Razvoj Apiturizma
Pčelarstvo traži svoje mjesto u istarskom turizmu: Pčelari iznijeli konkretne probleme s kojima se susreću
(Snimio Davor Javorović/Pixsell)
Med je tek jedan dio priče koju pčelarstvo može ponuditi turizmu. Od upoznavanja života pčela i rada pčelara, preko drugih pčelinjih proizvoda i edukativnih sadržaja, do gastronomije i različitih turističkih doživljaja, apiturizam otvara prostor za povezivanje poljoprivrede i turizma, ali i za dodatnu valorizaciju rada istarskih pčelara. Upravo je o tome bilo riječi na panel-diskusiji o razvoju apiturizma u Istarskoj županiji, održanoj u novigradskom CMIK-u.
Susret je organizirala Udruga ruralnog turizma Hrvatske u partnerstvu s Hrvatskim apiterapijskim društvom, uz sudjelovanje Udruge pčelara Bujštine. Novigradska rasprava bila je prva od četiri koje će se tijekom ovog tjedna održati u Istri, a osim predstavljanja primjera dobre prakse, cilj je bio čuti što ljudima koji se na terenu bave pčelarstvom i turizmom treba za daljnji razvoj ove ponude.
Potrebe na terenu
Kako je istaknula voditeljica Udruge ruralnog turizma Hrvatske mr. sc. Aleksandra Kuratko Pani, apiturizam u Istri već postoji, pa je sada važnije vidjeti kako povezati njegove pojedine dijelove.
- Istra već ima razvijen apiturizam i potencijal koji je prepoznat, ali sada moramo vidjeti kako taj potencijal dodatno povezati i pretvoriti u konkretnu ponudu. Zato nam je važno čuti ljude koji su izravno uključeni u tu priču od pčelara i turističkih djelatnika do drugih lokalnih dionika. Oni najbolje znaju što im nedostaje i što treba mijenjati. Naš je zadatak ta mišljenja prikupiti, objediniti i pretvoriti ih u preporuke koje mogu poslužiti Istarskoj županiji za daljnji razvoj apiturizma, istaknula je Kuratko Pani.
Upravo je povezivanje različitih dionika jedan od glavnih ciljeva projekta. Udruga ruralnog turizma Hrvatske, kazala je, kroz svoje projekte želi istodobno istraživati stanje na terenu, educirati dionike i prikupiti njihova mišljenja.
- Probleme uglavnom već poznajemo, oni su slični diljem Hrvatske. Ono što sada želimo jest napraviti korak dalje, a ne zadržavati se samo na tome što ne funkcionira, nego čuti od ljudi na terenu što im konkretno treba i kako postojeće stanje možemo poboljšati. Upravo zato su nam ta iskustva i prijedlozi ključni za daljnji razvoj apiturizma u Istri, rekla je Kuratko Pani.
Prikupljena mišljenja s četiri istarska susreta bit će objedinjena u izvještaju koji će biti dostavljen Istarskoj županiji. Time bi se, kako je pojasnila, lokalnim dionicima trebalo dati priliku da sami ukažu na potrebe i predlože smjer u kojem bi se apiturizam trebao razvijati.
Predsjednik Udruge pčelara Bujštine Danijel Katarinčić također je pozdravio sudionike skupa i izrazio zadovoljstvo što udruga sudjeluje u projektu koji za cilj ima povezivanje pčelarstva i turizma. Istaknuo je bitnost zajedničkog rada na pronalaženju konkretnih mogućnosti za napredak i obogaćivanje turističke ponude u županiji kroz valorizaciju pčelarstva.
Važnost razvoja ovog područja u Istri istaknuo je i pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Ezio Pinzan. Pritom je naglasak stavio na potrebu da se pčelarska ponuda ne zaustavi na proizvodnji meda, već da se iskoristi širi potencijal pčelinjih proizvoda.
Za Istarsku županiju apiturizam, prema njegovim riječima, ima dvostruku vrijednost. S jedne strane može dodatno obogatiti turističku ponudu razvijene turističke regije, a s druge pčelarima otvoriti mogućnost dodatnih prihoda na gospodarstvu.
Pritom je podsjetio da je Istra nekada imala više pčelara i veću proizvodnju meda, ocijenivši da županija i dalje ima vrlo dobre uvjete za pčelarstvo te da ovakvi sadržaji mogu dodatno motivirati, osobito mlađe ljude, da se njime počnu baviti.
Na panelu je predstavljen i Vodič kroz dobre prakse u razvoju apiturizma, koji je izradilo Hrvatsko apiterapijsko društvo. Vodič je zamišljen kao praktična podloga ne samo za pčelare koji razmišljaju o ulasku u apiturizam, već i za širi krug dionika koji se mogu uključiti u stvaranje takve ponude.
- Cilj nam je strukturirani razvoj i promocija apiturizma. U vodiču ćete pronaći inspiraciju, edukaciju, ali i kontakte za stručnu podršku kako biste se mogli dalje razvijati prema vlastitim željama i idejama. Nije nam cilj da apiturizam ostane samo u pčelarskom sektoru, nego da ga prepoznaju i turistički djelatnici, ugostitelji i svi drugi koji se mogu uključiti u njegov razvoj.
