivanja

U ožujku 2026. Hrvatski zavod za javno zdravstvo i UNICEF objavili su smjernice »Dijete na prvom mjestu«, namijenjene odgovornom javnom govoru o dječjem zdravlju i debljini. Stručnjaci upozoravaju da stigmatizacija može narušiti samopoštovanje, povećati rizik od emocionalnih teškoća i poremećaja hranjenja te potaknuti povlačenje iz društva. Poruka vrijedi i za razgovore kod kuće, u školi i među vršnjacima. Kako savjetuju psiholozi, dobar početak razgovora mogu biti jednostavna pitanja: »Kako se osjećaš?«, »Što ti je teško?« i »Kako ti možemo pomoći?«. Dijete treba saslušati bez prekidanja i omogućiti mu da se izrazi, da se njegov glas čuje i ravnopravno uzme u obzir. Komentiranje tijela pred drugima, zadirkivanje i uspoređivanje s braćom, sestrama ili vršnjacima treba izbjegavati. Dijete treba osjetiti da se odrasli brinu o njegovu zdravlju i da njegova vrijednost ne ovisi o izgledu. Na potrebu takve podrške upozorava i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u smjernicama objavljenima u listopadu 2026. Briga o djetetu koje živi s debljinom treba povezati prehranu, tjelesnu aktivnost i pomoć u promjeni navika, uz uključivanje obitelji i pažnju prema mentalnom zdravlju, što NZZJZIŽ i čini u Savjetovalištu za prehranu i Savjetovalištu za zdrave navike. Cilj je da dijete bude zdravije, da se lakše uključuje u svakodnevne aktivnosti i da se bolje osjeća.

(Foto: NZZJZIŽ)(Foto: NZZJZIŽ)

Promjene koje obitelj treba graditi zajedno

Zdrave navike se lakše usvajaju kada postanu dio života cijele obitelji. Zajednički obroci, voda kao uobičajen napitak, raznolika prehrana i više prilika za kretanje mogu biti dobar početak. Korisno je dogovoriti malu, izvedivu promjenu, primjerice zajedničku šetnju, zajedničku pripremu obroka te postupno i u dogovoru s djetetom osnaživati vještine koje će omogućiti usvajanje zdravih navika, korak po korak. Djetetu treba priznati trud, a ciljeve vezane uz tjelesnu masu dogovoriti sa stručnjacima koji prate njegov rast i razvoj.

Za djecu i mlade od pet do 17 godina SZO preporučuje prosječno najmanje sat vremena umjerene do snažne tjelesne aktivnosti dnevno tijekom tjedna. To mogu biti igra, ples, vožnja biciklom, sport, žustrije hodanje ili pak male svakodnevne promjene koje potiču kretanje (korištenje stuba umjesto dizala, hodanje iz ili u školu, aktivne pauze tijekom dana). Važno je pomoći djetetu da pronađe tjelesnu aktivnost u kojoj uživa i osjeća se prihvaćeno.

Važno je i što djecu okružuje

Koliko okruženje utječe na dječje izbore pokazuje istraživanje HZJZ-a i UNICEF-a predstavljeno u veljači 2026. Više od polovice analiziranih oglasa za hranu i bezalkoholna pića u blizini osnovnih škola nije zadovoljavalo nutritivne kriterije SZO-a za oglašavanje djeci. Dok djecu učimo zdravim navikama, ona se svakodnevno susreću s porukama koje potiču drukčije izbore. Zato odgovornost dijele obitelj, odgojno-obrazovne ustanove, zdravstveni sustav i šira zajednica.

U tom smjeru NZZJZIŽ i HZJZ provode pilot projekt »Zaštita djece od utjecaja marketinga hrane i pića s visokim udjelima soli, šećera i masti - istraživanje percepcije i svijesti o tržišnom komuniciranju« s dječjim vrtićima koji su uključeni u projekt »Vrtić zdravlja«, koji već četvrtu godinu zaredom provodi NZZJZIŽ. Rezultati dijela analiziranog upitnika pokazuju snažnu potporu roditelja mjerama zaštite djece od oglašavanja hrane i pića. Svi će rezultati i zaključci istraživanja biti prikazani tijekom 2027. godine, a uz Operativne programe i Plan za zdravlje Istarske županije, Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije nastavit će provoditi aktivnosti usmjerene na osvješćivanje građana svih dobnih skupina o važnosti prevencije debljine i bolesti povezanih s njom.

2. Stručni skup za osnovne i srednje škole u Istarskoj županiji i suradnja s Centrom za mlade u Puli

O tome kako djeci i mladima pomoći da razvijaju zdrave navike i pozitivnu sliku o sebi, bez pritiska i stigmatizacije, razgovarat će se u sklopu 2. stručnog skupa osnovnih i srednjih škola Istarske županije, koji organizira NZZJZIŽ. Skupu će prethoditi radionice za srednjoškolce »Slika o sebi: tijelo nije projekt«, koji se održavaju 19. i 20. studenoga 2026. u Centru za mlade u Puli. Kroz razgovor i interaktivne aktivnosti srednjoškolci će promišljati o odnosu prema vlastitom tijelu, zdravim navikama, društvenim pritiscima i prepoznavanju pouzdanih zdravstvenih informacija.

Stručni skup održat će se 24. studenoga 2026. u Zajednici Talijana Pula, a obuhvatit će teme prehrane i iskustava savjetovališnog rada s djecom, tjelesne aktivnosti i prevencije debljine, slike o sebi i emocionalne dobrobiti te razvoja i kretanja u digitalnom dobu. Bit će riječi i o zaštiti zdravlja mladih cijepljenjem protiv HPV-a, a poseban naglasak stavit će se na ulogu škole u promicanju zdravlja, prevenciji stigmatizacije i stvaranju okruženja u kojem se svako dijete osjeća prihvaćeno. Sudionici će pritom razmotriti i kako djeca doista čuju i doživljavaju poruke koje im odrasli upućuju o zdravlju i izgledu.

*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom

Povezane vijesti










Trenutno na cestama