Apiturizam je poseban oblik iskustvenog i doživljajnog turizma u kojem se posjetitelj upoznaje sa svijetom pčela, ali i sa svijetom u kojem pčelar živi i radi. Upravo su priroda, očuvan prostor i način života veliki potencijal koji se može ponuditi gostu.
U Hrvatskoj trenutno imamo 51 pružatelja apiturističkih usluga, a među njima je i pet pružatelja u Istarskoj županiji. To pokazuje da se apiturizam već razvija, ali i da postoji prostor za njegovo daljnje širenje i povezivanje.
Pčelarski turizam ne mora biti samo obilazak pčelinjaka i prodaja meda. Može uključivati apigastronomiju, apiterapiju, apikozmetiku, urbano pčelarstvo, edukativne sadržaje, manifestacije i različite druge proizvode i usluge. Važno je pritom da se ponuda prilagodi različitim skupinama posjetitelja, uključujući djecu i obitelji.
Turisti danas ne traže samo staklenku meda. Žele znati kako je proizvod nastao, upoznati priču pčelara i često ih zanimaju i drugi proizvodi košnice. Zato je važno razmišljati o cjelovitom iskustvu, a ne samo o pojedinačnom proizvodu. Posebno je važno povezivanje u samoj destinaciji. Pčelar ne mora sve raditi sam. Hotel može surađivati s lokalnim pčelarom, njegov med uključiti u gastronomsku ponudu, turistička zajednica može promovirati apirutu, a vodiči mogu goste usmjeravati prema pčelarskim gospodarstvima. Upravo kroz takvo umrežavanje apiturizam može postati dio šire turističke ponude, rekla je dr.sc. Gordana Hegić, predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva, obraćajući se prisutnim pčelarima i turističkim djelatnicima prilikom predstavljanja vodiča.
Za destinaciju poput Istre to znači mogućnost stvaranja novih iskustava koja se temelje na lokalnoj proizvodnji, prirodi i neposrednom kontaktu s ljudima koji tu proizvodnju nose.
Istodobno, razvoj takvih sadržaja otvara i praktična pitanja. Kuratko Pani najavila je i dodatni webinar posvećen zakonodavnom okviru koji prati apiturizam, budući da upravo zakonske odredbe i uvjeti za pčelare predstavljaju jedno od područja na kojem postoji prostor za poboljšanja.
Udruga ruralnog turizma Hrvatske od lipnja ove godine pruža pčelarima na području Istre podršku vezanu uz pokretanje apiturističkih aktivnosti, ali i pitanja koja proizlaze iz postojećeg zakonodavnog okvira. Poseban problem, kako se čulo u raspravi, predstavlja činjenica da pčelari na jednom mjestu nemaju objedinjene i jasno prilagođene informacije o tome koje sve aktivnosti na svom gospodarstvu mogu legalno ponuditi.
Kako je pojasnila Aleksandra Kuratko Pani, zakonodavni okvir nije jednostavno objediniti jer se propisi često mijenjaju, a pojedini pravilnici imaju i velik broj izmjena bez pročišćenih tekstova. Zbog toga se u vodiču nije išlo na njihovo navođenje, već su pčelari upućeni na službene izvore, među kojima je posebno izdvojena Agencija za plaćanja u poljoprivredi, gdje su dostupna pitanja i odgovori, ali i mogućnost postavljanja konkretnih upita i dobivanja službenog odgovora.
- Vjerujte mi da je 90 posto pitanja koja vas muče, ako ne i više, već netko drugi postavio i odgovor je javno dostupan. Naravno da bi idealno bilo imati sve objedinjeno na jednom mjestu, ali trenutačno nemamo takav sustav. Zato je važno koristiti postojeće službene izvore, a mi kroz stručnu podršku pokušavamo pčelarima, kada naiđu na konkretan problem, pomoći pronaći rješenje, kazala je Kuratko Pani.
Gradu Novigradu kao domaćinu panela tema je bila zanimljiva iz perspektive edukacije kako pčelara tako i turističkih djelatnika. Na stručnom skupu je bio prisutan i gradonačelnik Novigrada i saborski zastupnik Anteo Milos koji je istaknuo da priča o pčelama ne mora početi i završiti u turizmu, već se može razvijati kroz škole, vrtiće i druge obrazovne sadržaje.
- Priča o pčelama može se puno šire razvijati kroz edukaciju, osobito kada govorimo o djeci. Upravo kroz takve sadržaje najmlađima možemo približiti važnost pčela, prirode i očuvanja okoliša, rekao je Milos, podsjetivši na lokalni primjer »tete pčelarice« u jednom od novigradskih vrtića.
Širu poveznicu s razvojem apiturizma Milos vidi u konceptu održivog turizma, koji bi, uz turistički razvoj, trebao voditi računa i o kvaliteti života lokalne zajednice.
- Istra želi održivi turizam. Želimo turizam koji donosi razvoj, ali istodobno čuva kvalitetu života naših ljudi. Upravo zato su nam važni projekti koji povezuju turizam s prirodom i stvaraju sadržaje koji su održivi i dugoročno vrijedni za lokalnu zajednicu. Mislim da je to smjer koji treba slijediti i Novigrad, ali i cijela Istra, poručio je na kraju Milos.
Upravo je ta poveznica između pčela, prirode, lokalne proizvodnje i turizma bila jedna od važnijih tema otvorenih na panel raspravi. Apiturizam se pritom nije promatrao kao zamjena za postojeću turističku ponudu, nego kao mogućnost njezina nadopunjavanja sadržajima koji mogu imati gospodarsku vrijednost za pčelare, ali i širi lokalni značaj.
Administrativne prepreke
U raspravi tijekom panela pčelari su iznijeli nekoliko konkretnih problema s kojima se susreću žele li proširiti svoju djelatnost i uključiti je u turističku ponudu. Kao jedan od problema istaknute su administrativne prepreke za pokretanje novih sadržaja, poput primjerice apikomora, za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće dozvole ovisno o zemljištu na kojem se nalaze. Govorilo se i o mednim putovima koji su na pojedinim područjima bili zamišljeni i obilježeni, ali nisu zaživjeli u punom smislu. Pčelari su upozorili i na ograničene financijske mogućnosti udruga, nedovoljne edukacije o samom apiturizmu i mogućnostima prerade meda i izrade drugih pčelinjih proizvoda te na nedovoljnu povezanost pčelara s turističkim sektorom. Iz rasprave je tako proizašlo da potencijal postoji, ali da između pčelarskog gospodarstva i turističke ponude još nedostaje niz poveznica koje bi omogućile razvoj novih proizvoda i sadržaja.
Na iznesene primjedbe odgovorio je pročelnik Pinzan, iznijevši konkretne mjere kojima Županija već podupire pčelarstvo, ali i mogućnosti za daljnje ulaganje.
- U posljednjih pet godina uveli smo izravne potpore poljoprivrednicima, a ove je godine za tu namjenu osigurano 800 tisuća eura. Jedna od mjera odnosi se i na pčelare, kojima se sufinancira povećanje broja košnica. Podupiremo i certifikaciju za korištenje zaštićene oznake izvornosti, pri čemu Županija u praksi pčelarima omogućuje da certifikaciju dobiju bez vlastitog troška, istaknuo je Pinzan.
Posebno je naglasio vrijednost zaštićene oznake izvornosti za istarski med, podsjetivši da se pod terminom "istarski med" može koristiti samo certificirani proizvod.
- Deset godina ulagali smo u dobivanje zaštićene oznake izvornosti. To nije samo još jedan papir, nego jedan od najvažnijih certifikata kvalitete koji proizvod može dobiti u Europskoj uniji. On jamči sljedivost, podrijetlo i kvalitetu proizvoda, rekao je pročelnik.
Govoreći o podršci pčelarskim udrugama, naveo je i mogućnosti financiranja edukacija, promotivnih aktivnosti, stručnih izleta i manifestacija, za koje Županija zajedno s gradovima i općinama osigurava sredstva. Kao jedan od važnijih novih projekata izdvojio je i budući centar u Labinu, za čiju je realizaciju kroz fondove osigurano više od milijun eura, a koji bi trebao povezati pčelarstvo, apiterapiju i apiturizam, uz sadržaje vezane i uz apigastronomiju.
Ipak, Pinzan je kao jedan od ključnih izazova izdvojio činjenicu da je pčelara sve manje, odnosno da je potrebno stvoriti uvjete u kojima bi oni koji žele ostati u pčelarstvu mogli razvijati svoja gospodarstva.
- Trebamo vidjeti što konkretno nedostaje ljudima koji imaju volju i želju razvijati svoje gospodarstvo. Ako je problem u opremi, povećanju broja košnica, preradi meda ili mogućnosti da ugoste turiste, moramo pronaći način da im u tome pomognemo. To je ono što trebamo prepoznati i na tome raditi, zaključio je Pinzan.
Novigradska panel-diskusija bila je početak procesa u kojem će se kroz četiri istarska susreta pokušati dobiti što jasnija slika o tome gdje se apiturizam danas nalazi i što je potrebno za njegov daljnji razvoj.
Nakon Novigrada slijedili su paneli u Labinu, Pazinu i Puli. Organizatori će njihove zaključke objediniti i dostaviti Istarskoj županiji, zajedno s preporukama za strateški razvoj apiturizma.
Ključna poruka novigradske rasprave zasad je da potencijal postoji, ali za njegovu punu valorizaciju potrebno je bolje povezati one koji proizvode, sa onima koji turističku ponudu stvaraju te institucijama koje taj razvoj mogu podržati.
Povezane vijesti
- VIDEO / Konferencija "Turizam danas i sutra" u Poreču / BORIS MILETIĆ: Građani su ti koji trebaju odlučiti treba li turizma biti manje i treba li biti kvalitetniji
- POREČ: 1. Regionalna konferencija o kvaliteti pčelinjih proizvoda, uz prezentaciju i degustaciju
- Samo ove godine 126 intervencija: Porečka udruga pčelara upozorava na potrebu veće zaštite pčela
